DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 39     <-- 39 -->        PDF

\


do određenog vremena podnijeti PTijave za sječu kako bi šumarski referent mogao na.
jednom pregledati sve te šume na teret putnog paušala.
Ujedno bi trebalo potpuno izvesti propise § 15—19 Zak. o šumama, u pogledu
proglašenja šuma na kršu stalno ili privremeno zaštitnim šumama. Propisi ovih para:
grafa nisu do danas u cjelosti izvršeni i to iz tehničkih poteškoća, na koje kod toga
nailazi šumarski referent.
Prema »Pravilniku o zaštitnim šumama« potrebno je, da neka šuma bude proglašena
stalno ili privremeno zaštitnom, izvještaju da se prilaže slijedeće: izvadak


zemljišnog uloška dotične šume; katastarski posjedovni list; pregledni nacrt dotične


čestice u katastralnom mjerilu sa naznačenom najnižom i najvišom kotom; stručni


šumarski nalaz o dotičnoj šumi naročito u pogledu na stanište i sastojinu.


Prvo što kod tih šuma na kršu moramo imati pred očima, je to, da su to go


tovo sve stalno zaštitne šume s obzirom na stanište. Drugo, koje kod toga dolazi u


obzir jesu podaci, koje sam naveo u početku, a to je veliki broj šumskih posjeda, te


još veći broj parcela obraslih šumom, pa zato izrada svih onih priloga, potrebnih za


proglašenje svih tih šuma stalno zaštitnim šumama, prestavlja jedan tako ogroman


posao, kojeg šumarski referent obzirom na vrijeme, koje mu stoji na raspoloženju i


materijalna srestva, kojima se može poslužiti kod toga, ne može apsolutno da izvrši.


Prikupljanje svih ovih podataka na terenu morao bi šumarski referent da također izvrši


na račun onih 390 Din mjesečnog paušala, na račun kojega već mora da vrši nadzor


nad gospodarenjem sa šumama, te pregled šuma i umjetnih kultura i još mnoge druge


terenske poslove, koje mu propisuje »Pravilnik o uređenju šumarske službe kod opštih


upravnih vlasti«.


Pravilnik za proglašenje šuma stalno zaštitnim šumama može se doslovce izvr


šavati samo tamo, gdje nema mnogo šuma karaktera stalno ili privremeno zaštitnog,


a na kršu je to skoro nemoguće. Ali da bi se i ovdje izvršili propisi § 17—19 Zak. o


šumama potrebno bi bilo taj cijeli posao pojednostavniti i jednim generalnim nare


đenjem proglasiti sve šume na izrazito kraškom terenu stalno zaštitnim, te ujedno


propisati način gospodarenja sa njima. Ne bude li se ovako radilo dogodiće se, da pro


pisi § 17—19 Zak. o šumama još dugo neće biti potpuno izvršeni, jer treba imati u


vidu, da broj šumskih posjeda u srezu hvarskom iznosi 3.574, a svaki taj posjed sa


stavljen je od više parcela, koje su često raštrkane i različne s obzirom na nagib,


geološku podlogu, biljni pokrov i vrste drveća, koje sačinjavaju šumu. Samo pojedno


stavljenjem cijelog postupka moćiće se ovaj posao izvršiti, a inače ne.


Ovo do sada bili bi problemi održavanja dobrih visokih i niskih šuma od pro


padanja i uništavanja.


Druga skupina problema šumarstva na otoku Hvaru bili bi problemi pretva ranja
loših niskih šuma i makija u vrlo vrijedne niske šume.
Ove loše niske šume nastale su uslijed neracionalnog gospodarenja t. j . prekomjerne
sječe i paše, za što imamo najbolji dokaz u tome, da se ovako loše niske šume nalaze
u blizini mjesta. Što idemo dalje od mjesta, to nalazimo sve bolje niske šume. Pretvaranje
loših niskih šuma i makija u vrijedne niske šume može se vrlo lako i brzo
izvesti na taj način, da se na takovim površinama izvrši resurekciona sječa, a praznine


umjetno
pošume, te nakon toga stavi cijela površina izvjestan niz godina pod zabranu
paše i svakog drugog iskorištavanja.
Resurekciju rado izvodi narod, jer se i najlošija makija može vrlo dobro upotrebiti
za paljenje vapna. Nešto teže je umjetno pošumljivanje praznina, te čuvanje
kasnije ovakovih pomlađenih šuma od paše koza i sječe kića, a to pogotovo još i zbog
toga, jer su to uglavnom općinske šume. Zbog toga, da se ubrza pomlađenje ovih devastiranih
općinskih niskih šuma i makija, te da se olakša kasnije njihovo čuvanje od
ponovnog devastiranja, bilo bi vrlo podesno, kad bi se sve ovakove općinske površine
razdijelile proporcionalno među pripadnike dotične općine. Od ove podjele treba isklju


583