DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 59. ........ 1935 Ing. VLADISLAV BELTRAM (SUPETAR — BRAČ): POJAVA GUBARA (LYMANTRIA DISPAR) NA PRIMORSKOJ MAKIJI (LYMANTRIA DISPAR SUR LE MAQUIS DALMATE) Na skupštini J. Š. U. u Sarajevu g. 1934 održao je g. Ing. J. Šlander, sreski šumarski referent u Mostaru, interesantno predavanje o pojavi gubara u hrastovim šumama mostarskog sreza i o njegovom suzbijanju biološkom metodom pomoću zaraze poliedrijom. Biće od interesa spomenuti slučaj na otoku Braču, gdje je gubar pod inače vrlo povoljnim uslovima za svoj razvoj podlegao svome neprijatelju kalosomi (Gallosoma sycophanta). Otok Brač je po svojoj veličini od 394 km" najveći otok u srednjem Primorju, sa najvećom visinom od 778 m. Sa geološkog gledišta otok je antiklinala sa krednim vapnencima. Klima je dosta umjerena, jedino uslijed utjecaja hladnih struja iz Vrulje i Omiša nešto oštrija. Na tom otoku postoje 2 klimatske i vegetacione zone: primorska (do oko 400 m nadmorske visine), a povrh ove visinska. Razlika u srednjoj godišnjoj temperaturi obiju zona iznosi oko 5° C, a u godišnjim oborinama oko 400—500 mm (primorska zona 800 mm, visinska 1200—1300 mm). U primorskoj zoni uspijevaju maslina i alepski bor, u visinskoj autohtoni crni bor, dok su obe zone prirodno stanište česmine (Qu. ilex). Primorska je zona nagnuta, a visinska sačinjava plato. Na tom platou na nadmorskoj visini od 400 m pojavio se kraj sela Praznica, općine Pučišća, godine 1932 gubar u strahovitim množinama na česminovim šumama (šikarama), voćnjacima i vinogradima. Po ljudskom pamćenju je na ovom otoku ovo prva njegova zaraza te je gubar bio tu uopće potpuno nepoznat. Gubar je napao 10—20 godišnju izdanačku česminovu šumu — šikaru kod sela Praznica, 25 km cestom daleko od sreskog mjesta Supetra. Dne 20 VI 1932 gusjenice brste na ukupnoj površini od cea 40 ha, te su već skoro odrasle. Centra zaraze su tri: »Buškova glava«, % km južno, »Trtor«, 2J/2 km cestom zapadno i »Draževac«, 1 km istočno od sela Praznica. Općinski lugar sela Praznica primijetio je prvih dana juna sićušne´gusjenice u šumi, neznajući kakav bi to bio insekt. 5 VI obavijestio je o toj pojavi općinsku upravu u Pučišćima. Prijava je stigla u ruke sreskog šumarskog referenta 13. VI. 547 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Kako je gubar na Braču bio potpuno nepoznat, to je njegova pojava silno iznenadila, naročito zbog svog velikog opsega. Pri tom moralo se, naravno, odmah pomisliti, da je gubar u tom predjelu najmanje već jednu do dvije godine. Zbilja, javio se čovjek, koji je izjavio, da je g. 1931 pri mijetio ove iste gusjenice u položaju »Buškova glava« na česmini, ali u tako neznatnom broju, da im nije pridavao nikakovu važnost. Te su gu sjenice jedva primjetno obrstile bile samo .-> ha česminove šikare. Sada je već bilo jasno, otkuda najedamputa tolika navala. Kraj ovakove zaraze momentano nije bila moguća nikakova borba protiv gusjenica, koje su napredovale brzim tempom. Preko ceste kretale su se brzinom cea V> km na sat i skoro su prekrile površinu od 300 ha. Qubar je brstio sve, što je na svome putu našao: česminu, hrast kitnjak, makljen (Acer monspessulanum), borovicu (Juniperus .....drus), kupinu, travu, trešnju, višnju, oskorušu, pače i lozu, ako nije bila dobro polivena modrom galicom. Crnog jasena i zelenike (Phvllirea media) ne bi gusjenice ni ticale, sve da su slučajno i zalutale na ova stabla. Kolika je bila gustoća gusjenica, vidi se po ovome: Još neobršten česminov džbun bio je za pokus dobro poliven modrom galicom, rastopinom, kao što se upotrebljava za lozu. Nekoliko dana gubar ga nije taknuo, ali čim je obrstio okolinu, latio se i toga džbuna i ogolio ga potpuno, bez vidnih štetnih posljedica. Čak su po dvije gusjenice u zajednici žderale mali česminov list. Kako su gusjenice žderale čvrsto česminovo lišće, pričinjalo se uhu, kao da ogromno stado koza brsti šumu. Gusjenice su postigle kulminaciju u svome razvoju oko 25 VI, kada su počele da se viđaju prve kukuljice gubara, a 5 VII bilo je već 80% zakukuljenih gusjenica. 