DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 11 <-- 11 --> PDF |
je čest sjeverni vjetar, koji naglo i silno uzburka more da ono upravo pocrni. I nesreće su na njemu česte. Biće, da je po tome dobilo i ime. Najveći su zaljevi Varnenski i Burgaski. Crno more daje Bugarskoj jeftin saobraćaj, obilje riba i soli i pomaže razvijanju prometa stranaca. Crnomorska voda nije toliko slana kao primjerice voda našega Jadrana. Jedan litar crnomorske vode daje oko 18 gr. soli, dok se iz našega mora dobije više. Bugari dobivaju godišnje oko 30,000.000 kg. soli. Crno more vrši utjecaj na klimu samo u najbližoj svojoj okolici. Duna v ulazi u Bugarsku kod ušća Timoka, ide oko 400 km između Bugarske i Rumunije, te niže Ruščuka ostavlja Bugarsku. Širina mu je oko 650—2.800 m., dubina 3—4, a negdje i preko 30 m. U toku godina promijenio je on svoje korito, pa nam stare tokove pokazuju brojni plićaci i blata, koja su bogata i ribom i trskom (Svištovsko blato). Kraj oko Dunava dosta je suv i ljeti ima izgled prave stepe, koju oživljavaju brojne rijeke, što izviru u Staroj Planini i utječu u Dunav. I ako kraj uz Dunav nazivaju Dunavskom ravnicom, teren ovdje nije ni izdaleka ravan nego je dosta razveden. Bugarsko podunavlje je inače žitnica Sjeverne Bugarske. Izmedju Srednje Gore, Rodopa i Egejskoga mora nalazi se T r a k i j s k a nizina , kroz koju teče najduža i vodom najbogatija balkanska rijeka — Marica, mitska rijeka H e b r u s. Po Marici zove se ta nizina i Maričina nizina. Marica izvire u Rilo-planini iz tri jezera, protječe kroz Mominuklisuru i natapa Trakijsku nizinu. U donjem svome toku ima ponegdje i širinu od 300 m. Pritoke Maričine dolaze iz Stare Planine i Srednje gore i kada nabujaju, natapaju prostrana Trakijska polja — Plovdivsko i Staro-zagorsko polje. Trakijska nizina je Bogom blagoslovljeni kraj Bugarske. Tu se uzgaja odavna najbolji pirinač na Balkanu, tu je bogata kultura groždja, voća, žita i duhana, a tu je i bogata kultura ruža. Možemo mirno kazati, da je čitava dolina Marice samo jedna prekrasna, ali golema bašća Bugarske. Ogradjena sa sjevera padinama Stare Planine, a s juga Srednjom Gorom, redaju se takozvana Podbalkanska polja — Karlovsko, Kazanličko, Sofijsko i druga, koja su također izvor blagostanja. Uporedo sa Starom Planinom diže seSrednjaGora — od Iskra do glavnog zavoja Tundže. Marica je dijeli od Rodopa, a Podbalkanska polja od Stare Planine. Srednja Gora je niža od Stare Planine i najviši joj je vrh Bogdan (1.573 m.) R o d o p i čine najveći dio Rilo-Rodopskog masiva između rijeka Meste i Marice i između Bjelomorske nizine. R o d o p i nisu ni iz daleka tako dugi kao Stara Planina, a niti toliko visoki kao Rilo. Oni su na glasu zbog prostranih planinskih pašnjaka, imaju obilje vode i mnogo romantičnih klisura. Rijeka Arda prosijeca Rodope i dijeli ih u dvoje: u sjeveroistočne i u jugoistočne. Od ranog proljeća do kasnog ljeta napasuju Karakačani obilna stada sitnoga blaga na sočnim rodopskim pašnjacima. Istočni Rodopi daju dobar duvan, za koji mnogi kažu da je najbolji u Evropi. U Rodopima živi dosta Bugarskih muslimana. To su t. zv. Pomaci, koji vjeru promijeniše, ali zadržaše ne samo jezik nego i mnoga druga narodna bugarska obilježja. Rijeka Tundža dijeli Tundžanski masiv na dva nejednaka dijela: s jedne je strane Sakar-planina, a s druge Strantjža planina , koja ide sve do Carigrada. 9 |