DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 28 <-- 28 --> PDF |
lug. Josip Zaluški (Hvar): ´ PROBLEMI ŠUMARSTVA OTOKA HVARA.* Uprava Jugoslavenskog Šumarskog Udruženja u Zagrebu zamolila me, da na glavnoj godišnjoj skupštini u Splitu i Jelsi održim predavanje o problemima šumarstva otoka Hvara. Ovome pozivu rado sam se odazvao i smatram se osobito počašćen, da kao sreski šumarski referent sreza Hvarskog iznesem pred ovako visokim šumarskim iorumom probleme šumarstva otoka Hvara. Nastojaću da ove probleme prikazem što bolje i u što jasnijem svijetlu, ne samo zbog njihove važnosti po šumarstvo otoka Hvara, nego u prvom redu i zbog toga, jer su mnogi od tih problema zajednički svima srezovima na kršu i otocima Primorske banovine. Brzo i ispravno rješenje tih problema mnogo će doprinijeti napretku i razvoju šumarstva na kršu i jugu naše države, gdje ono ima posebnu i vrlo važnu zadaću. Kod prikazivanja tih problema paralelno ću odmah navesti i svoje mišljenje, kako da se ti problemi najbolje i najbrže riješe, pa ako kod toga kogod od prisutne gospode bude mišljenja, da bi se ti problemi mogli riješiti na drugi jednostavniji i uspješniji način, molim tu gospodu da me izvinu i to pripišu mojoj kratkoj praksi i njihovom većem stručnom, teoretskom i praktičnom znanju. Kao sreski šumarski referent nalazim se već dvije godine na Hvaru i kroz to vrijeme imao sam prilike, da se na licu mjesta upoznam sa mnogim neriješenim ili bar nepotpuno riješenim pitanjima, koja mnogo smetaju i koče brz razvitak i uspješan rad na čuvanju i podizanju mnogo vrijednih šuma otoka Hvara. Gospodo, prije nego što pređeni na prikazivanje biti tih problema i načina kako da se oni najbolje riješe, dozvolite mi da u kratkim potezima prikazem sve sastavne elemente šume otoka Hvara, kako s obzirom na stanište tako i s obzirom na sastoiinu, te zatim sve načine iskorišćavanja šuma na otoku Hvaru, jer su sa svim tim spomenuti problemi šumarstva otoka Hvara usko vezani. Srez hvarski sastoji se iz otoka Hvara, otoka Visa, otoka Biševa i mnogih manjih otočića. Kod daljnjih prikazivanja zadržavaću se najviše na činjenicama i podacima otoka Hvara s razloga, jer su mi za otok Hvar sve te činjenice i podaci najbolje poznati, i jer u glavnom sve to važi i za sve ostale otoke sreza hvarskog. Otok Hvar proteže se od istoka prama zapadu u dužini od 90 km, a prosječna širina iznosi mu 5—10 km, spada medu naše najduže i najinteresantnije otoke s obzirom na klimu, a s tim u vezi i šumarstvo i poljoprivredu, te promet stranaca, koji se u zadnje vrijeme sve više razvija. Mjesto Hvar na istom otoku s pravom nosi ime »Jugoslavenska Madeira«, a vino sa otoka Visa dobro je poznato sa svoje odlične kvalitete pod imenom »viški opol«. Smokve iz mjesta Qdinj i Bogomolje na otoku Hvaru poznate su na svim domaćim i stranim tržištima kao najbolje smokve cijelog mediterana. Klima otoka Hvara je izrazito mediteranska klima, a odlikuje se toplim ponajviše suhim ljetima, te blagom i vlažnom zimom. Jesen i proljeće su vrlo kratki i čine samo prelaz iz ljeta u zimu i iz zime u ljeto. Zima nema one bitne karakteristike kao zima na kontinentu i u unutrašnjosti naše države, t. i. ona nije period niskih temperatura i doba mirovanja vegetacije. Baš obratno na otoku Hvaru prestavlja jesen, zima i proljeće period bujne vegetacije sve flore, a ljeto pretstavlja opet period mirovanja sve flore. Uzrok ovog mirovanja vegetacije preko ljeta leži u visokoj temperaturi, prevelikoj insolaciji i pomanjkanju oborina za vrijeme ljetnih mjeseci, a uzrok bujnoj vegetaciji preko zime leži u obilju oborina i blagoj klimi za vrijeme zimskih mjeseci. * Referat održan na glavnoj 59. godišnjoj skupštini J. Š. U. 18 septembra 1935 u Jelsi na otoku Hvaru. 572 |