8 VII primijećen je prvi leptir. 27 VII bila je sva sila leptira i već su ženke počele da legu gnjezda jajašca, a 10 VIII primijećen je posljednji leptir. Uslovi za razvoj gubara od gusjenice pa do novih jajašaca bili su najpovoljniji, jer su bila dosta suha topla vremena. Lugar je napravio pokus: od 100 kukuljica izleglo se 37 ženki i 42 mužjaka leptira, ostale su kukuljice zatajile. Sakupljanje gusjenica, kukuljica ili ženki leptira, bilo bi kraj takove mase beskorisno. Međutim, kada su gusjenice bile napola odrasle, pojavio se kalosoma (Callosoma sycophanta), kukac, kojeg dotle na Braču niko nije poznavao a valjda ni primijetio, pošto bi ga zbog njegove veličine, sjajne boje i muškatnog mirisa svakako bili morali uočiti barem pastiri ovaca, koji onuda pasu svoja stada. Spočetka vrlo rijedak, pojavio se kalosoma do 25 VI u znatnom broju kao imago, a oko toga dana i kao ličinka. Spočetka vrlo plašljiv sakrivao bi se kukac, kad bi štogod nešto jače zašuškalo, u sušanj. Kasnije je postao odvažniji. Bilo je veoma zanimljivo promatrati, kako se imago i njegova crna ličinka penju do najsitnije grančice u potrazi za gusjenicama gubara, uhvate je, uštinu klještima po sredini tijela i sišu njezinu sadržinu. Kalosoma slabo lijeta i to samo rijetko, na kojih 10—20 metara udaljenosti. Vid mu izgleda slab, a sluh odličan. Da je tome tako, potvrđuje to, što imago i ličinka obilaze vrlo temeljito i one grane i grančice, na kojima nema gusjenica. Interesantna je ličinka kalosome, koja se unatoč svog dugačkog zatka i samo tri para nogu (na oprsju), ipak odlično penje, a još proždrljivija je od imaga. 5 VII bilo je već više ličinki nego imagina. 14 VII vidjela se posljednja ličinka a dva dana kasnije posljednji imago kalosome. Ipak je još 10 XI našao lugar pod stijenjem 2 imaga i jednu ličinku. 548 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Gusjenice gubara kukuljile su se pojedince po granama a češće pod kamenjem i stijenjem i to u čitavim kolonijama od 30 pa do 150 komada. Ovakove kolonije napadala je ličinka kalosome najrade te bi ubadala kukuljice i praznila ih. Nije se zapažalo, da kalosoma hvata trome gubarove leptiriće, koje su se nalazile pri zemlji na kamenju i granama, jer je imao lakše hrane u nepomičnim kukuljicama. (Prema ü. Cecconi-u »Manuale d´entomologia forestale«, kalosoma napada i leptiriću). Istina, gubar u obliku gusjenice i kukuljice nije pretrpio ni 30% gubitaka, ipak je kalosoma davao mnogo nade u uspjeh kod suzbijanja gubara. Prije nego su se pojavila legla jajašaca, računalo se, da će se barem najzaraženiji dio šume-šikare (visine 2—4 metra) sa gnjezdima jajašaca posjeći i palenjem vapnenice uništiti veći dio jajašaca, jer se računalo, prema SI. 1. Po gubaru obrštena česminova šikara kod Praznica dne 17. VII. 1932. Foto: Ing. J. Marčić. praksi u našim sjevernijim predjelima, da će gubar odlagati jajašca po stablima. No, gotovo sva legla nalazila su se pod stijenama i kamenjem, tako da ih je bilo većinom vrlo teško pronaći. Česminova šuma bila je na površini