DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 67     <-- 67 -->        PDF

dim biljkama specijalno u rasadnicima i u kulturama a zasebno na pojedinim đjelovima
odraslih strukova, na lišću odnosno na četinama, na vrhu strukova, na srednjem
pa na donjem dijelu debla, na žilju i t. d.


Šest o poglavlj e obuhvata odbranu od štetočinja iz biljnoga svijeta. To su
fitobiotski činioci, čiji je utjecaj na razvijanje šume kao biljne zajednice
mnogo puta od presudne važnosti. Prije svega štete od korova pa štete od
raznih biljnih parazita pripadaju ovamo.


Štet e od korova , koje su mnogo puta vrlo znatne, što više — mnogo puta
je korov razlogom te ne može doći ni do formiranja glavne sastojine — posmatra pisac
S obzirom na stanišne činioce, na vrste drveća pa način gospodarenja, na starost i
sklop sastojina, na vremenske prilike i na vrst korova i u vezi toga iznosi preventivne
mjere za odbranu kao i mjere, pomoću kojih se može voditi borba sa korovom.


Od korova koji su naročito važni za održavanje šumskoga gospodarstva, iznosi
prije svega one koji su uzrokom da dolazi do stvaranja kiseloga humusa, onda one,
koji zasjenjuju mlade biljke, pa one koje sadržavaju suviše vlažnosti u zemljištu i time
doprinose zakiseljavanju zemljišta, ovamo spadaju vrste koje se viju oko strukova
i deformišu ih te konačno vrste, koje pokrivaju koru na strukovima — ponekad gotovo
na čitavom stablu i smetaju pravilno odvijanje fizioloških funkcija.


Biljni paraziti na šumsko-gospodarskim vrstama svrstani su u dvije skupine:
fanerogamni paraziti naročito iz porodice Loranthaceae i gljive.
Djelo obuhvata 562 strane, sadrži 652 dobre slike u tekstu te alfabetsko kazalo o
štetočinjama iz životinjskog i biljnog svijeta te o štetama u šumi (str. 553—562).


Literatura, koju je pisac iskoristio, napomenuta je kod odnosne materije.


Ova odlična knjiga, kakovom se ne mogu pohvaliti niti narodi, gdje je šumsko
gospodarstvo već doživjelo u visokoj šumi i dva i više obrta — služrna čast i piscu
i stručnim krugovima Bugarske : Preglednost materije, pa jasnoća u
razradi predmeta osobine su, kojima se može podičiti malo
stručnih knjiga kao upravo ova. One će vrlo dobro doći i našim stručnim
krugovima. Prof. Dr. Josip Baien.


Prof. inž. Vasil Stojanov: .........-fe ........ ..> ........... ..... ........
Sofija 1935, pečatnica S. M. Stajkov.


Autor prikazuje put bugarskih šumara kroz Jugoslaviju i šumarstvo onih krajeva,
kroz koje je ekskurzija prošla. Počinje opisom dočeka u Caribrodu i Beogradu te
opisom Beograda. Medu ostalim o boravku u Beogradu kaže: »Prijem je više nego
srdačan, predmetom smo najveće pažnje« ... »Vođeni od brojnih jugoslovenskih kolega,
razgledavamo znamenitosti jugoslavenske prijestolnice, koja se izgrađuje brzim tempom
kao moderan grad.« Spominje grandioznost novih javnih zgrada u Beogradu, spomenike
Meštrovićeve, a napose i »parkove, aleje i vrtove«, koji su »velikim dijelom
osnovani od kolega-šumara«. Zatim prikazuje Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zemunu
i Šumarsko-lovački muzej u Topčideru, koji nazivlje velikom tekovinom jugoslovenskog
šumarstva.


Drugi dan ekskurzije bio je proveden u Vinkovcima i Drenovcima. Posjećeni su
stari slavonski hrastici kraj Drenovca. Autor među ostalim kaže: »S nestrpljivošću
očekujemo čas, kad ćemo stići u srce stoljetnih slavonskih hrastika. I eto, sat i pô se
vozimo lokalnom šumskom željeznicom kroz mlade i srednjodobne hrastike. Prostiru
se kud nam oko stiže. Nigdje nije narušena harmonija šumskog pejsaža. Svuda pred
nama idealna, gusta i tamna hrastova šuma. Mjestimično se pokazuju golemi prosjeci,
i do 10 kin dugački. Na stanici Drenovci silazimo. Srdačan doček i »dobro došli«. Prolazimo
ispod slavoluka od hrastovih grana. Okićen je bugarskim i jugoslavenskim zastavama.
Evo nas u 250 godišnjoj hrastovoj sastojini. Gigantska stabla dižu se i do
40 m u visinu, sa deblom i do 20 m čistim od grana. Svako stablo za sebe pretstavlja


611