DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 24 <-- 24 --> PDF |
skim šumama. Calycotome infesta (kapinika) spada medu rijetke elemente makije, a-. Spartium junceum među još rijeđe. Osim ovih grmova, koji pretstavljaju glavne elemente makije, postoji još takovilv koji zapravo ne spadaju među bitne sastavne dijelove makije, a koje više puta. u istoj nalazimo, kao na pr.: Olea Oleaster (divlja maslina), Ceratonija Siliqua (rogač), Ouercus eoceifera (divlja komorika), Quercus Suber, Nerium Oleander (leandar) i t. d. U makijama nalazimo doduše više puta i takovih elemenata kojima preko zime., opada lišće, a to su oni elementi, koji su se uselili iz drugih zona, kao n. pr.: Ouercus. pubesces, Ouercus Cerris, Ostria carpinifolia, Corylus Avellana, Fraxinus ornus itd.. Za makiju su također mnogo karakteristične razne penjačice kao: Smilax aspera, Rosa sempervirens i razne padačice kao Clematis flammula, Vitis silvestris, Lonicerai implexa itd. Uz razne biološke elemente makije, koje smo do sada spomenuli, nemožemo a da ne spomenemo također da u ovoj formaciji nalazimo više stotina raznih jednogodišnjih i višegodišnjih travolikih biljaka. Važnost makije ne sastoji se samo u tome što ona vrši neko mehaničko´ vezivanje zemljišta, koje bi inače bilo izloženo kišama i vjetrovima te prema tome de-nudacij´i, nego je makija veoma korisna također u poljoprivredi i obrtu. — Makija sa svojim elementima ima faktično znatnu važnost u poljoprivredi bilo radi različitih^ proizvoda kojim ooskrbljiva (kolje, motke, građu za razno poljoprivredno oruđe itd.), bilo radi tješnjih odnošaja koji postoje u pogledu othranjivanja blaga. Naročitoje od koristi za pčelarstvo, koje je važna grana narodne privrede. Prije nego li je čovjek počeo da u negativnom smjeru upliviše na ovu prirodnu zajednicu, palenjem, prekomjernom pašom i krčenjem, makija je bila prostranija i bujnija, te prema tome i mnogo vrijednija, nego ii je danas. Nu i danas ona pretstavlja veliki neiskorišćeni narodni kapital, jer zaprema velike površine. Da bi se i stojbina na kojoj se makija nalazi mogla što bolje da iskoristi, treba vještački pošumiti ne samo sve one čistine, koje se u makiji obično nalaze, nego i sve one predjele u .kojima nalazimo manje vrijedne elemente. Ovo vještačko pošumljavanje treba po mogućnosti izvoditi onim vrstama visokog rasta, koje imadu svoj optimum u zoni »lauretuma« (Pinus halepensis, Pinus Pinea, Pinus Laricio itd.)´ kao i onim egzotama koje se lako aklimatiziraju ili su već aklimatizirane kao što su razni cedri, čempresi itd., koji davaju odlično drvo za gradu. Na ovaj način dobićemo mješovitih šuma četinara sa makijom kao podstojno drveće, kao što je to slučaj u mnogim mediteranskim šumama. Kako smo već vidjeli, Vicko Dandolo je prvi koji je otrag 130 godina počeo* pošumliavati dalmatinski krš. Bivša monarhija nastavila je ovaj rad tek u drugoj polovici 19. vijeka i to najprije u sjevernoj Dalmaciji, jer je sjedište tadašnjeg pokrajinskog šumarskog nadzorništva bilo u Zadru. Kasnije su ovi radovi bili prošireni po cijeloj Dalmaciji, naime nakon što je 1884. god. ondašnji pokrajinski šumarski nadzornik u Zadru, Zikmundovsky, proputovao južnu Francusku. Svrha ovog putovanja bila je ta, da na licu mjesta prouči način izvođenja: vještačkog pošumljenja bujičkih područja, koje se pošumljenje sa veoma dobrim uspjehom izvodi u Francuskoj već od 1860, god. — Poznato je da su šume najbolji regulator bujica. Stoga je s uređenjem bujica postavljen temelj vještačkom pošum- Ijavanju u Dalmaciji, budući da je Dalmacija bila medu prvim pokrajinama bivše Austro-Ugarske monarhije u kojoj se je, uporedo sa podizanjem raznih tehničkih naprava, počelo vještački pošumljavati bujična područja. Prva vještačka pošumljavanja izvođena su raznim borovim sadnicama odgo jenim u loncima. U zadnje doba pošumljava se skoro isključivo po Hollovoj metodi. 568 |