DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 67 <-- 67 --> PDF |
dim biljkama specijalno u rasadnicima i u kulturama a zasebno na pojedinim đjelovima odraslih strukova, na lišću odnosno na četinama, na vrhu strukova, na srednjem pa na donjem dijelu debla, na žilju i t. d. Šest o poglavlj e obuhvata odbranu od štetočinja iz biljnoga svijeta. To su fitobiotski činioci, čiji je utjecaj na razvijanje šume kao biljne zajednice mnogo puta od presudne važnosti. Prije svega štete od korova pa štete od raznih biljnih parazita pripadaju ovamo. Štet e od korova , koje su mnogo puta vrlo znatne, što više — mnogo puta je korov razlogom te ne može doći ni do formiranja glavne sastojine — posmatra pisac S obzirom na stanišne činioce, na vrste drveća pa način gospodarenja, na starost i sklop sastojina, na vremenske prilike i na vrst korova i u vezi toga iznosi preventivne mjere za odbranu kao i mjere, pomoću kojih se može voditi borba sa korovom. Od korova koji su naročito važni za održavanje šumskoga gospodarstva, iznosi prije svega one koji su uzrokom da dolazi do stvaranja kiseloga humusa, onda one, koji zasjenjuju mlade biljke, pa one koje sadržavaju suviše vlažnosti u zemljištu i time doprinose zakiseljavanju zemljišta, ovamo spadaju vrste koje se viju oko strukova i deformišu ih te konačno vrste, koje pokrivaju koru na strukovima — ponekad gotovo na čitavom stablu i smetaju pravilno odvijanje fizioloških funkcija. Biljni paraziti na šumsko-gospodarskim vrstama svrstani su u dvije skupine: fanerogamni paraziti naročito iz porodice Loranthaceae i gljive. Djelo obuhvata 562 strane, sadrži 652 dobre slike u tekstu te alfabetsko kazalo o štetočinjama iz životinjskog i biljnog svijeta te o štetama u šumi (str. 553—562). Literatura, koju je pisac iskoristio, napomenuta je kod odnosne materije. Ova odlična knjiga, kakovom se ne mogu pohvaliti niti narodi, gdje je šumsko gospodarstvo već doživjelo u visokoj šumi i dva i više obrta — služrna čast i piscu i stručnim krugovima Bugarske : Preglednost materije, pa jasnoća u razradi predmeta osobine su, kojima se može podičiti malo stručnih knjiga kao upravo ova. One će vrlo dobro doći i našim stručnim krugovima. Prof. Dr. Josip Baien. Prof. inž. Vasil Stojanov: .........-fe ........ ..> ........... ..... ........ Sofija 1935, pečatnica S. M. Stajkov. Autor prikazuje put bugarskih šumara kroz Jugoslaviju i šumarstvo onih krajeva, kroz koje je ekskurzija prošla. Počinje opisom dočeka u Caribrodu i Beogradu te opisom Beograda. Medu ostalim o boravku u Beogradu kaže: »Prijem je više nego srdačan, predmetom smo najveće pažnje« ... »Vođeni od brojnih jugoslovenskih kolega, razgledavamo znamenitosti jugoslavenske prijestolnice, koja se izgrađuje brzim tempom kao moderan grad.« Spominje grandioznost novih javnih zgrada u Beogradu, spomenike Meštrovićeve, a napose i »parkove, aleje i vrtove«, koji su »velikim dijelom osnovani od kolega-šumara«. Zatim prikazuje Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zemunu i Šumarsko-lovački muzej u Topčideru, koji nazivlje velikom tekovinom jugoslovenskog šumarstva. Drugi dan ekskurzije bio je proveden u Vinkovcima i Drenovcima. Posjećeni su stari slavonski hrastici kraj Drenovca. Autor među ostalim kaže: »S nestrpljivošću očekujemo čas, kad ćemo stići u srce stoljetnih slavonskih hrastika. I eto, sat i pô se vozimo lokalnom šumskom željeznicom kroz mlade i srednjodobne hrastike. Prostiru se kud nam oko stiže. Nigdje nije narušena harmonija šumskog pejsaža. Svuda pred nama idealna, gusta i tamna hrastova šuma. Mjestimično se pokazuju golemi prosjeci, i do 10 kin dugački. Na stanici Drenovci silazimo. Srdačan doček i »dobro došli«. Prolazimo ispod slavoluka od hrastovih grana. Okićen je bugarskim i jugoslavenskim zastavama. Evo nas u 250 godišnjoj hrastovoj sastojini. Gigantska stabla dižu se i do 40 m u visinu, sa deblom i do 20 m čistim od grana. Svako stablo za sebe pretstavlja 611 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 68 <-- 68 --> PDF |
