DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 58 <-- 58 --> PDF |
naše gg. šumara nadamo se, da će naš buffet biti bogato obdaren. Mi ćemo se pak pobrinuti da ovogodišnja priredba uz pomoć gg. šumara i njihovih mil. gospoda što bolje uspije, te da i nadalje ostane ponos šumara. Divljač, trofeje i t. d. molimo da se šalju oko 15. januara, jer je 18. januara sama priredba. Osobito bismo željeli vepra. Darove za buffet molimo slati 18. januara u prostorije Hrv. Glazbenog zavoda. Dobrovoljne priloge molimo slati putem čeka poštanske štedionice broj 39660 na Udruženje studenata šumarstva Zagreb. Čekove ćemo poslati s pozivnicama, a mogu se podignuti na svakoj pošti. Na svim dobrovoljnim prilozima unaprijed se najljepše zahvaljujemo. Pozivnice se reklamiraju u Udruženju studenata šumarstva Zagreb, Vukotinovićeva ul. 2 (telefon 33-39). KNJIŽEVNOST Gayer-Fabricius, Die Forstbenutzung. Trinaesto izdanje. U nakladi Paul ....., Berlin, 1935. Sadržaje 748 stranica, 448 slika u tekstu i 2 tabele u bojama. Ovih je dana izašlo trinaesto posve prerađeno izdanje poznatoga klasičnoga djela Gayer-ovog o iskorišćavanju šuma u preradi Dr. Ludviga Fabricius-a, redovnog profesora univerziteta u Miinchenu. Već same činjenice da djelo ima prošlost od 72 godine i da ono izlazi u trinaestome izdanju dovoljne su da podvuku svu vrijednost najnovije edicije. Ako mi i pored toga smatramo da je potrebno zadržati se na prikazu Gayer-Fabricius-ovog Iskorišćavanja, mi to činimo ne samo u želji da bi skrenuli pažnju na trinaesto izdanje već i za to da bismo prikazali kako se savremeno stanje nauke o iskorišćavanju šuma odražava u svjetlu njemačke literature. Autor je išao za tim da mu djelo bude ne samo stručno razrađeno već i naučno fundirano. Na taj način ono je upotrebljivo ne samo za obrazovanog šumara već i za studenta kao i za svako lice koje se bavi drvetom. U svemu je zadržana osnova Gayerova. Fabricius je razradio novu potku i dao djelu novo moderno lice. To se razrađivanje i proširivanje Fabriciusovo osjeća malone na svakoj stranici. Da bi se moglo uočiti i ocijeniti u čemu je to modernizovanje, mi ćemo trinaesto izdanje porediti sa dvanaestim. Materija, koja se razrađuje, razdijeljena je u dvije velike osnovne grupe. Jednu veliku: glavni produkti (str. 3 do 554) i jednu manju sporedni produkti (str. 555 do 722). Na početku knjige donesen je kronološki a na kraju alfabetski prikaz razrađene materije. Raspored grade u obe grupe ostao je gotovo neizmenjen. Polazeći sa gledišta da je poznavanje tehničkih svojstava drveta osnovni uslov svakog iskoorišćavanja šume autor nas najprije upoznaje sa anatomskom gradom, kemijskim osobinama, oblikom stabla, fizičkim svojstvima te sa nepravilnostima i greškama drveta. I) Prikaz anatomskih osobina drveta (str. 3 do 30) ostao je malone posve neizmijenjen no vodeno je računa o novijoj literaturi (Liese, Wiesner, Herrmann, Seeger, Trendelenburg). Odjeljak o kemijskim osebinama drveta (str. 30 do 39) proširen je savremenim znanjem o kemijskoj a naročito o mikrokemijskoj gradi drveta (Lüdtke, Freudenberg, Wislicenus, Fuchs, Brehmer, Gäurnann, Wedekind)). Ulozi vode posvećena je veća pažnja no dosada. U prikazu oblika stabla (str. 39 do 46), tačnije u prikazu čistote i jedrine debla, doneseni su rezultati novih istraživanja (Olberg i Kühn, Brunn, Mayer-Wegelin, Ge 602 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 59 <-- 59 --> PDF |
