DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 42     <-- 42 -->        PDF

menutim 13 političko-upravnih srezova bilo je stanje općinskih lugara dne 31. XII. 1934.


ovako: zakletih lugara-čuvara svega 685; od toga sa mjesečnom plaćom do 100 Din


172 čuvara ili 25%; sa plaćom po 100—200 Din 369 čuvara ili 54%; sa 300—400 Din


86 čuvara (13%); 400—500 Din 7 čuvara (1%); preko 500 Din 22 čuvara (3%) i 29


besplatnih čuvara (4%). Prosječna mjesečna plaća čuvara općinskih šuma iznosi 160


Din, a čuvarski rajon 250 ha općinske šume. Upada u oči da ima 29 besplatnih lugara.


I plaće mnogih ostalih čuvara su tek prividne, pošto ih neki godinama uzalud po


tražuju, a mnogima se mjesto plaće u novcu daju bonovi za kupovanje robe kod tr


govaca. Od 685 čuvara ima samo njih 115, koji primaju preko 300 Din plaće na mjesec.


Nije čudo, da uz takove prilike većina čuvara vrši službu neredovito, a pošto
je njihov službeni odnos prema poslodavcu — općini regulisan samo davanjem i oduzimanjem
službenog dekreta sa strane općinske uprave, uz slobodan ili iznuđen pristanak
sreskog šumarskog referenta, nastoje, naravno, čuvari šuma da udovolje željama
većine članova općinske uprave, da ne bi izgubili i ono malo što imadu. Kako
mnoge općinske šume često služe ličnim i lokalnopolitičkim interesima pojedinaca,
tako su i lugari često postavljeni zato, da jednima brane svako korišćenje šume, a
drugima to dozvoljavaju. Promjenom općinske uprave, mijenjaju se u pravilu i čuvari
šuma, a šuma u jednakoj mjeri i nadalje stradava. Nije osamljen slučaj, da se savjestan
i pošten lugar nakon 40 godine službe otpušta bez otštete i penzije, ako je još sposoban
za službu. Osim toga čuvari nisu osigurani ni za slučaj smrti ni ozleda.


Broj čuvara šuma nije doduše malen. Na jedan srez otpadaju prosječno 53 općinska
čuvara šuma, ali o pravom čuvanju šuma nema govora. Sve dotle dok se
čuvanje šuma ne uredi, dok se svuda samo ruši, a malobrojni stručni šumarski personal,
koji se u svojstvu sreskih šumarskih referenata nalazi, bude morao svu energiju
trošiti u borbi oko čuvanja šume, nepotrebno je izdvajanje zaštitnih šuma, izrada
privrednih planova, uopće svako nastojanje u pogledu podizanja šuma.


Sadanji broj čuvara općinskih šuma je prevelik i mogao bi se reducirati, ako
bi se provela organizacija čuvarske službe na drugoj osnovi. Šume na primorskom
Kršu su po svome značaju stalno zaštitne. Bez obzira na kategoriju vlasništva treba
posvetiti naročitu pažnju njihovom opstanku, u prvom redu valjanom čuvanju. To će
se postići samo onda, ako se ispravno riješi čuvarsko pitanje, to jest organizacija
čuvarske službe. Neposredno pred sam svjetski rat postojao je projekt o uređenju
lugarske službe, ali nije ostvaren. Godine 1931. izradila je Banska uprava, a Ministarstvo
Š. i R. odobrilo, uredbu o općinskim lugarima. Po toj uredbi dobivali bi lugari
polovicu plaće od općina, a drugu polovicu od banovine. Uredba nažalost nije ostvarena
zbog pomanjkanja materijalnih sretstava.


Smatramo međutim, da je organizacija lugarske službe tako važna i neodložna
da su i najveće materijalne žrtve za njenu provedbu opravdane. Pri tom ukazujemo
na Vardarsku banovinu, koja je, pored postojećih čuvara državnih šuma, postavila


na
teret banovinskog budžeta još znatan broj čuvara općinskih šuma.
Vještačko pošumljavanje goleti je težak i skupocjen posao. Za to se troše
skoro svi krediti fonda za pošumljavanje, državnog i banovinskog budžeta, na općinskim
i privatnim zemljištima (državnih zemljišta nema), dok se za čuvanje propadajućih
autohtonih šuma ništa ne žrtvuje.
Sa radošću valja pozdraviti odluku Ministarstva Š. i ´R., da se u svakom srezu
na Kršu postavi po jedan nadlugar na teret banovinskog budžeta. Opravdana je nada,
da će to biti početak organizacije šumsko-čuvarske službe, t. j . da se postepeno
postave čuvari šuma, koji će biti bolje plaćeni, a nezavisni od ličnosti i prilika u selu
i općini. Oni će u službi biti nepristrani i savjesni te će valjano da vrše povjerenu
im dužnost. U svakom srezu treba barem 20% današnjeg broja općinskih lugara da
bude u banovinskoj službi. Potrebno je, da se to što prije provede, pa bilo to :ia
teret kredita za pošumljavanje, bilo banovinskog ili fonda za pošumljavanje, uz umje


586