DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 62     <-- 62 -->        PDF

će poslužiti i za promicanje planinarstva u tim krajevima dajući u jednu ruku informativan
vodić, a u drugu ruku upoznavajući širu javnost s ljepotama i interesantnostima
ovoga dijela Bosne i Hercegovine.


O. P.
Lj. V. Maletić: Određivanje starosti šuma, Beograd 1935. — Nedavno je izišla
iz štampe ova knjižica sa oko 20 stranica, u kojoj pisac govori: 1. o starosti jednodobnih
sastojina (jednodobne sastojine; pretežno jednodobne sastojine); 2. o starosti
raznodobnih sastojina (srednja starost; relativna srednja starost; srednja starost kompleksa
sastojina; srednja starost sastojine, kod koje su stabla razne starosti proizvoljno
rasturena; određivanje srednje starosti putem tablica šumskog prinosa; izračunavanje
srednje starosti putem prosečnog dobnog priraštaja; izračunavanje srednje starosti
prostom aritmetičkom sredinom iz starosti nekolikih stabala); 3. o jednačinama´ za
srednju starost sastojine (tačnost pojedinih jednačina; međusobno poređenje pojedinih
jednačina; valjanost jednačina; zaključak). Autor smatra opravdanom jedino
najstariju od tih jednačina (Andreovu).


Knjižica je izišla u nakladi Štamparije »Svetlost« u Beogradu, Kraljice Natalije
ul. 88. Cijena joj je 16 Din.


K. MALY: »BEITRÄGE ZUR KENNTNIS DER PICEA OMORICA«. U ovoj
radnji — koja je štampana u Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo,
XLVI, 1934, str. 37—64 — opisana su nalazišta Pančićeve omorike. Nalazišta
koja autor smatra sigurnima označena su u dvjema kartama.
Glavno područje pridolaska Pančićeve omorike nalazi se oko gornjeg, oštrog
zavijutka rijeke Drine, sjeverno od Višegrada, i to između brda: Igrišnika (1518 m),
Tovarnice (1147 m), Ljutice (1243 rn), Zvijezde Planine (1335 m, u blizini Drine) i
Vidače. Južnije odatle pridolazi Pančićeva omorika između Tesla-Planine i rijeke Drine,
pa na sjevernim padinama Smrčevog Točila. Daljnji pridolazak Pančićeve omorike na
sjeveru od Višegrada nalazi se na sjevernim padinama Velikog Stoca (južno od K.
Štule), na padinama Janjaca i Gostilje-Brda, pa između mjesta Rastišta i Štule, na
padinama Crvene Stijene (oko kote 1215 m), na Tara-Planini (Crveni Potok) i Zaovinama.
Južno od Višegrada pridolazi Pančićeva omorika na sjevernim padinama Viogora
(1375 m) kod Ustiprače. Jugozapadno od Foče sigurna su njezina nalazišta u
Radomišlje -Planini i Treskovcu.


Za nalazište Pančićeve omorike u Durmitoru , koje se spominje u ranijoj


literaturi, kaže autor da nij e sigurno . Tamošnji krajevi su danas dobro poznati,


pa je posve isključeno da ne bi Panč. omorika bila dosad tamo zapažena.


U pogledu nomenklature za Pančićevu omoriku nema dosad u literaturi jedin


stvenosti. Panči ć je u svom prvom, originalnom opisu iz 1876 g. nazvao ovo drvo


«Pinus omorika«. On je to učinio zato, jer su sve vrste jele i smreke prema tadanjem


botaničkom shvaćanju bile smatrane kao sekcije roda Pinus. Istom 1887 g. okrstio je