od 300 ha, na periferiji djelomično, a inače potpuno obrštena do jednog lista i posljednjeg pupa. Ova vrst šume pokazala je vanredan vitalitet. Već polovinom jula počela je da baca nove pupove i razvija lišće i već krajem augusta našla se šuma potpuno pomlađena. Istina, u julu nije bila baš velika suša. Šteta uostalom nije bila velika. Šuma je pretrpila nešto na prirastu. Nekoliko stotina stabala voćaka bilo je obršteno, a od tih samo je malen broj uginuo. Jajašca gubara kroz narednu zimu nisu mogla da stradaju, jer su bila pod stijenjem zaklonjena i od same vlage. U toku zime opazilo se, da su pojedina legla gubarevih jajašaca ispražnjena, do polovice pa i do S 49 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 6 <-- 6 --> PDF |
posljednjeg jajašca, kao da je neko oprezno povadio jedno jaje za drugim, a da se uzročnik nije mogao da ustanovi. Na ovaj način nestalo je mjestimično i do polovice od ukupnog broja gnijezda i to na mjestima, kuda je teško koja ptica mogla da dopre. Gubar je bio, eto, prilično decimiran do proljeća 1933, pa se njegova pojava u toj godini očekivala s najvećim interesovanjem. SI. 2. Potpuno obrštena česmina kraj netaknutog jasena. Foto: Ing. J. Marčić. U martu 1933 primijetio je lugar prvu ličinku kalosome, a 18 IV, prekopavajući .. ha vinograda, našao je 50 imagina kalosome u zemlji. 20 IV izmilile su prve gubareve gusjenice a četrnaest dana kasnije, 4 V, javlja isti lugar: »Da Vam javim žalosnu vijest o gubaru. Koliko mi se čini, u tolikoj ogromnoj množini se je pojavio gubar, da nećemo u Praznicama moći 550 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 7 <-- 7 --> PDF |
stati u kućama. Na stablima (makljenovima), što smo u selu polijevali1 gubarova jajašca, bio je loš uspjeh. Iz polivenih gnijezda izašle su gusjenice, iako ne baš sve. Prošlih dana puhalo je jugo i raznijelo gubara svukuda. Počeli su da idu od gnijezda ali još nisu počeli da jedu. Ima ih ogromna množina, a naš hrušt još nije počeo da izlazi iz zemlje. Toliko Vam do znanja, ali će biti svaki rad proti gubara uzalud, pošto će biti pokriveno sve svuda sa gubarom.« Stvarno, mjestimice bilo je malih gusjenica na 1 dm2 površine i do stotinu, a prekrivale su gomile kamenja i zidove kuća u selu. Gusjenice su se nalazile na čitavoj površini, no, najviše ih je bilo na mjestima, gdje su godine 1932 zaustavile svoje napredovanje. Gubitak, što ga je bio gubar pretrpio kroz prošlu godinu i g. 1933 do svoje nove pojave, nije se primijetio. Kiše i duboki pad temperature na ." C krajem aprila 1933 gubara nije mnogo omeo, jer je većina gusjenica izašla iza toga. Od 8 do 18 V SI. 3. Položaj zaražene šume kod Praznica g. 1932. bilo je osam kišnih dana sa ukupno 70 mm kiše. Kišilo je i danju i noću. Temperatura je k tome pala i na 9° C. Ovo je vrijeme bilo po gubara kobno. Gusjenice su ginule u masama. Do 22 V ostalo ih je na životu najviše 5%. Toga dana vidio je lugar 2 hrušta (imagina), a 25 V jednog. Kiše od 29 i 30 V, te od 2 VI opet su uništile preko polovice preostalih gusjenica. Hrušta kalosome bilo je 3 VI u ogromnom broju, »tako da će hruštevi ostati i gladni, jer su gusjenice još malešne i nema ih mnogo«, tako je glasio izvještaj lugara. U koliko je gusjenica preostalo iza ubitačnih kiša, nisu davale izgleda da pobolijevaju. Stanje prvih dana jula 1933 bilo je ovakovo: izraslih gusjenica ima samo u uskom rubnom pojasu zaražene površine i to samo u vrlo malom broju, tako da je šteta od brštenja upravo neznatna. Gustoća gusjenica ne dosiže tu ni 10% od one iz prošle godine. Naskoro 30 gusjenica dolazi po jedan kukac kalosoma, koji ih uništava. Po ostaloj površini gusjenica više nema, jer je ostatak iza kiša očistio kalosoma, koji napada već i na skakavce, kupusne gusjenice i druge, a zbog pomanjkanja hrane i ugiba. 