DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 65 <-- 65 --> PDF |
tu šumi dovoljan broj osoblja sa potrebnim instrumentima i oruđem, bez kojega se ne može provesti lokalizovanje požara. U vezi toga ističe da je za to potrebno: 1. orgauizovan personal, koji će brzo otkriti mjesto, gdje se je požar pojavio; 2. osmatračnice na određenim mjestima, odakle će se moći lako pregledati pojedini rajoni, a gdje će stalno vršiti službu dobro upućen personal; 3. specijalno u doba opasnosti od požara treba imati pri ruci radništvo dajući mu u to doba zaposlenje u šumi. Prikazajući načine gašenja požara u šumi — polazi prije svega od vrsti požara pa detaljno razlaže postupak pri gašenju. Pisac je naveo i važnost međunarodne ankete o ovome pitanju (Enquete internationale sur les incendies des forets, Rome 1933). U peto m poglavlj u izložena je zaštita šume od oštećivanja, kojima su uzrokom životinje. To su zoobiotski činioci, koji utječu u velikoj mjeri na život biljnih zajednica. Razumljivo je, da ti činioci, u stanovitim slučajevima, nisu u stanju da budu uzročnici većih oštećivanja. Što više, mogu da budu i korisni. Štetan utjecaj zoobiotskih činilaca specijalno insekata dolazi do izražaja kad se poremeti ravnoteža u biocenozi, kad se stvore uslovi za njihovo prekomjerno razmnožavanje, što povlači sa sobom, razumljivo je, navalu na biljnu zajednicu odnosno na pojedine njezine dijelove. Pisac uzima u razmatranje 1. štete kojima je uzrokom domaća stoka, 2. štete ođ divljači (vrsta dlakara), 3. štete od ptica i 4. štete od insekata. Paš a domać e stok e ima u šumi veliko gospodarsko značenje svuda, gdje nije još provedeno melioriranje pašnjaka i uopće gdje nije uređeno gospodarenje sa ishranom stoke. U zapadno-evropskim državama stoka je redovito uklonjena iz šume — šuma ima da služi svojoj određenoj svrsi, prije svega proizvodnji drveta, a pašnjaci, pored livada, imaju dati stoci potrebnu ishranu. Međutim, specijalno u balkanskim zemljama, izdržavanjem stoke pomaže šuma uvelike poljskoj privredi, pa se može kazati da je prihod što ga balkanske zemlje imaju od stoke, u najvećoj mjeri prihod iz šume. Štete koje čini domaća stoka u šumskom gospodarstvu, zavise od više činilaca — od vrsta drveća, od načina gospodarstva, od položaja i osobina zemljišta, od obrasta sastojina pa od vrsti i broja stoke te godišnjega doba u kome stoka zalazi u šumu. Zaštitne su mjere prije svega u tome, da stoku treba držati daleko od sastojine dok ona ne odraste od njezinog dohvata. Razumljivo je, da trajanj e zabran a zavisi od načina gospodarenja kao i od vrste drveća. Naročita je pažnja obraćena žirenj u svinj a u šumi — pri čemu su iskazane naročito njegove dobre strane. Štet e od divljač i zavise prije svega od vrsti i množine divljači u šumi, od stanišnih prilika te od načina gospodarenja. Među vrstama koje specijalno treba imati pred očima pri sprovodenju zaštitnih mjera, navodi pisac jelena, srnu, divlju svinju i zeca. Tu napominje i štete od vjeverice i od miševa — t. zv. sitnih glodara, koje također znadu biti dosta znatne. Preventivne zaštitne mjere sastoje se u prirodnom pomlađivanju — a ako se ručno obavlja podmlađivanje — treba izbjegavati sadnju žira s jeseni, održavati samo onoliki broj divljači u šumi, koji ne smeta normalnom odvijanju intenzivnog šumskog gospodarstva; ograđivanje kultura, pravilno hranjenje divljači i postavljanje dobrih solila, zaštićivanje pojedinih naročito vrijednih strukova da im divljač ne ogoli koru — sve su to dobre zaštitne mjere koje mogu imati povoljne rezultate. Ograđivanje kultura i mladika, premazivanje stabala sa katranom i sličnom materijom, ovijanje debla sa hartijom i sličnim materijalom, premazivanje debla s vapnenim mlijekom, zaštićivanje sadnica trnjem i bodljikavim uređajima — sve to daje neposrednu zaštitu od divljači. Za borbu protiv sitnih glodara, specijalno protiv miševa, daje predloge — i za neposredno lovljenje (razne stupice) i za trovanje u masama (širenje mišjega tifusa). 609 |