DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 68     <-- 68 -->        PDF

ogromnu vrijednost. U tome carstvu i u tom veličanstvenom pejsažu zbilo se tisuću
epizoda iz epskih krvavih borbi kršćanstva sa islamom. Tamo pako, nedaleko, slika se
mijenja. Nema nijednog velikana, jer žetva je nastupila i dragocjeno je drvo pretvoreno
u zlato ...«.


Pisac zatim iznosi površine državnih šuma vinkovačke direkcije te Brodske
imovne općine, način gospodarenja, etate i t. d.


Iz Vinkovaca krenula je ekskurzija u Zagreb. »Bijeli Zagreb« pisac opisuje naročitom
simpatijom. U njemu je nekada studirao šumarstvo. U Zagrebu su ekskurzisti
posjetili Botanički vrt, Poljoprivredno-šumarski fakultet, šumarski muzej, Jugoslovensko
šumarsko udruženje, Maksimir, Direkciju šuma, bansku upravu i t. d. Pisac
naziva Zagreb gradom zapadne kulture i pohvalno se izražava o njegovim institucijama.


Iz Zagreba je put vodio željeznicom do Delnica. »Pruga vijuga obalom čarobne
Korane, koja svoju bistru i plavu vodu dobiva iz Plitvičkih jezera« » divan je
pejsaž krša, sa golim kamenim grebenima i vrhuncima, beskrajnim šumama, dolinama
i kotlinama, karakterističnim kraškim ponorima, ponikvama i vrtačama. Eto nas već u
srcu Gorskog Kotara, jednog od najvažnijih objekata ekskurzije...« »U 9 sati i 30 dolazimo
na stanicu Delnice. Na peronu nas dočekuje mnogobrojna publika s muzikom i
zastavama. Frenetično hura i živih zaglušuje riječ šefa šumarstva u Delnicama


g.
Majnarića«.
Pisac zatim opisuje šume Gorskog Kotara, način gospodarenja u njima, prirodne
i ekonomske uslove, blizinu željeznice i mora, razvoj cijena drvetu kroz posljednjih 35
godina, etate i t. d. Dalje autor kaže: »U kratko, neminovno, viši stepen i intenzivan
način gospodarenja u tom važnom šumskom objektu je od golemog nacionalno-ekonoinskog
i socijalnog značenja za državu i narod, jer o njemu ovisi sreća i blagostanje
pučanstva Gorskog Kotara, koje živi gotovo isključivo (direktno ili indirektno) od
šuma. Narod ne vrši nikakove štete ni krađe u šumi. čuva ju kao zjenicu oka, jer mu
šuma znači ne samo mogućnost trajne zarade, već svojom ljepotom i romantičnošću
privlači hiljade turista iz cijelog svijeta. Delnice i Lokve su Švajcarska Jugoslavije«.
Iz Fužina krenula je ekskurzija autobusom u Crikvenicu. Evo kako autor opisuje
prelaz iz šumovitog u goli Krš: »Nakon jednosatne vožnje dolazimo na greben planinskog
lanca. Pred nama se otkriva koliko strašna, toliko velebna slika. Nepregledna kamena
pustinja ispresjecana oazama tamno zelenih šumica i malim živopisnim selima,
izgrađenim od kamena usred voćnjaka i vinograda. Pozadina tog i divnog i tužnog
pejsaža je sinje Jadransko more, posijano labirintom malih otoka. Upravo pod nama
na obali morskoj koketno se smjestio ljetovališni grad Crikvenica, a od njega na jug
Novi i Senj.«
»Auto staje. Profesor zemunskog fakulteta Dr. J. Balen, rođen i uzrastao u krilu
te kamene zemlje, objašnjava nam problem krša. Odličan poznavaoc ovog kraja, upoznaje
nas s historijom, karakterističnim geološkim, klimatskim i fitogeografskim osobinama
Hrvatskog primorja i Dalmacije«.
»Ogromna je čest tih silnih goljeti rezultat sistematskog obešumljavanja kroz
vijekove, prekomjernom pašom, napose koza, te pretvaranjem šumskih površina u
poljoprivrednu kulturu. Ta su tri uništavajuća faktora bila potpomagana nepovoljnim
edafskim i klimatskim faktorima, a osobito burom, koja ovdje vlada«.
»Ova teška ostavština vijekovâ nalazi se danas u rukama šumara, koji uporito
rade na restauriranju šume, jer u šumi je jedina mogućnost poboljšanja života primorskog
pučanstva. Isključena su od tog rada samo ona mjesta, koja, zbog osobina
geološke strukture i konfiguracije terena, nisu nikad bila pokrivena šumom i ne mogu
da budu zašumljena.«
»Ali faktički problem krša nije problem pošumljavanja već problem šire razmjere,
problem opće-ekonomskog gospodarskog podizanja kraškog stanovništva.«


612