DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 43 <-- 43 --> PDF |
ren doprinos sa strane općina. Konačno bi šumsko-čuvarska služba, kako nad općin skim šumama tako i nad ostalim, osim državnih, imala da prede potpuno u nadležnost banske uprave. Ovamo spada i pitanje šumskih prekršaja i izvršivanje kazne . To je najtužnije pitanje. Izgleda, da sadržinu šumarstva Primorske banovine ispunjuju šumski prekršaji. Ukupan broj prijavljenih šumskih prekršaja u svih 13 srezova iznosi za god. 1931: 33.579; 1932: 39.185; 1933: 30.552; 1934: 27.0:21 slučaj. Lugari šalju prijave o šumskim štetama preko općinskih uprava sreskom na čelstvu, U mnogo slučajeva općinske uprave odlučuju o tome, hoće li prijave dalje poslati ili ne. Veliki broj prekršaja lugari i ne zateku na mjestu, izvjestan broj »ne vide«. Vjerojatno je, da broj počinjenih šumskih prekršaja iznosi godišnje najmanje 1OO.000 slučajeva. U jednom deceniju dakle jedan milijon slučajeva. Sudeći po gornjim brojkama izgleda, da broj šumskih prekršaja iz godine u godinu opada. To je prividno. Broj šumskih prekršaja ni prije godine 1931. nije bio ništa manji, u doba boljih životnih uslova, dok on sada faktički raste. To, što god. 1934. ima manje prijava, samo je posljedica pogoršanog materijalnog stanja lugarskog osoblja. U glavnom su prekršaji: krađa drva po općinskim šikarama i vađenje panjeva, dalje nedozvoljena paša po zabranima. U posljednje vrijeme su učestale krade i u privatnim šumama. Kako bi ovolikom broju šumskih prekršaja bio uzrok samo bijeda pučanstva, morala bi općenita krađa i nesigurnost imetka da bude njihova pratilica, čega stvarno nema. Krađa pogađa skoro isključivo šumu. Uzroci su: 1) nejednakost u iskorišćavanju općinske šume; 2) vrlo loša i nikakova šumsko-čuvarska služba; 3) neizvršivanje kazna po presudama za ove prekršaje; 4) povremene amnestije šumskih krivica i najzad 5) nerazumijevanje za zajedničko dobro. Neke od ovih uzroka suzbile bi individualne diobe općinskih šikara i organizovana čuvarska služba. Brzo izvršivanje pravomoćnih presuda učinilo bi amnestije nepotrebnim. Kako sudovi nemaju kredita za primanje u zatvor lica, osuđenih po upiavno-političkim vlastima, treba barem za ove krajeve da se otvore u tu svrhu posebni krediti, kako bi mogle kazne, barem u slučajevima najtežih ´krivica da se izvršuju. Neizvršivanje izrečene kazne vodi do demoralizacije, do opadanja ugleda vlasti, dovodi do izrugivanja i napadaja prekršitelja na čuvare šuma te do pojačanog i tako reći sankcionisanog uništavanja posljednjih ostataka šuma. ad 2) Pitanje vještačkog pošumljavanja goleti. Poznato je, da vještačko pošumljavanje goleti traži velike materijalne žrtve. Zbog toga se prema zakonu o šumama izdvajanje zemljišta za pošumljavanje imade ograničiti samo na ona zemljišta, čije pošumljavanje traži opći javni interes. U općem javnom interesu u širem smislu bilo bi privođenje svega apsolutno šumskog tla šumskoj privredi. Sve se ovo mora izvoditi postepeno, kako bude narod prema svome shvaćanju i svojim snagama mogao sam to da provodi. U tom smislu i glase upute Ministarstva Š. i R. za izdvajanje zemljišta. Treba naime da smo već jednom na čisto s time, da se iz javnih sretstava kroz daljnjih 50 godina ne može pošumiti ni 10% površine gologa Krša, a da se niti ostalih 90% ne može silom naturiti narodu da ih pošumi, i kad bi se našla zakonska mogućnost. Stvarati novi prisilni kuluk za pošumljavanje značilo bi ubijati i ono malo smisla i ljubavi za taj rad, u koliko ih u narodu uopće ima. Za postignuće cilja treba nastojati svim sretstvima, osim sile, da se u taj pothvat angažiraju silni rezervoari narodne snage, da konačno narod sam prione tom poslu. U ministarstvu šuma i rudnika se je shvatilo posve ispravno, da treba privatnu inicijativu za pošumljavanje što jače poduprijeti. U tom smislu raspis Ministarstva Š. i R. ´Br. 19.189 od 17. VII. 1935. traži predlog za nagradu lica i ustanova, koji su o svom trošku uspješno pošumili svoje goleti. U toj odredbi vidimo nove puteve, koji vode bržem i po državu jeftinijem pošumljavanju Krša putem narodnog pošumljavanja, koje 587 |