Panči ć ovo drvo imenom »Picea omorika Pančić.«


W e 11 s t e i n 1890 g., pa Ascherson i Graebner 1897 g. i 1912 navode
W i 11 k o m m a kao autora imena Picea omorika. G. Bec k zove ovo drvo g. 1903.
»Picea omorika [Pančić (1875) po Purkyne. (Sept. 1877)]«. U »Mitteilungen der
Deutschen Dendrologischen Gesellschaft« nazivlje se ovo drvo od 1903—1906 g. »Picea
omorika Pančić«. 1927—1932 g. Picea omorika Bolle«, a 1933 g. »Picea omorika Purkyne
«. Fit s ch en spominje 1930 g. kao autora ovog imena Purkynea. God. 1877.
ispravno ističe Purkyne, a isto i M. Willkomm, da je autor ovog imena Panč
i ć. Pančić je otkrio omoriku. Njegovom zaslugom uvedena je ona — kako kaže


J. Fi t sehe n (1930 g.) — u evropske vrtove. On bez dvojbe nosi prvenstvo u nomenklaturi
toga rijetkog drveta.
542




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Pančićeva omorika raste na kamenitim, strmim i hladnim, sjevernim, sjeveroistočnim
i sjeverozapadnim klancima, odnosno strmim padinama. Na Tovarnici i Ljutici
dolazi ona na južnim padinama okrenutim k Drini. Njezina nalazišta kreću se u visinskim
položajima od (800—)900—1400 m. Na Velikom Stocu dolazi ona i do 1600 m.
Pridolazi na vapnenastoj podlozi.


Od meteoroloških podataka koji bi mogli da bar donekle ilustriraju klimatske
prilike onih krajeva upotrebio je autor podatke stanice u Srebrenici. Ta meteorološka
stanica visoko je 400 m nad morem. Srednja godišnja temperatura iznosi ondje 9,5° C,
srednji apsolutni minimum —17,9° C, apsolutni minimum —22,6° C, srednji apsolutni
maksimum 35,6° C, apsolutni maksimum 38,8° C. Najtopliji mjesec jest august sa srednjom
temperaturom od 18,9° C. Oborine iznose godišnje prosječno 955 m.


Pančićeva omorika odlikuje se kao jasno okarakterisan tip, bez značajnih promjena
u habitusu i inače u morfološkim osobinama. Tek u umjetnoj, vrtlarskoj kulturi
poznato je iz literature više njenih forma. Cijepljenjem Panč. omorike na Picea orientalis
dobivena stabalca ličila su već u mladosti na Panč. omoriku. Cijepljenjem na
običnu smreku (smrču) dobivene su krošnjaste biljke nešto širih iglica. Po F. H o 11 u
iznosi procenat klijavosti svježeg sjemena Panč. omorike 71%. U prvoj mladosti traži
Panč. omorika potpunu zaštitu natstojnog drveća, slično kao jela. Po Ilvessal u
pripada ona medu drveće hladne kontinentalne klime, zbog čega u atlanskom dijelu
Evrope više manje lošije uspijeva. Autor ovdje navodi podatke iz literature o uspijevanju
umjetno gojene Panč. omorike u Škotskoj, Londonu, Kopenhagenu, Švedskoj,
Finskoj, Rigi, u cijeloj Srednjoj Evropi, a dapače i u Tiflisu.


Pančićeva omorika ne stradava od kasnih mrazova, a ni od snjegoloma. Potpuno


je otporna protiv studeni. Vlažne položaje i tresetišta izgleda da ne podnaša.


Točnih fitosocioloških snimaka iz šuma Pančićeve omorike uopće još nema.


Autor je ovdje donio podatke o dosad poznatim epifitima, parazitima i ostalim njenim


pratilicama. Ti se podaci odnose na Javor Planinu, Smrčevo Točilo, Veliki Stolac,


Radomišlje - Planinu, Zaovine i Rastište (Crvena Stijena).


Već su prva istraživanja o sistematskom smještaju Panč. omorike našla da njene


najbliže srodnice živu tek na dalekom istoku. Prof. E. v. Purkyn e držao je najprije


Panč. omoriku za Picea ajanensis Fisch., koja raste u području rijeke Amura, u Mon


goliji, u Sjev. Japanu i Sahalinu. Panči ć i Boll e držali su da joj je najsrodnija


Picea orientalis Lk. A. Brau n držao je da joj je najbliža Picea falcata (Raf.), koja


raste na sjeverozapadnoj obali Sjev. Amerike.


