DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ad 4. Rajon Crnomorskog primorja. Sa sjevera je ovaj rajon omedjen Starom Planinom, što nije bez utjecaja s obzirom na klimatske prilike. Inače samo Crno more ne vrši onako jak utjecaj na kopno kao Jadransko i Sredozemno. Tome nalazimo objašnjenja u ovoj interesantnoj pojavi: Crno je more razmjerno maleno, ima i manje soli nego voda drugih mora. U nj ulazi slanija voda Mramorskog mora, a koja je osim toga i toplija i gubi se u dubini, dok na površini ostaje hladnija. Zimi je ponekad voda u dubini i za 2° C toplija nego na površini. Na izmjene u temperaturi, koje se odigravaju na površini, nema utjecaja toplija voda, što je u nižim slojevima. Naprotiv, mnogo utjecaja imaju zračna strujanja, što dolaze najčešće sa sjevera. A te su izmjene na površini velike i česte. Crno se more u tom pogledu ponaša kao plićak. U vezi toga imamo činjenicu, da je godišnja temperaturna amplituda vode Crnoga mora kod Varne 20° C, dok u Britanskom zaljevu iznosi svega 12° C. S time se objašnjava i smrzavanje u Crnom moru, koje je — istina — češće na sjevernom njegovom dijelu, ali se događa i uz bugarsku obalu. Uporedivši utjecaj Crnoga mora sa Jadranskim u pogledu zagrijavanja odnosno ohladnjivanja bliže okoline, stvar stoji ovako: Jadransko more povećava zagrijavanje u decembru i januaru, a pomaže ohladnjivanju obale u julu. Crno more utječe na zagrijavanje u novembru, a na ohladnjivanje u aprilu i maju. Zimi i ljeti utjecaj Crnoga mora na temperaturu nije od važnosti. Na Crnomorskoj obalnoj zoni prema Staikoffu proljeće je produženo i hladno, a jesen duga i topla. Zima nije ublažena utjecajem mora, vjerojatno zbog surovih vjetrova. Prema računu Staikoffa utjecaj Crnoga mora dosiže na kopnu u sjevernoj Bugarskoj do ovih udaljenosti (izračunato na morski nivo): zimi s proljeća ljeti s jeseni 285 km 185 km 175 km 185 km Oborineovako: su na sjeverno m dijel u obal e okarakterisane 1) oborina ima razmjerno malo (oko 500 m/m ili malo više) godišnje. 2) oborine su raspodijeljene kontinentalno , maksimum je mjeseca juna, a nekad i s jeseni. Južn i di o obal e ima više oborina, sa tipičnim jesenjim maksimumom, pokazujući odlike modificirane mediteranske klime. Taj kraj ne samo što geografski leži južnije nego je i pod utjecajem Crnog i Mramornog mora, te Strandža-planine, koja je paralelna s obalom. Jugozapadni dio stoji naročito pod utjecajem Crnoga mora. Južnije od Bugarskoga zaljeva vidi se i u flori očita razlika prema ostalim dijelovima primorja. Taj dio obale Crnoga mora može se smatrati primorje m Strandža-planine. Kod Malog Trnova ima najviše oborina zimi a najmanje ljeti, kao u Mediteranu. U crnomorskoj obalnoj zoni je i srednja vlaga zraka viša nego u unutrašnjosti. 18 |