DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 68 <-- 68 --> PDF |
ogromnu vrijednost. U tome carstvu i u tom veličanstvenom pejsažu zbilo se tisuću epizoda iz epskih krvavih borbi kršćanstva sa islamom. Tamo pako, nedaleko, slika se mijenja. Nema nijednog velikana, jer žetva je nastupila i dragocjeno je drvo pretvoreno u zlato ...«. Pisac zatim iznosi površine državnih šuma vinkovačke direkcije te Brodske imovne općine, način gospodarenja, etate i t. d. Iz Vinkovaca krenula je ekskurzija u Zagreb. »Bijeli Zagreb« pisac opisuje naročitom simpatijom. U njemu je nekada studirao šumarstvo. U Zagrebu su ekskurzisti posjetili Botanički vrt, Poljoprivredno-šumarski fakultet, šumarski muzej, Jugoslovensko šumarsko udruženje, Maksimir, Direkciju šuma, bansku upravu i t. d. Pisac naziva Zagreb gradom zapadne kulture i pohvalno se izražava o njegovim institucijama. Iz Zagreba je put vodio željeznicom do Delnica. »Pruga vijuga obalom čarobne Korane, koja svoju bistru i plavu vodu dobiva iz Plitvičkih jezera« » divan je pejsaž krša, sa golim kamenim grebenima i vrhuncima, beskrajnim šumama, dolinama i kotlinama, karakterističnim kraškim ponorima, ponikvama i vrtačama. Eto nas već u srcu Gorskog Kotara, jednog od najvažnijih objekata ekskurzije...« »U 9 sati i 30 dolazimo na stanicu Delnice. Na peronu nas dočekuje mnogobrojna publika s muzikom i zastavama. Frenetično hura i živih zaglušuje riječ šefa šumarstva u Delnicama g. Majnarića«. Pisac zatim opisuje šume Gorskog Kotara, način gospodarenja u njima, prirodne i ekonomske uslove, blizinu željeznice i mora, razvoj cijena drvetu kroz posljednjih 35 godina, etate i t. d. Dalje autor kaže: »U kratko, neminovno, viši stepen i intenzivan način gospodarenja u tom važnom šumskom objektu je od golemog nacionalno-ekonoinskog i socijalnog značenja za državu i narod, jer o njemu ovisi sreća i blagostanje pučanstva Gorskog Kotara, koje živi gotovo isključivo (direktno ili indirektno) od šuma. Narod ne vrši nikakove štete ni krađe u šumi. čuva ju kao zjenicu oka, jer mu šuma znači ne samo mogućnost trajne zarade, već svojom ljepotom i romantičnošću privlači hiljade turista iz cijelog svijeta. Delnice i Lokve su Švajcarska Jugoslavije«. Iz Fužina krenula je ekskurzija autobusom u Crikvenicu. Evo kako autor opisuje prelaz iz šumovitog u goli Krš: »Nakon jednosatne vožnje dolazimo na greben planinskog lanca. Pred nama se otkriva koliko strašna, toliko velebna slika. Nepregledna kamena pustinja ispresjecana oazama tamno zelenih šumica i malim živopisnim selima, izgrađenim od kamena usred voćnjaka i vinograda. Pozadina tog i divnog i tužnog pejsaža je sinje Jadransko more, posijano labirintom malih otoka. Upravo pod nama na obali morskoj koketno se smjestio ljetovališni grad Crikvenica, a od njega na jug Novi i Senj.« »Auto staje. Profesor zemunskog fakulteta Dr. J. Balen, rođen i uzrastao u krilu te kamene zemlje, objašnjava nam problem krša. Odličan poznavaoc ovog kraja, upoznaje nas s historijom, karakterističnim geološkim, klimatskim i fitogeografskim osobinama Hrvatskog primorja i Dalmacije«. »Ogromna je čest tih silnih goljeti rezultat sistematskog obešumljavanja kroz vijekove, prekomjernom pašom, napose koza, te pretvaranjem šumskih površina u poljoprivrednu kulturu. Ta su tri uništavajuća faktora bila potpomagana nepovoljnim edafskim i klimatskim faktorima, a osobito burom, koja ovdje vlada«. »Ova teška ostavština vijekovâ nalazi se danas u rukama šumara, koji uporito rade na restauriranju šume, jer u šumi je jedina mogućnost poboljšanja života primorskog pučanstva. Isključena su od tog rada samo ona mjesta, koja, zbog osobina geološke strukture i konfiguracije terena, nisu nikad bila pokrivena šumom i ne mogu da budu zašumljena.« »Ali faktički problem krša nije problem pošumljavanja već problem šire razmjere, problem opće-ekonomskog gospodarskog podizanja kraškog stanovništva.« 612 |