DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 41 <-- 41 --> PDF |
za šumsku kulturu bude doista i pod šumom i to takovom šumom, koja će davati na rodu najviše koristi. Treba da sve ovo zemljište bude pokriveno sa visokom šumom četinjača, uglavnom sa potstojnom sastojinom od listača ili sa niskom šumom listača i četinjača. Kod postignuća toga treba da idemo za ciljem, da odgojimo što više niskih šuma sastavljenih u glavnom od listača i to česmine i planike kao vrste, koje sada, a sigurno će tako biti i u bliskoj budućnosti, daju narodu najviše koristi. U pozadini većih kupališnih mjesta treba ići za podizanjem takovih šuma, koje će najbolje poslužiti unapređenju prometa stranaca, a 11a ostalim položajima treba ići za ciljem podignuća najvrednijih šuma s obzirom na potrebe naroda. Kad budemo ovo postigli, a postići se može i to jednim smišljenim, dobro organizovanim i ustrajnim radom, moći ćemo reći da smo izvršili svoju zadaću — da smo bili tu da koristimo svome narodu — da smo učinili mnogo za narod, ali ipak samo ono, što nam je bila dužnost i što je narod s punim pravom od nas šumara mogao tražiti i očekivati. Ing. Vladislav Beltram (Supetar): POTREBE ŠUMARSTVA U DALMATINSKOM DIJELU PRIMORSKE BANOVINE4 Živimo u teškim prilikama i vremenima, kada naše šume mnogo stradavaju. Šumarstvo svake pokrajine pati na svojim specijalnim nedaćama, boje ga pritišću. Uza sve to ne smijemo ni u najtežim, skoro bezizglednim časovima, koje naše šumarstvo proživljuje, da klonemo i da prekrstimo ruke. Dužnost nam nalaže, da prikažemo pravo stanje stvari te da upozorimo i nadležne i javnost, kako i zašto propadaju šume, koje predočuju ogromno i nenadoknadivo dobro našeg naroda u Primorju. Primorska se banovina sastoji iz 13 političko-upravnih srezova bivše Dalmacije te iz 8 srezova bivše Bosne i Hercegovine. Kako su to općenito dva heterogena područja, tako se i njihovo šumarstvo u mnogočem razlikuje. Dok su bosansko-hcrcegovačke šume u velikoj većini državno vlasništvo, to u primorskom dijelu nema državnih šuma, već su one većinom općinske i privatne. Ukupna površina primorskih šuma iznosi oko 270.000 ha. Problem šumarstva na primorskom Kršu raščlanjuje se u 2 komponente: 1. pitanje održanja postojećih autohtonih šuma i njihovo unapređenje i 2. pitanje vještačkog pošumljenja goleti. Ističemo, da je zakonom 0 šumama i pravilnicima predviđeno, da se i prvo i drugo pitanje riješi za kratko vrijeme. Stvarnost međutim najbolje pokazuje, kako stvari stoje i u koliko se postizavaju postavljeni ciljevi. Sa ovog stanovišta razmotrićemo pojedino pitanje: ad 1. Najvažnije je pitanje održanja postojećih šuma i| njihov o unapređenje : Za održanje šuma postoje propisi o zabrani krčenja i pustošenja, propisi o zaštitnim šumama, 0 gospodarskim osnovama i programima, kaznena naređenja i t. d. Odnosni propisi bili bi dostatni za postignuće postavljene svrhe, ali se oni ne mogu da vrše, ako nema na terenu valjanog i dovoljno potrebnog kadra šumsko-čuvarskog osoblja. Kako se šume drže i čuvaju, najbolje dokazuje veliki broj šumskih prekršaja u ovim oblastima, što ćemo kasnije izložiti. Ti su prekršaji prouzrokovani ne samo potrebom naroda, nego i potpunom dezorganizacijom šumsko-čuvarske službe. U po * Referat održan na glavnoj 59 godišnjoj skupštini J. Š. U. 18 septembra 1935, u Jelsi na otoku Hvaru. 585 |