U novijim dendrološkim djelima svrstana je Panč. omorika u grupu smreka


koje imaju manje ili više plosnate iglice slične onima od jele. U tu grupu spadaju i


Picea spinulosa Qriffith (ist. Himalaja), P. falcata Raf., P. ajanensis Fisch., P. hon


doënsis Mayr i dr. Potonje navedene 4 vrste razlikuju se od Panč. omorike time što


su njihovi posljednji izbojci goli.


Po klasifikaciji B. Stefanova , koja se bazira na razlikama u češerima, spa


daju u sekciju »Omorika«: Picea omorika Panč., P. spinulosa Griff, i P. Breweriana


Wats. (Sjev. Kalifornija). Picea ajansis Fisch, spada po toj klasifikaciji zajedno sa


P. sitkaensis, P. Rngelmanni i P. Pungens u sekciju »Casicta«.
Panč. omorika pretstavlja posve osamljenu vrstu. Mnoge fosilne forme smreke
nađene u Evropi, koje su morfološki vrlo srodne Pančićevoj omoriki, svjedoče o tome
da su u tercijeru, odnosno u starijem kvartetu bile u Evropi obilno zastupane vrste
iz grupe Omorika. Današnji areal Panč. omorike pretstavlja zapravo njezin zadnji
ostatak.


Na okrajcima Istočnih Alpa, pa uz obale Jadrana, u Karpatima i po balkanskim
planinama uščuvali su se od bogate tercijarne flore tek neke vrste. Od tih relikata
dolaze kod nas Pinus Heldreichii Christ, Pinus Heldreichii var. leucodermis Markgraf,


54:;




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Picea omorika Panč., Forsythia europea Deg. et Bald., Prunus laurocerasus L., Amelanchier
rotundifolia (Lam.) Dum. Cours., Sibirea croatica Degen, Ramondia serbica
Panč., R. Nathaliae Panč. et Petr., Lesquerella velebitica Degen, Wulfenia carinthiaca
Jacq. i dr. Prva tri četinjara mogla su se dosad održati jedino povlačeći se na mjesta
koja su u fizikalnom i kemijskom pogledu bila nepovoljna za njihove životne konkurente.
Ove rijetke vrste bilo bi neophodno nužno zaštititi svim mogućim sredstvima od njihova
uništavanja.


Ova radnja vrlo dobro popunjuje dosadanje navode u literaturi o Pančićevoj
omoriki. Ona nam pruža jasnije poglede o nalazištima ovog drveta. U radnji je navedena
brižljivo prikupljena i opsežna literatura koja se odnosi na ovaj predmet.
Tekstu su dodane 4 fotografije iz područja omorike na Velikom Stocu i Smrčevom
Točilu. Radnja će moći dobro da posluži kao sigurna osnovica kod daljnjega istraživanja
Pančićeve omorike. Ing. Milan Anić.


OGLASI


Prof. dr.


UGRENOVIĆ, ISKORIŠĆAVANJE ŠUMA


4 knjige, 1139 strana, 464 slike, sve na najfinijem papiru
prostom od drveta.


I Opći dio (materijalna, formalna i finansijska strana unovčivanja)
225 str. 12 slika Din 80.—


II Tehnologija drveta (građa, kemizam, tehnička svojstva, greške
drveta, kvalitet sastojine), 318 str., 189 slika Din 150.—


III Tehnika trgovine drvetom I (oruđe, rad, oblo, tesano, cijepano
drvo, uzanse), 276 str., 132 slike Din 150.—


IV Tehnika trgovine drvetom II (ogrijevno, taninsko drvo, ugalj,
iznošenje, pilane, sanduci, sušenje, furniri i šperovano drvo,
zagrebačke, ljubljanske, tršćanske uzanse, trgovačka terminologija
u pet jezika ), 320 str., 131 slika Din 150.—


Svaka se knjiga, izuzevši I, može naručit i zasebno. Pošto je I knjiga
nemalo sva rasprodana, moći će od preostalih primjeraka da dobiju po jedan
samo oni naručitelji koji naruče sve četiri knjige najednoč. Za takova četiri
ujednoč naručena i unapred plaćena primjerka daje se popus t od 20°/0Pogodnost
plaćanja na deset mjesečnih obrok a uz gore naznačene cijene.
Poštarina se ne uračunava naručitelju. Pretplatnicima, koji su namirili
sav dug, knjige su poslane.


