DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Ali ako uporedimo uloženi trošak s jedne strane, a s druge rezultate i mogućnost održavanja podignutih sastojina, dolazimo do ovog zaključka: 1. Vještačko pošumljavanje je razmjerno vrlo skupo a to s razloga, što baš na kršu vladaju osobito nepovoljne klimatske prilike za podizanje šuma, pa je redovito potrebno više puta popunjavati pošumljavanje na jednom te istom mjestu. 2. Sjetvom i sadnjom postižu se u najviše slučajeva dobri rezultati kod četinara, osobito kod raznih vrsta borova i ako su lišćari, s obzirom na narodne potrebe, daleko korisniji. 3. Podizanje šuma resurekcijom razmjerno je vrlo jeftino i daje dobre rezultate i to naravno ondje gdje su se sačuvali elementi šume. 4. Čuvanje podignutih nasada, osobito onih četinara na prostranim općinskim površinama, teško je. Dosta je spomenuti samo požar, od kojega je, uza sve nastojanje, teško sačuvati borove kulture. U vezi ovih istaknutih konstatacija treba tražiti puta i načina kako da se racionalnim metodama podignu što prije i u što većoj mjeri sastojine gdje god je to samo moguće i da se one sačuvaju. Prema utvrđenim činjenicama a pored današnjeg sistema u čuvanju općinskih šuma, ne preostaje drugo nego da se podizanje šume veže uz individualno vlasništvo zemljišta, u toliko prije, što u pogledu čuvanja općinskih šuma ne možemo na žalost očekivati da će u skoroj budućnosti doći do vidnijeg poboljšanja. Na diobi općinskih zemljišta je već ranije rađeno, pa je ta dioba donijela dobre rezultate. Stoga, da bi pošumljavanje u buduće što prije i što bolje uspjelo, neophodno je potrebno da se što intenzivnije nastavi započetim radom, pa da se čim prije i u što većoj mjeri provede dioba krševa, jer je svako odugovlačenje u ovom pogledu od velike štete narodu i državi. Podjela krša na pojedince sigurno je da će pospješiti akciju oko pošumljavanja. Individualna svojina označena je težnjom, da se postigne što bolji ekonomski rezultat, u vezi sa potrebama vlasnika i sa kvalitetom zemljišta, tako da je narod na kršu, pri iskorišćavanju svojih ograda proveo načelo: na svome je svako najbolji gospodar. Ovim putem biće, uvjeren sam, najlakše podignute prostrane sastojine u sadašnjosti a najlakše i najbolje očuvane u budućnosti. Obzirom dakle da rad na pošumljavanju sadnjom i sjetvom sporo napreduje a resurekcijom brzo, a da je čuvanje i u jednom i u drugom slučaju teško i da je dioba golih, danas gotovo neproduktivnih površina na kršu maijpodesnija da1 se iskoristi i privatna inicijativa a i pomoć državne vlasti u raznim formama, čast mi je predložiti da Jugoslovensko šumarsko udruženje donese slijedeću rezoluciju:´´ Jugoslovensko šumarsko udruženje sa svoje 59. (XIV.) redovite glavne godišnje skupštine apelira na kr. Vladu, da — pored pomoći koju daje u vidu kredita za ručno pošumljavanje krša i goleti — pomogne riješavanju nada sve važnog pitanja o pošumljavanju i privođenju boljoj proizvodnji današnjih gotovo neproduktivnih zemljišta na kršu, specijalno u Primorskoj banovini, donošenjem zakona o diobi opć. i držav. pustih zemljišta. Čuvajmo Jugoslaviju! Čuvajmo naše šume! * Skupština je rezoluciju jednoglasno prihvatila. 571 |