DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 14 <-- 14 --> PDF |
povoljne uslove za život mnogih vrsta, kojih tu inače ne bi bilo. Istina, Crno more nema mnogo utjecaja na dalju svoju okolinu. Na sjeveru dopire taj utjecaj do Deli Ormana i malo dalje u dolini rijeke Kamčije, na jugu do vododjelnice izmedju sliva rijeke Tundže i Crnoga mora. U zimsko doba osjeća se taj utjecaj zajedno sa zaštitnim utjecajem, što ga vrši Stara Planina u tome, što su zimske temperature u Južnoj Bugarskoj i u blizini Crnoga mora blaže. Najbolje to pokazuju biljne vrste. Fitoklimatski utjecaj Crnoga mora najjači je na južno m dijel u Crnomorskoga primorja. Tu se on očituje naročito u ublažavanju djelovanja sjeveroistočnog vjetra. U vezi toga počinje proljeće sjevernije od Burgasa kasnije nego na staništima južnijim od Burgasa. Za rajon, što ga čini Strandža-planina na najjužnijem dijelu Crnomorskog primorja Bugarske, karakteristično je obilje oborina. Tu pada najviše kiše u Bugarskoj (izmedju 800—1.000 mm). Ljeto je u tom kraju razmjerno hladno i vlažno, ima dosta rose i magle. Zimi ima ovaj kraj i sniježnog pokrova. Tu je januarska temperatura oko + 2° C. Kao naročita floristička karakteristika ističe se ovdje vječno zelena prizemna sastojina lišćara u bukovoj šumi. Inače je, općenito uzevši, ovo kraj mješovitih listopadnih šuma. Južni predjeli Bugarske nalaze se pod utjecajem Bijeloga mora. Osjeća se to na južnim i istočnim dijelovima Rodopa. Mnoge doline, koje služe za zimsku ispašu, zahvaljuju svoju klimu pomenutom utjecaju. Sa mora dolaze topli južni vjetrovi, koji donose kišu i pomažu širenju mediteranskih elemenata u dolini rijeka Marice, Arde, Meste i Strume. Da bi nam razmatranje fitoklimatskih rajona bilo potpunije, osvrnut ćemo se (i ako samo ukratko) i na pedološke prilike Bugarske. S jedne strane imajući pred očima pedološku kartu N. Puškarova, a s druge strane koristeći se mišljenjem prof. Al. Stebuta — kome i na ovom mjestu neka je najsrdačnija hvala — držimo da nećemo mnogo griješiti, ako okarakterišemo pedološke prilike Bugarske ovako: 1) Sva zemljišta uz Dunav, koja je Puškarov označio kao kestenjastostepska zemljišta, kao tamno-kestenjasto-stepska zemljišta i kao černozem čokoladne boje (na karti označeno sa 1, 2, 3), čine pravu stepsk u pedološku zonu, u kojoj ne dolaze šumski masivi, nego se šumsko drveće javlja samo u malim, parkovima sličnim skupinama. 2) Zemljište, koje je Puškarov označio kao glinenasto, slično černozemu (na karti označeno sa 4), možemo smatrati s m o n i c o m. To zemljište može biti podesno i za uzgajanje šume. 3) Zemljište, koje je Puškarov označio kao smedje-šumsko slabo opodzoljeno (na karti označeno sa 5), naša je g a j n j a č a, gdje dolaze šume (bukva, hrast). 4) Zemljište označeno na karti sa 6 jest umjereno opodzoljeno. 5) Sa 7 i 8 označena zemljišta — skeletna (7), odnosno skeletnovapnenasta (8) — jesu apsolutna šumska zemljišta. 6) Zemljišta označena sa 9 Puškarov je odredio kao tresetišta na visokim planinskim pašnjacima. Medjutim je najvjerojatnije, da će to biti alpijsk e crnice , koje i kod nas dolaze na visokim alpijskim pašnjacima u Slovenačkoj odnosno na suvatima na Jugu. Naročito je vjerojatno, da na Rili nisu tresetišta u tolikoj površini, kako je to označeno na karti Puškarova. 12 |