DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Hft 8 — Dr. H. Härdtl : Die Wipfelbildung der Bäume und ihre Bedeutung


bei forstlichen Anpflanzungen. (O nastajanju novih vrhova kod šum. drveća i njiho


vom značenju u uzgajanju šuma.) — Prof. Stanko Flögl : Das Riesweg-Längeprofil.


(O uzdužnom profilu klizina.)


Hft 9 — R. Put s eh er: Forstwirtschaft und Jagd in Sachsens Staatsforsten


seit 1800. (Šumarstvo i lov u saskim drž. šumama od 1800 god.)


Hft 10 — Dr. K. Mantel : Das neue Reichsjagdrecht in jagdpolitischer und


rechtlicher Betrachtung. (Novi zakon o lovu s lovno-političkog i zakonodavnog gle


dišta.) — Dr. L. Vorreiter : Zur Festigkeit des Holzes als Lamellenkörper. (O


čvrstoći drva kao tijela sastavljenog od nejednakih lamela.)


Hft 11/12 — Dr. F. Heske: t Adolf C i e s 1 a r. (Uz životopis pok. prof.
Ci es la ra popisani su ovdje njegovi naučni radovi.) — Preli: t William B a e r.
(O životu i radu pok. Williama B a e r a, poznatog zoologa odnosno entomologa.) —
Dr. R. Jahn : Forstliche Bodenkarte des Leinawaldes. (Sumarsko-pedološka karta
šume L. kod Thüringena.) — Dr. R. Trendelenburg : Untersuchungen über das
Raumgewicht der Nadelhölzer. (Istraživanja o težini četinjavog drva. Težina četinjavog
drva obzirom na najvažnija svojstva drva. O težini suhog četinjavog drva
obzirom na pridolazak drveća na raznim dijelovima zemlje, te obzirom na staništa.)


Lesnicka Prace 1933 Čs. 11—12 — Dr. R. Haša: Prof. Ing. Josef Opletal
sedrndesâtnikem. (Povodom sedamdesetgodišnjice prof. J. upletala. ) — lng. Dr.


J. Žabka : Qrafiosa jilmu a volba nâhradni dreviny. (O štetama od Graphium ulmi
na brijestu. Propadanje brijestova opaža se u Cehoslovačkoj kroz posljednjih nekoliko
godina. Uzrok je tome Graphiu m ulmi . Sušenje stabala počinje od vrha.
Kod starijih i inače zdravih stabala traje sušenje po nekoliko godina. Spore ove
gljive raznašaju potkornjaci Scolytus scolytus i S. mul t ist . latus. Hodnici
tih potkornjaka su redovno inficirani pomenutom gljivom. Kukci prenašaju odatle spore
u zdrava stabla. Naglo propadanje brijestovih stabala u ČSR uslijedilo je nakon oštre
zime u god. 1928/29.) — Ing. F. Hladik : Určovani prfrustu pomoći tabulek vynosovych.
(O određivanju prirasta pomoću prihodnih tablica.) — Dr. Sigmonđ : Kliinatické
a ekologické šetreni v lesni svetlinč. (Klimatska i ekološka istraživanja na
jednoj šumskoj progali. Ta progala bila je eliptičnog oblika, veličine 55X39 m. Nalazila
se u staroj borovoj sastojim. Na osnovu mjerenja temperature uzduha i tla,
pa relativne zračne vlage, rose, snijega, ishlapljivanja, zasjenjivanja, rastenja biljaka
i dr. došao je autor do zaključka da je za pomlađivanje šuma podesno otvaranje
progala eliptičnog ili jajolikog oblika s dužom stranicom u smjeru istok-zapad.)
1934 čs. 1 — Dr. A. Klečka : Vyznam buku ve svëtle vyvoje sumavskych lesu.
(O važnosti bukve za šume u Šumavi.) — A. H i 1 i t z e r: Limba na Popadiji. (U članku
je opisano treće nalazište limbe u Potkarpatskoj Rusiji, i to u planini Popadiji. Po
Feket e - Blattny u dosad su bila poznata nalazišta u planinama Gorgany i Pobitoi.
U ovome novom nalazištu imade oko 150 do 200 stabala limbe. Ona su primiješana
smreci. Najviše od tih stabala visoko je oko 15 m, a imade opseg 212 cm. Najljepša
stabla nalaze se u visini od oko 1400 m.) — A. Nechleba : Zkažena puda
pfekažkou zdravého vyvoje iesa. (Pogoršano tlo kao zapreka normalnom razvoju
šuma.) — Dr. B. Stary : Sesouvâni pudy na Valašsku. (O popuzinama u Valašskoj
u istočnoj Moravskoj.) — Ing. D. Jacentkovsky : Vyskyt beynë velkohlavé v
polesi Rafajna, Podk. Rus. (Pojava gubara u hrastovim šumama na području uprave
Rafajna u Potk. Rusiji.) — Ing. B. Polansky : Konstrukce vyskomëru a dendrometru,
sestrojené o poslednî dobë a nekolik nâvrhu na zdokonaleni vyskomëru. (O
kontrukciji novijih hipsometara i dendrometara i nekim nacrtima novih odnosno savršenijih
hipsometara. Općenito o hipsometrima i dendrometrima. Pospišilo v hipsometar.
Mata j ira Tozawin hipsometar. Pagerov padomjer. Hiinijev -
Knuchelov - Fluryjev hipsometar. Frome - Woderin dendrometar. L ö n


618




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 75     <-- 75 -->        PDF

r o t li o v dendrometar. L i 1 j e n s t r ö m o v dendrometar. 0 pogreškama kod mjerenja.
Novi nacrti savršenijih hipsometara.)


