DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 26 <-- 26 --> PDF |
ta, što ne stvara ispod sebe skoro nimalo crnice. Stoga nije uputno na kršu´ osnovati čiste čempresove sastojine. Popunjavanje borovih kultura vrši se po mogućnosti listačama i to osobito onim vrstama, koje se eventualno nalaze na kulturnim plohama ili u blizini istih, da bi na ovaj način dobili mješovite sastojine, koje — osim ostalih1 poznatih prednosti — manje trpe od vanjskih upliva naime od vatre, od štetnih zareznika itd. pa ne samo to, nego i poljepšavaju okolinu, što je sa estetskog gledišta od velike koristi, osobito u neposrednoj blizini poznatih naših ljetovališta. Otsjek za šumarstvo u Splitu izvodi vještačko pošumljavanje samo na nedržavnom zemljištu, naime na teritoriji bivše pokrajine Dalmacije, dok na teritoriji bivše Bosne i Hercegovine izvode nadležne Direkcije šuma. Površina, koja je sa uspjehom pošumljena na nedržavnom zemljištu od oslooođenja do danas u državnoj režiji, iznosi 3.214 ha 14 ara. Za vrijeme samog sloma stradale su mnoge predratne kulture, a neke su od istih bile do temelja uništene, tako da površina predratnih kultura iznosi sada 4.693 ha 37 ara. U svrhu da bi se postepeno uklonila pasivnost, taj vječni problem kraških krajeva ove Banovine, neophodno je potrebno da se što intenzivnije nastavi sa pošumljavanjem. Istina prilike su danas teške a sredstva oskudna, ali pitanje pošumljavanja golcg našeg krša moralo bi biti naša glavna briga, jer se osobito pošumljavanjem može pomoći ovim krajevima. Svaka druga pomoć pomaže trenutno, ali ne uklanja samog uzročnika zla. Budući da država ne može, a i ne mora da na sebe uzme svu brigu za pošumljavanje, jer bi to iziskivalo neizmjernih rfovčanih žrtava, to je potrebno da se država u izvršivanju svoje dužnosti osloni, u koliko je to moguće i na privatnu inicijativu. U tu svrhu kr. Banska uprava u Splitu besplatno dijeli svake godine raznim interesentima sjemena i sadnica potrebnih za pošumljavanje. Na pr. u prošloj radnoj periodi 1934-35. god. sreski šum. referenti besplatno su dijelili do 2,000.000 komada raznih 1- i 2-god. sadnica odgojenih u državnim šumskim rasadnicima. Na ovaj način nastale su do sada mnoge lijepe šumice osobito u primorju, koje u zadnje doba sve više privlače turističku publiku. Međutim najefikasniji i najbolji način za regeneraciju šuma lišćara u čitavom našem mediteranskom području, kamo spada najveći dio dalmatinskog krša, svakako je resurekcija. Tehnički rad oko resurekcije dosta je poznat i nije potrebno da ga ovdje analiziram, pa mislim da je dovoljno da istaknem, da se sve vrste lišćara sasječene počepice, naime razizemno, dobro regenerišu, dajući u prvoj godini redovito jake izbojke i izdanke. Na taj način podignuto je do sada mnogo lijepih šumica na našem kršu. Mnoge takve obnovljene šumice mogli ste vidjeti i na putu od Knina prema Splitu. To su one šumice, redovito ograđene suhim kamenim zidom, koje ponekad zapremaju koju 100 m2 a po nekad i više hektara. Uloga tih šumica koje su na razmjerno vrlo jeftin način podignute, nije mala. One su redovito podignute u blizini naselja i obradivih zemljišta i prema tome služe kao branici protiv uticaja atmosferilija, t. j . jakih kiša i vjetrova, a osim toga daju prihod u drvetu i stočnoj hrani. Rad izveden u tom smislu na području Pritnoiske banovine dao je do sada dobre rezultate u pogledu proizvodnje, a što je najvažnije pri tome, u narodu je utvrđena vjera da se na taj način može brzo doći do povoljnih rezultata. Prema tome, Gospodo kolege, pošumljavanje krša u Primorskoj banovini provodi se ili vještačkim, naime sjetvom i sadnjom, ili prirodnim putem, naime pomoću resurekcija tamo, gdje su se naravno elementi šume sačuvali. 570 |