1 Pokus sa l°/0 rastopine „Nosprasena"-insekticida, arsenova preparata. 551 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Na tlu se nalazi sva sila uginulih hrušteva kalosome. Ima mnogo izgleda, da će gubar ovog puta podleći. 7 VII zapažene su prve kukuljice gubara, a već 19 VII prvi leptir. 11 VIII nabrojio je lugar samo kojih 200 leptira-mužjaka a nijedne ženke, premda je pretraživao cijeli prostor. Kalosome, hrušta ni ličinke, nije više vidio. 24 VIII više nije bilo traga gubaru ni kalosomi niti su se 1933 [/....^.^ ± tKzf*^ Sojenica. ^fo SI. 4. našla gubareva legla. Izgledalo je, da je gubar zaista kapitulirao. Šteta u šumi nije se ni primijetila, a drugdje je nije ni bilo. Što se nije vidjela nijedna leptirića, pripisati je tome, da je kalosoma u oba svoja oblika uništio i većinu tromih gubarevih ženki. Ovo baš nije zapaženo, ali može da se zaključi prema navodima g. Cecconi-a. Propadanje kalosome od gladi u masama, i hrušta i ličinaka, i ako je istovremeno na rubovima zaražene površine bilo još dovoljno gubarevih gusjenica, dokazuje ponovno, da taj kukac nema razvijen instinkt u traženju hrane. 552 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Godine 1934 oko 20 i 25 IV vidjelo se na krajnjem zapadu zaraze iz g. 1933 na dva česminova džbuna nekoliko desetina 5 mm dugačkih gubarevih gusjenica. Iza nekoliko kiša, koje su onih dana pale, nestalo je gusjenica, a da se kalosoma uopće nije vidio. Godine 1935 uza svu pažnju lugara i pastira nije se našao gubaru nikakav trag, dok se kalosoma hrušt ipak znao gdjegdje da pojavi. Ova pojava gubara na primorskoj makiji nije osamljena, no obično nikada ne traje dugo, pa da je poslije za mnogo vremena više nema.2 Klimatski faktori i uslovi prehrane izgleda da nisu manje povoljni nego u Slavoniji ili Šumadiji. Uza sve to gubar ne može da se održi stalno. Načini njegova suzbijanja, kako se drugdje provode, tu su nemogući. Struganje i premazivanja legla nije provedivo, jer se ona u velikoj većini nalaze sakrivena pod stijenjem, a da nema kalosome, nije teško predvidjeti, koje bi dimenzije ovakova zaraza mogla da zauzme. U tom slučaju gubar bi mogao postati pravom katastrofom Brača. Kalosoma, bez sumnje ne može sam da suzbije gubara, ali kada ovog zadese vremenske katastrofe, kao što je bila ona u maju 1933, može kalosoma da nam pruža najvećih usluga. Prema Cecconi-u jedan par kukaca zajedno sa svojim potomstvom (ličinkama) u prvoj godini može da uništi 6.000 gubara, u vidu gusjenice, kukuljice i leptiriće. Kukac živi više godina. Ženka snese na godinu nekoliko stotina jajašaca, iz kojih poslije nekoliko dana izađu crne ličinke, koje žive vani 3 nedjelje. Kukac se preobrazi iz kukuljice još iste jeseni te čeka u zemlji sakriven do proljeća. Prema vlastitim zapažanjima, kako naročito ličinka brzo uništava gubara, mogao bi broj gusjenica, koje kalosoma uništi kroz godinu da bude znatno veći od 6.000. Kojim je načinom gubar došao na otok Brač? Najvjerojatnije bi bilo, da je bura donijela sa kopna preko mora koji list zaražen jajašcima gubara i pustila ga da padne u Buškovu glavu. To se moralo desiti u takovu vremenu, da je mogao gubar (gusjenica) da se pojavi na otoku već g. 1930 u možda stotinjak primjeraka, g. 1931 u nešto većem broju na V> ha površine, a g. 1932 u tolikoj mjeri. Još je čudnovatije, kako