ogromnu vrijednost. U tome carstvu i u tom veličanstvenom pejsažu zbilo se tisuću epizoda iz epskih krvavih borbi kršćanstva sa islamom. Tamo pako, nedaleko, slika se mijenja. Nema nijednog velikana, jer žetva je nastupila i dragocjeno je drvo pretvoreno u zlato ...«. Pisac zatim iznosi površine državnih šuma vinkovačke direkcije te Brodske imovne općine, način gospodarenja, etate i t. d. Iz Vinkovaca krenula je ekskurzija u Zagreb. »Bijeli Zagreb« pisac opisuje naročitom simpatijom. U njemu je nekada studirao šumarstvo. U Zagrebu su ekskurzisti posjetili Botanički vrt, Poljoprivredno-šumarski fakultet, šumarski muzej, Jugoslovensko šumarsko udruženje, Maksimir, Direkciju šuma, bansku upravu i t. d. Pisac naziva Zagreb gradom zapadne kulture i pohvalno se izražava o njegovim institucijama. Iz Zagreba je put vodio željeznicom do Delnica. »Pruga vijuga obalom čarobne Korane, koja svoju bistru i plavu vodu dobiva iz Plitvičkih jezera« » divan je pejsaž krša, sa golim kamenim grebenima i vrhuncima, beskrajnim šumama, dolinama i kotlinama, karakterističnim kraškim ponorima, ponikvama i vrtačama. Eto nas već u srcu Gorskog Kotara, jednog od najvažnijih objekata ekskurzije...« »U 9 sati i 30 dolazimo na stanicu Delnice. Na peronu nas dočekuje mnogobrojna publika s muzikom i zastavama. Frenetično hura i živih zaglušuje riječ šefa šumarstva u Delnicama g. Majnarića«. Pisac zatim opisuje šume Gorskog Kotara, način gospodarenja u njima, prirodne i ekonomske uslove, blizinu željeznice i mora, razvoj cijena drvetu kroz posljednjih 35 godina, etate i t. d. Dalje autor kaže: »U kratko, neminovno, viši stepen i intenzivan način gospodarenja u tom važnom šumskom objektu je od golemog nacionalno-ekonoinskog i socijalnog značenja za državu i narod, jer o njemu ovisi sreća i blagostanje pučanstva Gorskog Kotara, koje živi gotovo isključivo (direktno ili indirektno) od šuma. Narod ne vrši nikakove štete ni krađe u šumi. čuva ju kao zjenicu oka, jer mu šuma znači ne samo mogućnost trajne zarade, već svojom ljepotom i romantičnošću privlači hiljade turista iz cijelog svijeta. Delnice i Lokve su Švajcarska Jugoslavije«. Iz Fužina krenula je ekskurzija autobusom u Crikvenicu. Evo kako autor opisuje prelaz iz šumovitog u goli Krš: »Nakon jednosatne vožnje dolazimo na greben planinskog lanca. Pred nama se otkriva koliko strašna, toliko velebna slika. Nepregledna kamena pustinja ispresjecana oazama tamno zelenih šumica i malim živopisnim selima, izgrađenim od kamena usred voćnjaka i vinograda. Pozadina tog i divnog i tužnog pejsaža je sinje Jadransko more, posijano labirintom malih otoka. Upravo pod nama na obali morskoj koketno se smjestio ljetovališni grad Crikvenica, a od njega na jug Novi i Senj.« »Auto staje. Profesor zemunskog fakulteta Dr. J. Balen, rođen i uzrastao u krilu te kamene zemlje, objašnjava nam problem krša. Odličan poznavaoc ovog kraja, upoznaje nas s historijom, karakterističnim geološkim, klimatskim i fitogeografskim osobinama Hrvatskog primorja i Dalmacije«. »Ogromna je čest tih silnih goljeti rezultat sistematskog obešumljavanja kroz vijekove, prekomjernom pašom, napose koza, te pretvaranjem šumskih površina u poljoprivrednu kulturu. Ta su tri uništavajuća faktora bila potpomagana nepovoljnim edafskim i klimatskim faktorima, a osobito burom, koja ovdje vlada«. »Ova teška ostavština vijekovâ nalazi se danas u rukama šumara, koji uporito rade na restauriranju šume, jer u šumi je jedina mogućnost poboljšanja života primorskog pučanstva. Isključena su od tog rada samo ona mjesta, koja, zbog osobina geološke strukture i konfiguracije terena, nisu nikad bila pokrivena šumom i ne mogu da budu zašumljena.« »Ali faktički problem krša nije problem pošumljavanja već problem šire razmjere, problem opće-ekonomskog gospodarskog podizanja kraškog stanovništva.« 612 |