DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 53 <-- 53 --> PDF |
za upućivanje naroda u pošumljavanje i u šumsko-uzgojne mjere. Napokon se mora dati narodu i zemljište za pošumljavanje putem individualne diobe zajedničkih golijeti, čime bi otpala pretjerana paša pojedinaca na štetu cjeline, a stočarstvo bi se samo normaliziralo. Već današnje izvođenje agrarne reforme povoljno utječe na : pošumljavanje, jer će seljak lošija zemljišta moći postepeno sam pošumiii. Ako rekapituliramo sve izneseno, vidimo, da leži r i jesenje današnjeg problema šumarstva na Kršu u ovome: 1) da se spase pro padajuće općinske šdkarle putem individualne njihove podjele narodu i organizuje čuvarska služba; 2) da se podijele općinske i državne golijeti narodu u svrhu p o š u m 1 i e nj a ; 3) da se povede svestrana propaganda za restauraciju šuma, a naročito akcija za pošumljavanje iz privatne pobude. Problem restauracije šuma treba da je stalno pred očima svima, kojima je stalo do napretka ove, it ako zvane pasivne, zemlje. Pošumljavanje Krša treba da zauzme oblik spontanog narodnog pokreta, koji može da uslijedi samo prosvjetom, a -ni kakov im naređenjima ni prisilnim mjerama. Da bude slika prikazanog problema potpunija, moramo, makar letimice, spomenuti i tehniku pošumljavanja. Istina, pretežni dio današnje pustoši pošumila bi priroda sama. Po prestanku paše po šikari i zakržljali elementi lisnate šume podigli bi se sami. Njihovo sjeme popunilo bi praznine. Cak i potpuno gole površine pošumile bi se same naletom : sjemena iz udaljenijih predjela, pri čemu igra vrlo važnu pozitivnu ulogu vjetar, prenosom sjemenja na velike udaljenosti. I ptice i miševi nemalo pomažu u tomu. Imamo primjera, gdje se na mjestima negdašnjih vinograda nalaze danas stogodišnje šume bez ikakove saradnje čovjeka, kako šuma brzo prodire u propale kulture, koje nisu . preopterećene pašom. Čovjek međutim ne zadovoljava se samim radom prirode te nastoji da taj prirodni tempo pospješi svojim metodama rada. Jedan je način podizanja šikara t. zv. resurekcija t. j . sječa zakržljalih elemenata lisnate šume, tako da iz preostalih panjeva izbiju nove mladice, i zabrana paše na toj površini. Drugi je način vještački tj. sjetva sjemena ili sadnja biljki ili reznica na terenu. Izbor načina i vremena rada (jesen ili proljeće) zavisi o lokalnim terenskim i klimatskim faktorima. Na vrlo lošim terenima, sa malo zemlje, potrebne su i pretkulture ružmarina, kadulje, vrijeska i t. d. koje lakše podnose teške prilike negostoljubivog tla te spremaju svojim obumiranjem bolje uslove za šumsku kulturu. Teškoće pošumljavanja ne postoje samo na Kršu (zbog suša), one su u sjevernijim zemljama zbog mrazova još i teže. Ipak i tu i tamo svladavamo otpor prirode znanjem, voljom i ustrajnošću. Ing. Vlad. Beltram. LIČNE VIJESTI t Ing. JOSIP SCHREIBER Kogod je zalazio u naš lepi Psunj bilo po službenom poslu, bilo radi lova, odmora ili zabave, susreo bi se na Ivanovcu s jednim mladim, veoma simpatičnim gospodinom. To je bio šef Šumske Uprave preduzeća Narodne šumske industrije d. d. ing. Josip Schreiber. Neobično ljubazan, do skrajnosti uslužan, uvek vedar i nasmijan, 597 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Schreiber je bio jedan od onih ljudi, koji već od prvog susreta