Čs. 2 — Ing. P. Svoboda : 0 modrinu v oravskych Rohačich. (Ariš u Rohači
na Oravi. Ovdje je opisano novo nalazište ariša na hrptovima sjevernih obronaka
L iptovski h Alpa, gdje ariš dolazi na sjeveroistočnim do jugoistočnim ekspozicijama.
U morfološkom pogledu sličan je ovaj ariš Larix polonici Racib.) — Jos. Obr :
Etâzové porosty v mëstskych lesicli Kutnochorskych. (O načinu gospodarenja o šumama
grada K. U ovim šumama gospodari se tako da se jednodobne borove ili ariševe
sastojine prorijede u dobi od 40 do 50 godina u tolikoj mjeri da ispod njih može
rasti potsadena smreka. Po hektaru ostavi se 220 do 300 boljih borovih stabala, odn.
300—400 ariševih stabala. U doba sječe posiječe se najprije potstojna smrekova sastojina
i oko 50% nadstojnih stabala. Pomoću preostalih nadstojnih stabala pomlađuje se
šuma prirodnim puteni u čistu borovu odn. ariševu sastojinu. Ophodnja bora i ariša
iznosi 90 god. Ovaj način gospodarenja pokazao se tamo podesnim.) — .A. Ne chleba
: Zkažena puda pfekažkou zdravého vyvoje lesa. (Svršetak.) — Ing. B.
Polansky : Konstrukce vyskomëru a dendrometru... (Nastavak.)


Čs. 3—4 — Ing. L. Mačko : Zalešfiovanie Vysokych Tatier. (O pošumljivanju
u Visokim Tatrama.) — Jar. Kasal : Nekolik poznârnek k znovuzalesnëni ploch znicenych
snëhovynh poloniy. (Nekoliko opažanja o pošumljivanju čistina nastalih uslijed
snijegoloma. Kod pošumljivanja preporuča autor mješovitu sadnju, tj. podizanje mješovite
sastojine i to iz manjih grupica. Od listača preporuča forsiranje hrasta i jasena
u glavnoj sastojini, te bukve, graba i lipe u potstojnoj sastojini.) — J. Ružička :
Dokončeni pozorovâni mnisky a tachin z r. 1933. (Konačna opažanja pojave smrekovog
prelca i tahina u god. 1933.) — J. B. Jurânek : Idea, barevnâ symbolika a
technika metliod kolorovâni porostnich map. (Ideja, simbolika boja i tehnika metoda
koloriranja sastojinskih nacrta.) — Ing. B. Polansky : Konstrukce vyskomëru a
dendrometru... (Nastavak.) — Ing. R. Hubert : Instrukcie pre sušenie dreva.
(Upute o sušenju drva.)


Cs. S — Dr. K. Lehotsky : Pobrezné duny michiganské zo stanoviska lesnickeho.
(Michiganské pjeskulje sa šum. gledišta.) — Ing. Maran : Rozrušovani druchotnych
slepencü. (O otstranjivanju kamena mjestanca i popravljanju tla.) — Dr.
Tichy : Praktička novinka na mëieni vysky stroje. (Mjerenje visine stroja pomoću
posobno udešene čelične vrpce.) — Ing. B. Polansky : Konstrukce vyskomëru a
dendrometru... (Nastavak.) — Dr. B. Sta r y: Škodi polnika Agrilus olivicolor v
habrovych porostech u Bratislavy. (Štete od Agrilus olivicolor u grabovim sastojinaraa
kod Bratislave.)


Čs. 6—7 — Prof. Dr. Haša: O Janu Doležalovi. (O Janu Doležalu
kao osnivaču šumarske literature u Češkoj.) — J. Ružička: Co je prvotni pričinou
katastrofâlnîho chradnuti jedle? (O primarnim uzrocima propadanja jele. Kao glavni
uzrok sušenja jelovih stabala ističe autor klimatske ekstreme, tj. sušne periode i oštre
zimske studeni. Mišljenje prof. Konšela , koji ističe da je uzrok propadanja jelovih
stabala njihova slaba otpornost u vezi s naglim otvaranjem sklopa, oprovrgava time,
što je opaženo da starija jelova stabla ne propadaju uslijed prekidanja sklopa, nego
naprotiv da još bolje prirašćuju. Po autoru razni štetnici biljnog i životinjskog podrijetla
tek su sekundarni uzroci propadanja jele.) — Vincen t - Šes takov : Ročni
zmëny dušiku v pudâch porostu smrkoveho a bukového. (Godišnje promjene dušika
u tlu smrekove i bukove sastojine.) — Ing. B. P o 1 a n s k y:. Konstrukce vyskomëru
a dendrometu... (Nastavak.) — Dr. V. Weingartl : Naléhavé ukoly v oboru zpracovâni
dfivî a jinych produktu lesa. (O potrebi racionalnijeg iskorišćivanja drva i


-drugih šumskih proizvoda.)


619