DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 61 <-- 61 --> PDF |
votinjsk i svijet , od kojega se razne vrste zadržavaju u pojedinim dijelovima« sastojine. Ne treba zaboraviti ni bakterij e koje imaju u zemljištu raznolikefunkcije. Ako se koji od sastavnih dijelova biocenoze razvije više nego što odgovara zajedničkoj harmoniji, naći će to brzo odražaja na sastojini, upravo u šumskom, gospodarstvu. Kako je šuma široko otvoreno dobro, koje se neda lako čuvati, dolazi do smetnji, do poremećaja, pa štetni utjecaji izazivaju intervenciju čovjeka, da se šuma kao ekonomski objekat uzme što više u odbranu. Jer ne treba zaboraviti, da. šumu ima samo onaj ko je uzgoji, njeguje i čuva. Kako je odbrana šume od štetočinja razne vrste ponekad vrlo teška, šumsko\ gospodarstvo treba da na vrijeme primijeni sve mjere kojima bi se osigurala što veća i sigurnija preventivna zaštita šume. To je osobito važno u prilikama, kad šumsko gospodarstvo ne nalazi dovoljno oslonca i zaštite ni u postojećimsocijalnim odnosima. Knjiga profesora Dimitrova, namijenjena prije svega studentima, svaćajući šumu kao biocenozu , daje obilna uputstva i za razmatranje raznih štetnih utjecaja i za njihovo suzbijanje. Zaslužuje, da se na nju osvrnemo i malko detaljnije. Nadamo se, da će to biti od interesa za sve naše stručne krugove. Dj e 1 o sadrži dva glavna dijela — opći i specijalni. U opće m dijel u (strana 1—43) daje pisac obavještenja o razvoju i sadržaju nauke o zaštiti šuma, o vrstama štetnih utjecaja na šumu* i o njihovoj međusobnoj povezanosti. Specijaln i di o (strana 44—552) sadrži šest poglavlja, u kojima se radi o zaštiti I. od štetnih utjecaja u zemljištu (str. 44—45); II. od čovjeka (str. 45—67); III. od utjecaja atmosferskih činilaca (str. 68—167); IV. od požara (str. 168—208); V. od štetnih životinja (str. 210—430); VI. od štetnog bilja (str. 430—552). U opće m dijel u pisac ističe prije svega glavne motive koji upućuju stručni svijet srednje Evrope da upravo danas obrati što veću pažnju zaštiti šume. Razlog za to daje više činjenica. Podignute su prostrane istodobne sastojine, suviše guste i od jedne vrste drveća a naročito je podignuto mnogo četinarskih sastojina na staništima koja im ne odgovaraju. K tome je zamijenjeno na mnogo staništa prirodno pomlađivanje ručnim Ovim momentima koji nas doista upućuju da što više pažnje obratimo pitanju zaštite šuma, mogli bismo dodati još i to, da su socijalno-ekonomski odnos i u mnogo slučajeva takovi te je preko potrebno provesti raznovrsne mjere u cilju osiguravanja nesmetanog razvitka sastojine već od prvog početka. Pisac naglašava, da je najvažnija zadaća zaštite šuma da sastojinu sačuva te uopće .. bi došlo do oštećivanja, drugim riječima, da ukaže put i način kako bi se sastojina učinila već. od prvog početka što otpornijom. Ako to nauka o zaštiti šuma dâ, šumsko gospodarstvo treba da vodi računa o svim mjerama koje ističe ta nauka i to za vremena a ne istom onda kad se je već pojavio kalamitet odnosno katastrofa. Specijalno treba obratiti pažnju održavanju higijene u šumi. Naučne zadatke zaštite šuma formuliše pisac ovako: 1) upoznavanje štete, 2) upoznavanje njezinog uzročnika, 3) fiksiranje mjera da se oštećivanje predusretne ili barem prikrati, 4) osnivanje sistematske organizacije u šumskom gospodarstvu i njezino tehničko ustrojstvo u cilju zaštite šume. Opasnosti kojima je izloženo šumsko gospodarstvo sažima pisac u ovome: a) opasnosti koje zasijecaju u šumsko gospodarstvo i ugrožavaju ga kao cjelinu i b) 605 |