stiču poverenjc i simpatije. Zato je veliki broj posetilaca ´Psunja, koji su ga svi od reda poznavali i voleli, prenerazila upravo neverovatna vest, da je podlegao teškoj bolesti, sušici, taj mladi čovek, koji je sa svojih trideset godina odavao zdravog, fizički odlično razvitog čoveka, šumara športsmana i lovca. Tužna vest se na žalost obistinila; ovog dobrog druga i prijatelja, ambicioznog stručnjaka, primernog muža i oca — nema više među nama! Kao šumarski sin, pokojnik je već u ranoj mladosti zavolio lepote bosanskih šuma, pa nije čudo da ga je povukla neodoljiva želja da svojom radinošću na polju zelene struke doprinese svoj prilog za procvat i napredak naših šuma. Svoj zadatak shvatio je vrlo ozbiljno i savesno. Svršivši 1926 g. bečku Bodenkulturu, prakticira neko vreme kod Šumske uprave u Drvaru i kod Šipada, a odsluživši vojni rok zadržaje se neko vreme u službi kod Hidrotehničkog odeljka u Bihaću, da 1. novembra 1928. nastupi novo mesto kod Narodne šumske u Okučanima, gde ostaje sve do svoje rane smrti, ispočetka uz šumarnika Denza, a posle njegove smrti kao samostalan šef Šumske Uprave ovog preduzeća. God. 1931 polaže šumarski stručni ispit, ostavljajući kod ispitne komisije vrlo prijatan utisak naročito kao odličan tehničar. Delikatna je uloga šumarskog stručnjaka kod velikih eksploatacionih preduzeća, kod kojih su uobičajene čiste seče. Pogotovo u doba krize, kada se i u budžetima javnih tela nalaze tako skromna srestva za veštačku obnovu šuma. Ovu tešku misiju ispunjavao je pokojnik s mnogo takta, uživajući i puno poverenjc svog službodavca i postižući u isto vreme maksimum onoga, za čim su težila njegova idealna, stručna nastojanja. I sad ga vidim kako su mu se oči zasjale kad sam hvalio uspele smrekove kulture, kroz koje me vodio put privlačeći se srnjaku. S koliko je oduševljenja govorio o uspelom hrastovom pomlatku u sečinama državne šume, koju je firma eksploatisala pod njegovim vodstvom; s koliko je pažnje izgrađivao ogranke šumske želcznice i druge tehničke objekte! Naročitu brigu posvećivao je lovu. Volio je divljač, rado je išao u lov, ali njegova meka i profinjena duša izbegavala je onu poslednju fazu lovne ekonomije, koja dolazi do izražaja u pobiranju kamata lovnog kapitala, a koja je gotovo jedini i najmiliji deo nastojanja velikog dela lovaca. To je samo izvršivanje otstrela za îazliku od nege i podizanja divljači. Koliko puta mi je opisivao s najvećim oduševljenjem svoje susrete s jelenima i prekrasnim srnjacima, pa kad sam ga zapitao: zašto nije pucao? dobio sam uvek isti odgovor: »Bilo mi je žao...« Da, pokojnik je bio jedan od onih retkih lovaca, koji je mrzio šumu bez divljači i ulagao sva srestva i energiju, da u ovim bogodanim lovištima zapati što veći broj divljači. Danas možemo s ponosom tvrditi, da se Psunj ubraja medu naša najlepša lovišta na visoku divljač, čime je znatno povećana vrednost ovih objekata ne samo sa sportskog i prirodoznanstvenog, već i sa ekonomskog gledišta. Lovište ovog privatnog preduzeća ni u čemu ne zaostaje za lovištima susednog državnog i imovnog Psunja, gde se jednakom energijom štiti i gaji visoka divljač, što s naročitim zadovoljstvom podvlačimo, jer više od jednog decenija s najvećom pažnjom pratimo razvitak ovih lovišta. Taj posao nije bio ni jednostavan, ni