DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 25 <-- 25 --> PDF |
mjerno visoko. A to je također jedan od znakova kontinentalne klime i opća karakteristika za prostrane planinske masive. Gornja granica šume, koju čine četinari, nalazi se u Rili medu 1.900 i 2.100 m. i prema tome prelazi istu granicu na Vitoši (1.800—1.900 m.), u Osogovu (1.700—1.800 m.) i u Staroj Planici (1.700—1.800 m.). Ovaj rajon ima među bugarskim planinama najtipičniji o r e o f i t n i pojas , na kome dolazi oko 250 raznih biljnih vrsta. Taj pojas siže u Rili preko 2.000 m., pa sve do 2.924 m. nadm. visine. Interesantno je posmatrati, do kojih nadmorskih visina dolaze pojedine vrste drveća primjerice u sjevernoj i južnoj Rilo-Planini: Sjeverno Rilo Južno Rilo Dol. granica Gor. granica Dol. granica Gor. granica Abies alba 1150 m. 2000 m. 1250 m. 1800 ni. Picea excelsa 1300 2000—2200 1250—1300 1900—2000 Pinus silvestris 1100 2000 1250—1300 2000 Pinus montana 1500 — — — Pinus peuce 1600 2000 1600 1800 Betula verrucosa 1350—1450 2000—2200 1100—1200 1900—2000 Sorbus aucuparia — 1950 1100 1900 Populus tremula — 1600 — 1450 Coryllus avellana — 1650 — 1450 Salix caprea — — 1100 1600 Na Pirinu, u dolini Damjanice, dolazi Pinus leucodermis između 1.500 do 2.000 m. Donja granica kleke leži oko 1.800 m. Razumljivo je, da u ovom planinskom rajonu nema tipičnih mediteranskih i submediteranskih elemenata. Jednako nema ovdje južnih kultura — pirinča, sušama, afiona, pamuka, anasona i dr. To je u vezi prije svega sa kratkom vegetacionom sezonom kao i sa nedostatnom ljetnom temperaturom. Zbog toga je ovdje jedna žetva i jedna do dvije kosidbe. Vinogradi dolaze ovdje samo u ograničenoj mjeri i nemaju većega privrednoga značaja. Na ovom mjestu neće biti možda suvišno, da navedemo nekoliko podataka o vertikalnom rasprostiranju raznih usjeva na Vitoši: Sjev. eks. Istoč. eks. Zap. eks. Juž. eks. pšenica: 800—900 m. 1000—1200 m. 1050 850— 950 raž 800—900 „ 1230 1050 1000—1500 ječam 800—900 „ 900—1150 1020 1400 zob 800—900 „ 900—1300 1000—1150 950—1000 kukuruz 600—800 „ 750—1000 1050 900—1000 krumpir 600—800 „ 1100—1200 1050 900—1290 pasulj 600—800 „ 750 1050 900 Ad 7. Istočno-makedonski fitoklimatski rajon. Ovaj rajon na bugarskoj teritoriji predstavlja samo dio većega fitoklimatskog rajona, koji leži izvan Bugarske, u Jugoslaviji i u Grčkoj. On predstavlja početak planinske oblasti, koja čini sjevern u granic u mediteranskogpojas a karakterističnog za južne dijelove Balkan-. 23 |