je kalosoma do g. 1932 u cijelom Braču bio potpuno nepoznat. On je, nesumnjivo, i ranije postojao, ali u tako neznatnom broju, da je ostao nezapažen. Tako se, eto, ni g. 1934 nije pokazao, premda je bilo gubara. U Italiji, naprotiv, toliko je čest, da se Cecconi tuži, kako ga zbog njegove krasne kovinaste boje previše hvataju. Navedena opažanja iznesena su u svrhu, da se pobudi interes za daljnje promatranje pojave gubara na makiji na drugim mjestima. Prilike, pod kojima su opažanja vršena: objekt zaraze udaljen je od sjedišta sreskog šumarskog referenta u Supetru cestom 25 km. Putnog paušala ni ikakova podvoznog sretstva onda nije bilo. S druge strane bio je općinski lugar Ivan Joić iz Praznica pokazao velik interes za stvar, a kao najpismeniji od svih lugara u srezu stalno je bilježio svoja zapažanja i o njima izvještavao, tako da je šumarski referent ipak mogao glavne i najvažnije faze na licu mjesta da promatra. Vrlo niska šikara, uzrasta 1—4 m, mnogo je olakšavala promatranje. 2 . suzbijanju gubara po česminovim šumama na otoku Silbi g. 1930 dao je nadležni sreski šum. referent mišljenje, da je gubar bio poništen djelomično gnječenjem kukuljica i gusjenica sa strane samih vlasnika a djelomično ga je nakon jedne velike kiše sasma nestalo. 553 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Priložene slike 1 i 2 prikazuju jakost obrštenja, slika 3 situaciju samoga mjesta, dok slika 4 daje grafički prikaz dotične navale gubarove. Krivulja predočuje dnevnu temperaturu, mjerenu u 7 h ujutro. Vertikale ria krivulji označuju količinu kiše u mm kroz 24 sata. Podatke mi je ustupio sa svoje meteorološke stanice učitelj g. M. Koljatić u Praznicama. Vidi se, kako kiše u pravilu utječu na sniženje temperature. Kiše u maju 1933 bile su po gubara pogibeljne, jer je i temperatura osjetljivo pala. G. 1932, kraj mnogo hrane, kalosome nestaje prije nego gubara, g. 1933, kraj pomanjkanja hrane, kolosoma oteže sa odlaskom u podzemlje. Résumé. L´ auteur décrit — comme un cas tres exceptionnel — . apparition, en masse, de la Lymantria dispar sur le maquis de . île de Brae (Dalmatie) dans les années de 1932, 1933, 1931 et son extermination d´ une part par les pluies printanieres et d´ autre par Callosoma syccophanta. Inž. I. D. ISAJEV (SKOPLJE): EKSPORT RUSKOG DRVETA I NJEGOV UTICAJ NA EVROPSKO TRŽIŠTE 1920-1930 (EXPORTATION DU BOIS RUSSE ET SON INFLUENCE SUR LE MARCHÉ EUROPÉEN EN 1920—1930) I. Uloga drveta u narodnoj privredi Drvo je glavni proizvod šuma. Ono je od vajkada služilo i danas služi za podmirenje ljudskih potreba, i kao sirovina za izradu raznovrsnih izrađevina iz drveta i kao materijal za gorivo. I ako je sa razvi ćem kulture, napretkom tehnike, hernije i drugih nauka čovečanstvo dobilo čitav niz građevnog materijala (armirani beton, gvožde, čelik) i surogate za gorivo (kameni ugalj, petroleum), značaj se drveta ni malo nije smanjio, već raste iz godine u godinu. Drvo je kao građevni materijal toliko dobrog kvaliteta, da ne može biti istisnuto iz građevinstva, ali i zamena njegova drugim materijalom jedva je praktički moguća, jer drvo, pored lakoće obrađivanja imadobru čvrstoću, dobru trajnost, koju možemo još povećati raznim mehaničkim i hemijskim metodama. Drvo kao materijal za pakovanje do sada nije zamenljivo, mada je u pojedinim slučajevima debela daska bila nezgodna, ali sad je na njeno mesto došla šperplatna. Drvo kao sirovina dominira nad svima drugim vrstama sirovina u stolarskom poslu i nema ni jedne kuće, gde se ne može naći više ili manje predmeta izrađenih od drveta. 554 |