bezopasan. Ćeli niz lugara s teškim ranama i prostreljenim prsima, koji su s toliko odvažnosti i ljubavi za opšte dobro branili ova lovišta, zaslužuju naše divljenje i duboko poštovanje, jer su zverokradice, uništivši susedna privatna lovišta, svom energijom jurnuli na dobro očuvane komplekse spomenuta tri vlasnika. Došlo je već dotle, da je i samo obavljanje šumarske službe postalo skopčano s najvećom opasnosti po život. U tom milijeu naš pokojnik nije poznavao straha. On je bez predomišljanja izlagao svoj mladi život opasnostima i samo sretnom slučaju ima da zahvali, što jeiz teških susreta s opasnim zlikovcima izneo živu glavu. On, koji je najmanje streljao, ali koji je imao jedino veselje u tome, da umoran od dnevnog rada, satima posmatras 598 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 55 <-- 55 --> PDF |
svoju mezimčad u slobodnoj prirodi, da se divi veličanstvenoj rici jelena, da u tom odmoru nalazi okrepljenje umornim živcima i novu snagu za dalnji rad i da se veseli lovačkim uspesima svojih prijatelja bez trunka zavisti. Tako je vršio savesno svoj poziv Ing. Josip Schreiber! A na leto, kad se lovci budu šuljali za crvenim srnjakom; kad na jesen zabruji rika jelena sa Zimzelena i Lipovice, odzvanjajući prostranim dolinama Rašačke; kad, gazeći duboki zimski stieg, lovci se budu uspinjali Aninoj kolibi, da opkole jakog vepra i njegovu družinu, svi će oni osećati iskrenu tugu, što se iz njihove sredine tako rano odelio drug, koji je još tako mnogo obećavao svojoj struci i narodu. I svi će s dubokim pijetetom sačuvati zahvalnu uspomenu na dobrog druga Schreibera. Slava mu! Marinović PROMENE U SLUŽBI. Premješteni su: N e š k o v i ć Miloš , viši šum. savjetnik 4 grupe 1 stepena Dir. šuma Apatin, za šum. inspektora i šefa šum. odsjeka kr. ban. uprave u Nišu. Mi l j u š ing. Nikola , viši šumarski savjetnik 4 grupe 1 stepena odeljenja za šumarstvo Min. šuma Beograd k Direkciji šuma u Banjaluki. Lohwasse r dr. inž. Alfred, viši savjetnik 4 grupe I stepena Direkcije šuma Banjaluka k odelenju za šumarstvo Min. šuma u Beogradu. N e d i m o v i ć inž. S v e t o z a r, viši savjetnik 4 grupe 2 stepena Min. šuma Beograd za v. d. direktora Direkcije šuma Sarajevo. Babi ć inž. Bogdan , viši šum. savjetnik 4 grupe 2 stepena i v. d. direktora Direkcije šuma Sarajevo k Direkciji šuma u Banjaluki. Đurđi ć inž. T o d o r, šum. savjetnik 5 grupe kr. ban. uprave Banjaluka k Direkciji šuma u Vinkovcima. Rosandi ć inž. Milan , šum. savjetnik 6 grupe sres. načelstva Trstenik k Direkciji šuma u Čačku. Konja r inž. S t a n i s 1 a v, šum. viši pristav 7 grupe i šef. šum. uprave Trebinje k šum. upravi u Sanskom Mostu. Avramovi ć Marko , šum. povjerenik 7 grupe Direkciji šuma Čačak za šefa šum. uprave u Ivanjici. Ne dok inž. Čedo m il, viši šum. pristav 7 grupe i šef. šum. uprave Brza Palanka k šum. upravi u Aleksincu. Popov i ć inž. Momčilo, šum. pristav 8 grupe i šef šum. uprave Aleksinac k Direkciji šuma u Aleksincu. Stepanov inž. S erg i je, šum. pristav 8 grupe i šef. šum. uprave Trebinje k šum. upravi Bos. Petrovcu. Na vra t il inž. Ivo, šum. pristav 8 grupe i sres. šum. referent Gospić, k Direkciji šuma u Zagrebu. Tešanović Vladimir, potšumar 9 grupe i v. d. šefa šum. uprave Rogatica k šum. upravi u Bjelini. Resanovi ć Adam , pom. tehn. manipulant 9 grupe Dir. šuma Bjelovar k Direkciji šuma Srem. Mitrovici. L e ž a j i ć S 1 a v k o, pom. tehn. manipulant 10 grupe od Dir. šuma Petrovaradin im. općine Srem. Mitrovica k Direkciji šuma križ. im. općine u Bjelovaru. Soljani k inž. Ivan , šum. prstav 8 grupe sres. šum. referent Knjaževac k sreskom načelstvu u Podgorici. Rajičkovi ć M i t a r, pom. manipulant 8 grupe šum. uprave Prizren k Direkciji šuma u Čačku. 