DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Glavni je istočni morski vjetar, koji donosi kišu. Dolazi i crn i v j et a r s juga kao i drugdje na obali. Primorski crnomorski rajon može se podijeliti u dvoje: sjeverni dio s kontinentalnim klimatskim osobinama i južni s modificiranom mediteranskom klim o m. Granica leži otprilike u Burgaskom zaljevu. Ova dva dijela bitno se razlikuju medu sobom i u pogledu vegetacije. Sjeverni dio crnomorskog primorja, osobito onaj što leži sjeverno od Stare Planine, razlikuje se od susjednih staništa Sjeverne Bugarske u glavnom po južnim vrstama, koje se tu drže obale: Ci s tus villosus, Celtis australis, Jasminum fruticans, Colutea arborescens, Coronilla emer o i d e s i d r. Granicu u rasprostranjenju mediteranskih vrsta u Sjevernoj Bugarskoj čine vrste Trifolium : T. Purpureum, T. multistriatum i dr. Od kulturnih vrsta karakteristična je tvrda pšenica — Triticu m duru m Des. Ad 5. Rajon Strandža-planine. Ovaj rajon nije jasno odijeljen od Crnomorskog obalnog rajona. I on bi se mogao pribrojiti k obalnoj klimatskoj zoni u širem smislu, jer se i ovdje vidi jasan utjecaj mora. U biljno-geografskom pogledu predstavlja Stradža-planin a je dan od najinteresantnijih dijelova Evrope. Dosta je napomenuti, da ovdje dolazi Fagus orien tališ i Rhododendron ponticum. Strandž a nije detaljnije proučena, nema o njoj prije svega detaljnijih meteoroloških podataka, a ni podataka o florističkim prilikama Ni gra nica ovoga rajona nije točno određena, a prema tome niti areal raširenja važnijih biljnih vrsta, koje su karakteristične za ova staništa. Za istočnu granicu može se uzeti linija više manje proizvoljna, koja ide paralelno sa obalom Crnoga mora, koja dijeli asociacije subkserofilne flore na obali od mesofilnih, koje su rasprostranjene uveliko u Strandži. Kako se medjutim i na jednoj i na drugoj strani nalazi i subkserofilnih i mesofilnih eleme nata, ne može pomenuta granica biti tačno povučena, pa je treba još de taljnije proučavati. Izgleda, da bi ta granica mogla biti otprilike 10 km od obale. Jednako nemamo podataka za ustanovljenje sjeverne granice, koja ne dopire do Sozopolja i leži 10—20 km. južno od Burgaskog zaljeva. Sjeverozapadna granica nije uopće proučavana i samo može da se zamisli negdje u slivu rijeke Fakije. Južna granica ovoga rajona leži na turskoj teritoriji, o njoj nemamo podataka. Prostranstvo, koje ovaj rajon zauzima na bugarskoj teritoriji, nije veliko. Granice mu se podudaraju otprilike sa granicom Malko-Trnovskog okruga. Prema tome bi čitavi ovaj rajon u Bugarskoj iznosio oko 850 do 900 kv. km. U orografskom pogledu ovo je brežuljkast kraj. Najviši je vrh Mahijada (1.100 m.), koji leži na turskoj teritoriji, a to bi bio i fitoklimatski centar ovoga rajona. Na bugarskoj teritoriji najviša je kota u ovom rajonu 687 m. Opća je ekspozicija sjeveroistočna. Čitav kraj ima obilje dubokih dolina, u kojima je uvijek razmjerno jako zadržavanje vlage. 19 |