DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 70 <-- 70 --> PDF |
se ima postupati kod odabiranja vrsta drveća za pričuvke, te kod vođenja sječa. U ostalim člancima opisani su rezultati najnovijih istraživanja o prostornom i vremenskom snalaženju ptica selica, pčela, nekih riba itd. Interesantne su upute o postanku vjetrova i oborina, pa o međusobnoj povezanosti organizama u životinjskom carstvu. Qovori se o razlikama između smrekovog i jelovog drva, o važnosti piljevine u današnjoj industriji i gospodarstvu, itd. U poglavlju »Nešto iz poljoprivrede« govori se o važnim i korisnim uputama iz područja povrtlarstva, stočarstva i si. Isto tako u poglavlju »Narodno zdravlje« nalaze se interesantne pouke i upute, koje će mnogome dobro doći kod čuvanja i njege svog zdravlja. Pod napisom »Razno« donesene su poučne bilješke i razne sličice iz života ljudi, životinja i bilja. Kalendar se može nabaviti kod izdavača, prof. Dr. D. N e n a d i ć a, Zagreb, Vukotinovićeva ul. br. 2, uz cijenu od 25 dinara po komadu. Ing. M. Anić. Centralblatt für das gesamte Forstwesen 1934. Hft 9 — Dr. F. Hart mann: Naturverjüngung des Waldes auf ökologischer Grundlage im Hochmoorwaldgebiete von Fürstenfeld in Steiermark. (Nastavak.) — Ing. H. Penther : Holz statt Benzin. (Drvo umjesto benzina.) — Dr. Fiat s ch er: Der Holz - Aussenhandel Österreichs im letzten Jahrfünft. (Vanjska trgovina drvom u Austriji za posljednjih pet godina.) — S c h i m i t s c h e k: Die Altersbestimmung des Rothirsches. (O određivanju starosti jelena.) Hft 10 — Dr. F. Hartmann : Naturverjüngung des Waldes auf ökologischer Grundlage im Hochmoorwaldgebiete von Fürstenfeld in Steiermark (Svršetak.) — Dr. L. Vorreiter : Einige Zeitbeobachtungen im Sägewerk. (Nekoliko opažnja o potrošku vremena u pilani.) — H. Hönlinger : Wo steckt im Sinne des jährlich nachhaltigen Betriebes der Fehler des Faustmannschen Bodenwertes? (Gdje je u smislu potrajnog godišnjeg gospodarenja griješka Faustmanov e formule o vrijednosti zemljišta?) Hft 11 — S ch im i t s ch e k: Prof. Dr. Karl L e e d e r. (Povodom 70-godišnjice L e e d e r a, profesora lovstva na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.) — W. G r a fari e r r: Der Einfluss des Feuers auf die Wälder Tirols in Vergangenheit und Gegenwart. (Utjecaj požara na tirolske šume u prošlosti i sadašnjosti. Uzroci šumskih požara; gustoća požara; štete od šumskih požara.) Hft 12 — W. Grabherr : Der Einfluss des Feuers auf die Wälder Tirols in Vergangenheit und Gegenwart. (Svršetak.) — Dr. L. Vorreiter : Neuere Betriebsversuche mit Holzgasmotoren. (Noviji pokusi pogona motora drvnim plinom.) Zeitschrift für Weitforstwirtschaft počeo je izlaziti u oktobru 1933. g. Ovo je prvi stručni časopis koji je preduzeo za zadaću da donaša preglede šum. prilika u. pojedinim državama diljem cijele Zemlje. U uvodnom članku ističe se da je cilj časopisu: prikazivanje važnijih šumsko-gospodarskih pothvata u raznim zemljama, te kritično prosuđivanje o rezultatima raznih radova na polju šumarstva, i to sve u namjeri iznalaženja ispravnih principa u budućem radu. Izlaganjem važnih zasada općenitijeg karaktera, koje su uz mnogo žrtava stečene u zemljama s naprednim šumarstvom, pružit će se mogućnost aplikacije tih zasada pod podjednakim prilikama u zemljama gdje je šumarstvo u počecima. Časopis izdaje i ureduje Prof. Dr. Ing. F. Heske, . Tharandt. Izlazi u nakladi J. Neumann a u Neudammu i Berlinu. Bd. I Hft 1 (1933) — Dr. A. Hof mann: Forstpolitik Italiens. (Šum. politika Italije.) — F. Lühr : Wald und Forstwirtschaft in Lettland. Šume i šumsko gospodarstvo u Lotiškoj.) — F. Lühr : Wald und Waldwirtschaft in Estland. (Šume i šumsko gospodarstvo u Estonskoj.) — Heske : ....... (O šum. prilikama otoka Cipra.)1 — K. St.reubel : Forstmiliz und Forstwirtschaft in Italien. (Šum. milicija i šum. gospodarstvo u Italiji.) — W. Freischütz : Russische Holzwirtschaft im zweiten´ 614 |
ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Fünfjahrplan und die deutsche Kontingentierung. (O iskorišćivanju ruskih šuma prema drugom 5-god. planu i njem. kontingentiranju.) ffit 2/3 — Dr. L. H uf nagi : Forstwirtschaft und Forstpolitik in Jugosla wien . (Šum. gospodarstvo i šum. politika u Jugoslaviji . U članku su doneseni podaci o površini šuma, rasprostranjeniu pojedinog drveća, vlasništvu, iskorišćivanju šuma, šum. industriji i trgovini drvom. Nakon toga govori se o šumarskoj politici, i agrarnoj reformi. Autor oštrije kritikuje agrarn u politik u u Jugoslaviji u vezi s ekspropriacijom vlastelinskih imanja. Naročito se osvrće na šume kneza Thurn T axi s a i iznosi kao neispravno određivanje otštete po čistom katastarskom prihodu. U pogledu rasprostranjenja drveća ima nekih nejasnosti.) — I. Graib : The place of exotic conifers. (O šumsko-uzgojnim svojstvima drveta Acaci a mollissim a u poredenju s nekim stranim četinjarima. Pokusi uzgajanja ovog drveta vrše ce u većem opsegu u drž. Natal. Ophodnja akacijinih kultura iznosi samo 8 godina.) — G. Fenzel : Staatseigene Waldreserven als Kreditgrundlage für industrielle Lieferungsgeschäfte in Mandschurei. (Drž. šum. rezerve kao kreditni osnovi za industrijske investicije u Mandžuriji.) — Dr. E. Buchholz : Forstwirtschaftliche Probleme im eurasiatischen Wirtschaftsraum. (Šumsko-gospodarski problemi na području Eurazije.) — Dr. E. Kern : Die Kultur der Korkeiche in der UdSSR. (O kulturi hrasta plutnjaka u Rusiji.) — Ing. Ch. Neumann : Beitrag zur Vorratsermittlung aus Luftmessbildern. (Prilog k određivanju drvne zalihe iz aeroplanskih snimaka.) — Dr. F. Heske : Die Waldwirtschaft in den Vereinigten Staaten von Nordamerika. (O šumskom gospodarstvu u Sjedinjenim Sjevernoameričkim Državama.) — Dr. F. Heske : Die Waldwirtschaft des Britischen Weltreiches. (0 šumskom gospodarstvu britanskog carstva.) Hft 4/5 (1934) — Ing. Ch. Neumann : Beitrag zur Vorratsermittlung aus Luftmessbildern. (Svršetak.) — F. Cermak : L´exploitation forestiere a la Côte occindentale africaine. (O eksploataciji šuma u francuskim kolonijama Zapadne Afrike.) — R. Krämer : Die Nadelschnittholzeinfuhr Deutschlands 1925—1931. (Uvoz rezanog četinjavog drva u Njemačku od 1925—1931 g.) — Dr. F. Heske : Die Waldwirtschaft der Vereinigten Staaten von Nordamerika. (O šum. gospodarenju u Sjedinjenim Sjeveroameričkim Državama.) — Zacharias : Die Waldbrände in Griechenland. (Šumski požari u Grčkoj.) — Ing. F. Hoyer : Tropische und subtropische Papier hölzer. (Tropsko i subtropsko drveće podesno za produkciju papira.) Hft 6 — Prof. R. Bernhard : Der Wald der Türkei, seine Geschichte und Bewirtschaftung. (Šum e u Turskoj , njihova povijest i gospodarenje. Turska zaprema površinu od 750.000 kv. km. Šumom pokrita površina iznosi, prema aproksimativnoj ocjeni 8,5 do 13,5 mil. ha. Na jednog stanovnika otpada 0,6 do 0,96 ha šume. Šumovitost iznosi 11,3% do 18%. Oko polovice pošumljene površine otpada na visoku šumu, a ostalo na nisku i šikare. Državne šume zapremaju preko 90% od ukupne površine šuma. U istočnim predjelima južno od Crnog mora ima najviše oborina. Tu dolazi smreka — Picea orientalis. Njoj se pridružuje Abies Nordmanniana i F´agus orientalis. Prema zapadu umanjuju se sve više oborine i klima poprima sredozemni karakter. Tu dolazi Abies Bornmülleriana, a dalje na .zapadu Abies equi Trojani i bukva. Na južnim padinama dolaze borovi, i to: u nižim položajima Pinus nigra Pallasiana zajedno sa hrastom, a u višim položajima P. s il vest ris. Na otocima blizu Istambula dolazi Pinus B r u t i a. Na obalama oko Egejskog mora i po južnim obalama Male Azije pridolazi medite ransk a flora . Na visokim položajima južnog dijela Male Azije pridolazi posvuda Cedrus libani i Abies cilicica. Godišnje se siječe u turskim šumama oko 13 do 16 mil. kub. metara drva. U Turskoj imade jedna visoka šumarska škola — u Bacekoi blizu Konstantinopola. Stručni šumarski časopis »Orman ve Av«., tj. »Šuma i lov« izlazi od 1927 g., a izdaje ga Udruženje turskih šumara.) — Dr. Rubner : Der gegenwärtige Stand der Waldtypenfrage. (Sadanje stanje tipologije šuma.) - Ing. 615 |