linsky, Erling Eide, Hohenadl) kao i oni starijih istraživača (Jaccard, Metzger), koji su dosada ostali gotovo zaboravljeni. Fizičke osobine drveta (str. 46 do 106). Prikaz je znatno proširen na osnovu novih naučnih rezultata (Kollmann, Mörath, Trost, Tkačenko, Baumann, Trautwetter, Graf, Worschitz). Naročito je proširen prikaz uloge vode u njenom odnosu naprama težini, utezanju, bujanju i njenom značenju za praktične ciljeve. Poglavlje o nepravilnosti i greškama drveta (si. 107 do 132) naročito je obogaćeno većim brojem slika. Proširen je prikaz grešaka: guljenje po divljači, crljen-drvo, smreka-lještarka, gušavost, smreka ukrštenih nabreklina. Izneseno je tvrđenje da postoji razlika između neprave srži i prozeble srži (Frostkern) bukovine. II) Obaranje i izrada str. 132 do 212. Radničko pitanje opširno je razrađeno s obzirom na Zakon o radu od 20. I. 1934 i s obzirom na savrerneno naučno istraživanje rada u šumi (Altmann, Bergknecht, Graf, Gläser, Hilf, Strehlke, Jugowiz, Stenczel). Oruđe za siječenje obogaćeno je prikazom kotiranih poprečnih profila i pogleda sa strane. Piljenje, naročito ono izvršeno mašinama (Kompis, Dolmar, Rinco, Stihl, Leitz) opširnije je razrađeno nego dosada. Prikaz obarania, uključivši prethodno doznačivanje i tehniku krčenja, proširen je obzirima o kojima treba voditi računa prilikom obaranja. Poglavlje o izrađivanju (fasoniranju) prerađeno je s temelja i konformirano zvaničnim propisima za državne šume iz godine 1925 i 1931 (»Homa«) i 1927, 1928 (HSA). Oznaka »sortimenat« napuštena je i zamijenjena riječju »sorta«. U poglavlju II A (str. 212 do 234) razrađena je i ona čest iznošenja koju smo ini nazvali prva faza. Posve je nova ona čest koja govori o vuči uz pomoć mašina naročito o tome kako se ona praktikuje u Americi. Donesene su mnoge nove slike o iznošenju. Prikazom jedinica prodaje i načina utvrđivanja izrađene količine (str. 235 do 243) ukratko rečeno prikaz primanja zaključuje odjeljak II. Prikaz iznošenja (str. 243 do 348) obuhvata samo one načine koje smo mi ubrojili u drugu fazu. Ovaj je odjeljak znatno proširen naročito u onoj česti, koja govori o upotrebi automobila i traktora pri iznošenju šumskih produkata. Prikazane su prednosti, zakonski propisi, način gradnje i troškovi. Klizovi, točila, željeznice i žičare su opširnije razrađeni i predočeni većim brojem slika no dosada. Plavljenje i splavarenje zadržalo je stari obim tek je grupiranje materije izvršeno metodički bolje. Nov je prikaz spremanje trupaca pod vodom. Unovčivanje drveta (str. 348 do 382). Prikaz je proširen naročito u onoj česti, koja govori o prodaji na panju, o cijeni i taksama, o borbi protiv komplota i o načinu doznake. III) Prerađivanje drveta (str. 383 do 410) prošireno je u česti koja govori o pilanama i o vertikalnim jarmovima kao mašinama. Posve je nov odjeljak o mašinama za koranje. Oplemenjivanje drveta (str. 410 do 433) obogaćeno je detaljom, koji se odnosi na furniranje, bojenje, uvećavanje tvrdoće (lignoston). Iz temelja i veoma detaljno razrađen je higroskopicitet drveta, savremena tehnika sušenja, šperovanje drveta, zatim poboljšavanje snage ogrijevanja, smanjivanje upaljivosti (lokron, celon, protektor) kao i proizvodnja surogata drveta (heraklit, lignolit, karolit, torfotekt, metalno drvo). Najopširnije je prerađeno poglavlje o povišavanju trajnosti (upirući se u publikacije Mahlke Troschel-a i Bub-Bodmar-Tilger-a). Upotreba drveta (str. 433 do 554) razdijeljena je na dvije grupe prema tome da li se njome ostavlja netaknuta unutrašnja građa ili se ona razara vještačkim načinom. Danas se sve više priznavaju izvjesne prednosti drveta pred željezom i kamenom tako te upotrebom drveta u izvjesnim oblastima (za visoke gradnje, za vodovodske 603 |