DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 32     <-- 32 -->        PDF

niske šume, pogotovo one u blizini mjesta i na općinskom zemljištu radi prekomjerne
i neracionalne sječe kiča česmine i planike.


Ukupna površina borovih šuma navedena prema statističkim podacima u zbilji
je nešto veća i to zbog toga, što su natrag 20 godina propali od filoksere mnogi vinogradi
zasađeni starom domaćom lozom. Kako je ova loza bila skromna na dobrotu
tla, to je zbog toga bila posađena i na slabijim staništima, te na padinama brežuljaka
sa dosta plitkim slojem zemlje crljenice. Nakon propadanja ove domaće loze od filoksere
nisu ove površine mogle biti zasađene sa amerikanicom t. j . cijepljenom lozom na
divljoj podlozi i to baš iz razloga, jer ova loza za dobro uspjevanje traži duboku i
plodnu zemlju. Zbog toga spušteni su vinogradi sa padina u uvale, doline i polja, a
površine na padinama ostale su puste i neobrađivane. Nešto naletom sjemena sa okolnih
borovih stabala a nešto i umjetnim načinom sijanjem i sadnjom pojavio se na ovako
napuštenim površinama borov podniladak. Tako danas na dosta mjesta možemo vidjeti
u 10 do 15 godišnjoj borovoj sastojini naslagane velike gomile kamenja, te ostatke
zapuštenih maslina, što je najbolji dokaz, da je dotično zemljište bilo nekada upotrebljavano
u poljoprivredne svrhe.


Šuma na otoku Hvaru vrlo je interesantna, kako s obzirom na vrste drveća koje
je sačinjavaju, tako i s obzirom na koristi, koje ona danas daje i koje bi mogla davati,
kad bi se sve u njoj iskorišćavalo.


Visoke šume sastavljene su od četinjača i to: 1) Alepskog bora (Pinus halepensis);
2) Crnog bora (Pinus laricio); 3) Primorskog bora (Pinus maritima); 3) Pinjola
(Pinus pinea — vrlo malo dolazi); 5) Čempresa (Cupressus sempervirens pyr. et hör).


Niska šuma i makija sastavljena je od listača i četinjača i to: 1) Česmine
Quercus ileks) ; 2) Planike (Arbutus unedo) ; 3) Smrče (Pistacea terebinthus); 5) Mirte
(Myrtus italica); 6) Vrijesa velikog i malog (Erica arborea et carnea); 7 Smriča (Juniperus
oksicoedrus); 8) Pukinje (Juniperus macrocarpa); 9) Crnog jasena (Fraksinus
ornus); 10) Gluhača - somine (Juniperus phoenicea); 11) Ružmarina (Rosmarinos ofricinalis)
; 12) Pelina (Cistus monspelienlis).


Sve nabrojene vrste drveća nemaju jednaku važnost s obzirom na koristi koje
narod danas od njih crpi. Od četinjača najvažnije su alepski bor, crni bor, primorski
bor i čempres, a od listača česmina, planika i ružmarin. Ne slijedi iz toga da ostale
vrste ne daju nikakove koristi, niti da ne bi mogle davati, ali s obzirom na potrebe i
načine iskorišćavanja koji se danas vrše, te koristi mnogo zaostaju za koristima
navedenih vrednijih vrsta drveća.


Visoke šume nastale su prirodnim putem ili umjetnim pošumliavanjem, a niske
šume jedino prirodnim putem. Visoke šume četinjača zauzele su uglavnom bolje
položaje, te sjeverne ekspozicije. Ali za to imamo vrlo dobrih borovih sastojina i na
južnim ekspozicijama pogotovo u uvalama blizu mora. Do 400 m nadmorske visine
imamo sastojine alepskog bora, a iznad 400 m dolaze sastojine crnog bora. Na boljim
staništima, sjevernim ekspozicijama, te položajima dosta udaljenim od mjesta nalazimo
vrlo vrijedne izdanačke šume, u kojima prevladava česmina i planika, a primješan
nalazi se dosta veliki vrijes i zelenika.


Na lošijim staništima, te položajima koji su bliži naselja dolazi loša niska šuma
ili bolja makija sastavljena od svih vrsta listača i četinjača, koje sam ranije naveo
(osim borova i čempresa).


Na vrlo slabim staništima, južnim ekspozicijama i položajima u blizini naselja
nalazimo nisku lošu makiju sastavljenu od ružmarina, pelina, malog vrijesa, gluhača i
smriča. Kod ovakove makije daje danas jedino veću korist ružmarin, a ostalo ne daje
gotovo nikakve koristi. Ovakove površine redovno se upotrebljavaju i za pašnjake.


Ako se danas događa još, da nekoji sastavni dijelovi makije ostaju neiskorišćeni
ili ne daju velike koristi, nije to zbog toga, što ti elementi šume ne bi mogli davati
koristi, nego je to zbog toga, što su načini iskorišćavanja tih elemenata šume tek u


576