Narudžbe prima : D. TOMICIĆ , sekretar Tehničkog fak., Zagreb
Wilsonov trg br. 12. Čekovni račun br. 38.910


Šumski ured posjeda Planina kod Sevnice


prodaje :


JELOVE I SMREKOVE SADNICE


po cijenama, koje su bez konkurence.


544




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 65     <-- 65 -->        PDF

INDUSTRIJA ORUŽJA


BOROVNIR I VRBANIĆ


ZAGREB, Jurišićeva 9 kod Glavne pošte
Telefon 39-99


Preporuča svoj cij. gg. lovcima svoje prvorazredne puške, pištolje i sav lovački pribor.
PREUZIMAMO sve u puškarski zanat zasijecajuće popravke oružja te izvršujemo
ste najsavjesmje. — Izradjujemo lovačke puške po specijalnim narudžbama. —
Prodajemo najsolidniju lovačku municiju. — Dajemo savjete i informacije u
pogledu lovačkog oružja.


Preuzimamo prepariranje raznih životinja


Šumska industrija


Filipa Deutscha Sinovi


Vrhovčeva ulica 1 ZAGREB Telefon broj 30-47


Parna pilana vi Turopolju.


Export najfinije hrastovine. Na skladištu ima velike količine potpuno suve hrastove gradje svih dmenzjia


Utemeljeno godine 1860. Utemeljeno godine 1860.


Uprava gospodarstva 1 šumarstva :KRNDIJA NAŠICE, SLAVONBJA.
gospodarska i šumarska industrija d. d. Proizvodi i eksportira svekolike
u Zagrebu gospodarske i šumske proizvode


545




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 66     <-- 66 -->        PDF

.0«0«»«.»9.9»«´


18411 Športsko odijelo:
sako i pump hlače engleskog
kroja. Ovo odijelo,
osobito praktično za
šetnju, utakmice, šport i
turistiku, izrađeno je od
vunaste tkanine, grube
niti, te se preporuča za
štrapac. Imade ga u raznim
športskim dezenima.
Jeftinoću naših odijela
zahvaljujemo napretku
domaće industrije,
koju u prvom redu zaposlujemo.
Naročito pogodovna
cijena


Din 390.—


18410 — Dvoredno


18412 Jednoredno sako


odijelo veoma pri


odijelo u večernjem kro


stala izgleda. Izra


đeno od finije vuju,
to jest odijelo za


naste tkanine, u štijpac; tamniji dezeni
fazoni krojeno uz


su birani za večer, za


tijelo. Naročito po


kina, kazališta, posjete,


desna je ova fazona
za vitke osobe, male zabave itd. Dvije


jer im daje punokvalitete
od vunaste tka


ću. Odijelo rađe


nine ili od poluvunenog


no je sa vrlo do


brim priborom, a kamgarna, u raznim
imade ga u razni.n svjetlim ili tamnijim bobojama.
U kratko: jama. Pazite na elegantni


veoma lijepo odi


kroj kaputa. Kompletno


jelo ieftine vrste


Din 390.— odijelo stoji Din 450.—


Velegradska odijela
od velegradske kuće


Kastrier i Ohler


Zagreb


odio muške mode II. kat. Bezobvezno razgledavanje
novih modela za jesen. Sve udobnosti.
Mušterije izvan Zagreba neka naruče
odijela po svojim ličnim mjerama. Odijela
razašiljemo uz garanciju. Ako ne odgovaraju,
vraćamo novac.


i——*——————