DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Štete su od vjetra od tolikog značenja za biljnu proizvodnju uopće da su postale H predmetom međunarodne pažnje. O tome je pitanju provodio anketu i Međunarodni Agrikulturni Zavod u Rimu godine 1933. (Protection de forets et des cultures agricoles contre le vent, Rome, 1933). Zasebno su tretirana oštećivanja od snijega. Pri tom pisac ima u vidu vrste drveća, starost sastojine, razvitak krošnje i zdravstveno stanje drveća, način gospodarenja i strukturu sastojina, mjere koje su provođene pri uzgajanju sastojina, stanišne a naročito vremenske prilike s najvećim obzirom na količine snijega. Među preventivnim mjerama koje treba preduzimati da se sastojina zaštiti od snijega ističe pisac da se na staništima, gdje dolaze veliki nameti snijega uzgajaju vrste koje nisu krhke, da se podižu mješovite sastojine, da se provodi prirodno pomlađivanje, da se odvodne vlažni tereni, da se sastojina čuva od oštećivanja divljači, da se u borovim sastojinama na staništima koja su izložena sniježnim nametima ne iskorišćava smola i da se uzgajaju strukovi sa što pravilnijom krošnjom. Štete, koje uzrokuje poledica, inje, ledena kora, grad i munja zasebno su napomenute imajući pred očima prilike na danom staništu u sastojini. Pisac i ovdje navodi zaštitne mjere koje šumsko gospodarstvo, makar i sa manjim efektom, može da pruži u borbi sa ovim prirodnim pojavama. Gdje se nalaze industrijska postrojenja u blizini sastojina i gdje se stvaraju stanoviti otrovni gazovi, ne može biti bez štete po organski život. Specijalno su štetni SO2, S03, a osim njih opaža se i štetan utjecaj u HLC, HF, SiF4, NH:1 i HN03. Oštećivanje može biti akutno i kronično. Pisac naglašava da su sastojine, koje su oštećene otrovnim gazovima, izložene i oštećivanjima druge vrste, specijalno štetočinjama iz roda P i s s 0 d e s. Smrčeve sastojine oštećene otrovnim gazovima mnogo napada Agaricus melleus. Među preventivnim mjerama ističe ispravne kulturne radove a navodi i tehnička sredstva s kojima se oštećivanja ove vrste mogu reducirati na najmanju mjeru ako se već ne mogu ukloniti. Peto poglavlje — 0 oštećivanjima koje nanosi šumi požar i o mjerama s kojima se oštećivanja ove vrste mogu svesti u danim prilikama na minimum, razrađeno je sa rijetkim detaljima kakovih malo nalazimo u drugim sličnim cijelima. Istina, požar je jedan od najjačih zatornika šume, uzrokom je da dolazi do poremećaja u šumskom gospodarstvu i s obzirom na vrijeme i s obzirom na površinu. Požar je veliki uzročnik i bioloških promjena koje izaziva neminovno u sastojini, one dolaze poslije požara i u zemljištu i u biljnoj zajednici. Izmjene vrsta, — dakle najefikasnije promjene na staništu upravo u strukturi biljne zajednice, dolaze baš najčešće u vezi sa požarom. Poslije isticanja razloga, zbog kojih dolazi do požara u šumi pa poslije navođenja vrsti požara, ističe pisac detaljno osobine oštećivanja imajući pred očima sve potrebne elemente za pravilno ocjenjivanje ovoga pitanja: vrste drveća, način gospodarenja, starost i gustoću sastojine, osobine položaja i zemljišta pa godišnje doba, kad se javljaju požari. Među preventivnim mjerama nalazi prije svega mjere zakonske pa mjere gospodarsko- tehničke prirode. Upućujući na zakonske mjere koje sadrži Zakon 0 šumama, izlaže detaljnije gospodarsko-tehničke mjere: uzgajanje i održavanje mješovitih sastojina, reduciranje prostranih četinarskih sastojina i podizanje protivpožarnih pojaseva. Govoreći o protivpožarnim pojasima navodi i Kienitz-ovu metodu i njezine bliže osobine. Ako se je u šumi javio požar, može se u određenim prilikama na vrijeme suzbiti i njegov štetan utjecaj svesti na minimum. — A to je onda, ak o s e poža r za paz i n a vrijeme . Da to bude treba da je dobro organizovana služba u šumi, da je uvijek, a naročito u doba, kad postoji opravdana sumnja, da će doći do požara, 608 |