DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 14 <-- 14 --> PDF |
ustanovljenja carine) neorganizovanog eksporta iz Poljske. Osim ovog mnogo se pažnje obraćalo organizaciji specijalnih ustanova šumskog gazdinstva i kao rezultat toga bio je osnovan u Poljskoj Biro za prodaju celuloznog drveta. IV. S. S. S. R. Drvo u trgovini Rusije uvek je imalo veliku ulogu. Zahvaljujući prirodnom bogastvu šuma, Rusija je već odavna postala drvno-eksportnom državom u Evropi, a prema količini svog izvoza ona je zauzela na evropskim tržištima odgovarajuće mesto. Carska Rusija izvozila je drvo najviše u neobrađenom stanju, ma da je izvozila i obrađeno i poluobradeno drvo, ali u manjqij količini. Ova se pojava objašnjava političkim i ekonomskim uzrocima, koji su postojali u predratnoj Rusiji. Iz predratnih statističkih podataka vidimo, da je najveći deo izvoza činilo oblo drvo, koje se izvozilo preko rusko-pruske granice u Nemačku, koja je bila najvećim konsumentom ruskog sirovog drveta. Nemačka se koristila povoljnim geografskim i političkim uslovima, koji su primorali Rusiju da svake godine transportuje drvo u ogromnoj količini po Njemenu i Visli, koje protiču teritorijom Nemačke. Na ušću tih reka nalaze se velike trgovačke varoši, kao Königsberg i Danzig, čija je drvarska industrija mogla da se razvije, zahvaljujući stalnom priticanju sirovina. Bez preterivanja može se kazati, da su se Königsberg i Danzig razvili, zahvaljujući jedino sirovinama dovezenim iz Rusije. Pitanje o izvozu oblog drveta bilo je glavnim razlogom spora između Nemačke i Rusije pri pretresu trgovinskog ugovora u 1904 godini. Početkom Svetskog rata situacija se iz osnova promenila. Svetski rat potpuno je prekinuo izvoz oblog drveta iz Rusije u Nemačku. Potonji događaji, kako spoljašnji tako i unutrašnji, doveli su do radikalnih promena zapadnih granica Rusije, usled čega je trgovina drvetom između Sovjetske Rusije i Nemačke morala da ide sasvim drugim pravcem, jer oblasti, koje su služile kao izvori sirovog drveta, sad se nalaze van teritorije S. S. S. R. Uzimazući u obzir sadašnje granice S. S. S. R., a takođe ekonomske i političke uslove, jasno je, da izvoz drveta, a naročito oblog, određuju politički, ekonomski i finansijski uzroci u pojedinim reonima SSSR. U sadašnje doba izvoz drveta iz SSSR koncentrira se na sledećim mestima: na Belom moru, na Finskoj granici, na Crnom moru, na zapadnoj granici i na Dalekom Istoku. Na Dalekom Istoku izvozi se samo oblo drvo, što je razumljivo, uzimajući u obzir s jedne strane razviće drvarske industrije u tim oblastima, a s druge strane veliku tražnju oblog drveta od strane Japana i Kine. Što se tiče Finske granice, otuda se izvozi drvo u oblom stanju zbog lokalnih, geografskih i političkih uslova, koji se sastoje u tome, da drvo posečeno na teritoriji SSSR ne može na drugi način da bude iskorišćeno, sem u oblom stanju, zbog transporta, pa i naročite prodaje u Finsku. Na zapadnoj granici ekonomski uslovi analogni su predratnim. Oni će postojati dotle, dok nacionalna drvarska industrija bude u mogućnosti da iskorišćuje celokupan prirast, vršeći preradu na sopstvenim pilanama i da sa razvićem transporta eksportira na bliža baltička pristaništa. Nu 558 |