599 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 56 <-- 56 --> PDF |
B u d i m 1 i ć Mehmed, podšumar 9 grupe šum. uprave Ljubuški, k šum.. upravi u Foči. Arslanagi ć Arif, potšumar 10 grupe šum. uprave Foča k šum. upravi u i Ljubuškom. Šipči ć Milutin , pom. .teta. manipulant TO grupe kr. banske uprave Cetinje: k šum. upravi u Prizrenu. Popovi ć inž. Momčilo , šum. pristav 8 grupe Dir. šuma Aleksinac za šefa-, šum. uprave u Kuršumliji. K o 1 a k o v i ć inž. R a g i b, šum. pristav 8 grupe i šef. šum. uprave Pirot k . šum. upravi u Ražnju. Mari ć inž. B r a n i s 1 a v, šum. pristav 8 grupe i šef. šum. uprave Kuršumlija k šum. upravi u Raški. V e 1 i č k o v i ć D r a g o s 1 a v, šumar 8 grupe i šef šum. uprave Leskovac k šum. upravi u Pirotu. II i ć inž. Mihajlo, šum. pristav 8 grupe od šum. uprave Berane za sres.. šum. referenta kod sres. načelstva u Skoplju. 0 o 1 u b i n s k i inž. P a v 1 e, šum. pristav 8 grupe od šum. uprave Peć k šum.. upravi u Beranima. Jelenči ć L e o n i d, podšumar 10 grupe od šum. uprave Boh. Bistrica k šum. upravi Škofja-Loka. Mazan ko inž. Konstantin, šum. pristav 8 grupe od šum. uprave Kraljevo za sreskog šum. referenta kod sres. načelstva u Trsteniku. Ho k Ferdo , pom. knjigovođa 9 grupe od odeljenja za šumarstvo Min. šuma-. Beograd k računovodstvu Direkcije šuma u Zagrebu. Mihajlović inž. D r a g o m i r, šum. pristav 8 grupe šef šum. uprave Kosov. Mitrovica k šum. upravi u Tetovu. 0 s t o j i ć inž. Košta , šum. pristav 8 grupe šef šumske uprave Tetovo k šum. upravi u Kosovskoj Mitrovici. Sađaković Dim i tri je, pom. tehn. manipulant 10 grupe od šumarske uprave Valjevo, k šum. upravi u Gornjem Milanovcu. Šupi ć Jovan , podšumar 9 grupe od šum. uprave Visoko k Direkciji šuma u Sarajevu. 1 r o v i ć inž. T o m o, šum. pristav 8 grupe od šumske uprave Vareš k šumskoj i upravi u Fojnici. Kasi k inž. Oton , šum. pristav 8 grupe, šef šum. uprave Fojnica k Direkciji šuma u Sarajevu. Vukovi ć inž. V e 1 j a, šum. pristav 8 grupe, šef šum. uprave Foča k Direkciji šuma u Sarajevu. De n i šli c inž. Mustafa , šum. pristav 8 grupe, od Direkcije šuma Sarajevo za šefa šum. uprave u Foči. Belecki inž. Nikola, šum. pristav 8 grupe Kr. banska uprava u Cetinju za: sreskog šum. referenta kod Sreskog načelstva u Preku. Tešanović Vladimir, podšumar 9 grupe šum. uprave Bjeljina za sreskog šum. ref. kod Sreskog načelstva u Maglaju. Lazi ć Nedeljko , podšumar 3 klase 10 grupe od Sreskog načelstva Maglaj za v. d. šefa šum. upr. u Bjeljini. Š o 1 a j a inž. Milan , šum. pristav 8 grupe, šef šum. upr. Otočac za šum. ref.. kod Sreskog načelstva u Karlovcu. Stevanović ing. Milivoje, šum. pristav 8 grupe, šef šum. uprave Go->lubac k Direkciji šuma u Vinkovcima. J e 1 i ć Vojislav, tehn. pom. 9 grupe od šum. uprave Bela Crkva k Direkcij šuma u Vinkovcima. 600 |