DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 22 <-- 22 --> PDF |
napredovalo, naredio je osnivanje t. zv. »svetih gajeva«. U tu svrhu u svakom selumorali su težaci na zgodnom položaju ograditi prostor od 10 do 20 kanapa (3.5 do 7 ha) i zašumiti ga. Svaka šteta u ovim uzornim šumicama bila je najstrože kažnjena, a za istu odgovaralo je cijelo selo. Glavna svrha ovih »svetih gajeva« bila je ta, da težaci uvide kako u istima šuma napreduje da bi kasnije sami po sebi osnovali drug& gajeve. U tu svrhu raspisao je šest nagrada: 2 po 800, 2 po 500 i 2 po 300 mletačkih libara za župnike i seoske starješine koji prvi budu dokazali da su u njihovim selima osnovani »sveti gajevi«. Iste godine povisio je travarinu za stoku, a osobito pak za koze. Travarina za koze morala se je postepeno svake godine povećavati dok se. kozama ne zametne trag, a to iz razloga što je uvidio da su koze veoma pogibeljne za svaki pokušaj zašumljivanja. Uprava Vicka Dandola, i ako je trajala manje od 4 godine, ostala je i u šum. pogledu zabilježena zlatnim slovima, jer je Dandolo prvi, koji je počeo pošumljavatt dalmatinski krš, on je prvi koji je u tu svrhu osnovao šum. rasadnike i uopće prvi koji je nastojao prosvjećivati pučanstvo u cilju podizanja, njegovanja i učvršćivanjaljubavi za šumu. Mletačka vlast harala je dalmatinske šume, a austrijska je za vrijeme prve kupacije (1797—1805), kao i odmah poslije ponovne okupacije (1809) nastavila haranjem šuma i to osobito u vojničke svrhe ne štedeći pri tom ni »svete gajeve«, a ne brineći se ni da postojeći strogi zakoni, izdani za vrijeme kratke francuske . ,adavine, u svrhu čuvanja i uzgoja šuma, budu izvršivani, tako da je i u šumarskom pogledu Dalmacija bila osobito u prvim decenijama zadnja pokrajina bivše monarhije. Nakon ovih historijskih podataka o bivšim dalmatinskim šumama, prelazim na slijedeće podatke o sadašnjim šumama kao i na predlog za buduće pošumljavanje. ´Područje Primorske banovine uglavnom je oskudno šumama, jer i ono šuma što ih ima (594.710 ha), najvećim su dijelom niske šume {283.394 ha = 47,6%) i šikare (143.7)24 ha = 24,2%), a ima i srednjih šuma (47.734 ha = 8%). Visokih je šuma razmjerno malo (119.858 ha = 20:2%). Iznimku čine srezovi: Bugojno, Konjic, a donekle Mostar, Prozor, te Livno i: Korčula, jer u tim srezovima ima neštj visokih šuma većih površina. Po vrsti drveća dijelimo ove šume na: 1. četinare 52.005 ha = 8,7%; 2. hrastove šume 30.723 ha = 5,2% ; 3. bukove šume 46.961 ha = 7,9% ; 4. mješovitelistače 282.433 ha = 64,3%; 5. mješoviti četinari i listače 82.588 = 13,9%. Svega 594.710 ha. Najviše je državnih šuma (220.989 ha), pak privatnih (208.001 ha) i općinskih« (156.939 ha), a najmanje crkvenih i vakufskih (5.544 ha), samostanskih (2.311 ha), štedionica (688 ha) i zaklada (238 ha). Na apsolutnom šumskom zemljištu ima 564.289 ha, a na relativnom šum. zemljištu ima 30.421 ha. Površina koja se po odredbama zakona o šumama (§§ 12, 13 i 92) ima da pošumi iznosi 134.175 ha. Primorska banovina zauzima veći sjeverni dio Dalmacije sa najvećim dijelom Jadranske obale i ostrva. Na ovoj teritoriji najrašireniji je Quercus pubescens (dub)´ koji, skupa sa Quercus Ceriš (cer) i Quercus pedunculata (hrast lužnjak) kao i s. drugim listačama, pravi često šume većih dimenzija. Ove su većim dijelom mlade šume, budući da su starija stabla odavno posječena. Nu najkarakterističnije šume za: naš Jadran jesu vazdazelene šume poznate pod imenom »makija«. Naš uvaženi botaničar, dubrovčanin, sveučilišni profesor Dr. Lujo Adamović, u svojim djelima: »Die Pflanzenwelt Dalmatiens« od god. 1911 i u »Die Pflanzenwelt der Adrialänder« od god. 1928, kaže da nema karakterističnije slike za Jadran i za: zemlje oko Sredozemnog Mora do makije, koja je u neku ruku njihovo obilježje. 566 |