DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 62 <-- 62 --> PDF |
će poslužiti i za promicanje planinarstva u tim krajevima dajući u jednu ruku informativan vodić, a u drugu ruku upoznavajući širu javnost s ljepotama i interesantnostima ovoga dijela Bosne i Hercegovine. O. P. Lj. V. Maletić: Određivanje starosti šuma, Beograd 1935. — Nedavno je izišla iz štampe ova knjižica sa oko 20 stranica, u kojoj pisac govori: 1. o starosti jednodobnih sastojina (jednodobne sastojine; pretežno jednodobne sastojine); 2. o starosti raznodobnih sastojina (srednja starost; relativna srednja starost; srednja starost kompleksa sastojina; srednja starost sastojine, kod koje su stabla razne starosti proizvoljno rasturena; određivanje srednje starosti putem tablica šumskog prinosa; izračunavanje srednje starosti putem prosečnog dobnog priraštaja; izračunavanje srednje starosti prostom aritmetičkom sredinom iz starosti nekolikih stabala); 3. o jednačinama´ za srednju starost sastojine (tačnost pojedinih jednačina; međusobno poređenje pojedinih jednačina; valjanost jednačina; zaključak). Autor smatra opravdanom jedino najstariju od tih jednačina (Andreovu). Knjižica je izišla u nakladi Štamparije »Svetlost« u Beogradu, Kraljice Natalije ul. 88. Cijena joj je 16 Din. K. MALY: »BEITRÄGE ZUR KENNTNIS DER PICEA OMORICA«. U ovoj radnji — koja je štampana u Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, XLVI, 1934, str. 37—64 — opisana su nalazišta Pančićeve omorike. Nalazišta koja autor smatra sigurnima označena su u dvjema kartama. Glavno područje pridolaska Pančićeve omorike nalazi se oko gornjeg, oštrog zavijutka rijeke Drine, sjeverno od Višegrada, i to između brda: Igrišnika (1518 m), Tovarnice (1147 m), Ljutice (1243 rn), Zvijezde Planine (1335 m, u blizini Drine) i Vidače. Južnije odatle pridolazi Pančićeva omorika između Tesla-Planine i rijeke Drine, pa na sjevernim padinama Smrčevog Točila. Daljnji pridolazak Pančićeve omorike na sjeveru od Višegrada nalazi se na sjevernim padinama Velikog Stoca (južno od K. Štule), na padinama Janjaca i Gostilje-Brda, pa između mjesta Rastišta i Štule, na padinama Crvene Stijene (oko kote 1215 m), na Tara-Planini (Crveni Potok) i Zaovinama. Južno od Višegrada pridolazi Pančićeva omorika na sjevernim padinama Viogora (1375 m) kod Ustiprače. Jugozapadno od Foče sigurna su njezina nalazišta u Radomišlje -Planini i Treskovcu. Za nalazište Pančićeve omorike u Durmitoru , koje se spominje u ranijoj literaturi, kaže autor da nij e sigurno . Tamošnji krajevi su danas dobro poznati, pa je posve isključeno da ne bi Panč. omorika bila dosad tamo zapažena. U pogledu nomenklature za Pančićevu omoriku nema dosad u literaturi jedin stvenosti. Panči ć je u svom prvom, originalnom opisu iz 1876 g. nazvao ovo drvo «Pinus omorika«. On je to učinio zato, jer su sve vrste jele i smreke prema tadanjem botaničkom shvaćanju bile smatrane kao sekcije roda Pinus. Istom 1887 g. okrstio je Panči ć ovo drvo imenom »Picea omorika Pančić.« W e 11 s t e i n 1890 g., pa Ascherson i Graebner 1897 g. i 1912 navode W i 11 k o m m a kao autora imena Picea omorika. G. Bec k zove ovo drvo g. 1903. »Picea omorika [Pančić (1875) po Purkyne. (Sept. 1877)]«. U »Mitteilungen der Deutschen Dendrologischen Gesellschaft« nazivlje se ovo drvo od 1903—1906 g. »Picea omorika Pančić«. 1927—1932 g. Picea omorika Bolle«, a 1933 g. »Picea omorika Purkyne «. Fit s ch en spominje 1930 g. kao autora ovog imena Purkynea. God. 1877. ispravno ističe Purkyne, a isto i M. Willkomm, da je autor ovog imena Panč i ć. Pančić je otkrio omoriku. Njegovom zaslugom uvedena je ona — kako kaže J. Fi t sehe n (1930 g.) — u evropske vrtove. On bez dvojbe nosi prvenstvo u nomenklaturi toga rijetkog drveta. 542 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Pančićeva omorika raste na kamenitim, strmim i hladnim, sjevernim, sjeveroistočnim i sjeverozapadnim klancima, odnosno strmim padinama. Na Tovarnici i Ljutici dolazi ona na južnim padinama okrenutim k Drini. Njezina nalazišta kreću se u visinskim položajima od (800—)900—1400 m. Na Velikom Stocu dolazi ona i do 1600 m. Pridolazi na vapnenastoj podlozi. Od meteoroloških podataka koji bi mogli da bar donekle ilustriraju klimatske prilike onih krajeva upotrebio je autor podatke stanice u Srebrenici. Ta meteorološka stanica visoko je 400 m nad morem. Srednja godišnja temperatura iznosi ondje 9,5° C, srednji apsolutni minimum —17,9° C, apsolutni minimum —22,6° C, srednji apsolutni maksimum 35,6° C, apsolutni maksimum 38,8° C. Najtopliji mjesec jest august sa srednjom temperaturom od 18,9° C. Oborine iznose godišnje prosječno 955 m. Pančićeva omorika odlikuje se kao jasno okarakterisan tip, bez značajnih promjena u habitusu i inače u morfološkim osobinama. Tek u umjetnoj, vrtlarskoj kulturi poznato je iz literature više njenih forma. Cijepljenjem Panč. omorike na Picea orientalis dobivena stabalca ličila su već u mladosti na Panč. omoriku. Cijepljenjem na običnu smreku (smrču) dobivene su krošnjaste biljke nešto širih iglica. Po F. H o 11 u iznosi procenat klijavosti svježeg sjemena Panč. omorike 71%. U prvoj mladosti traži Panč. omorika potpunu zaštitu natstojnog drveća, slično kao jela. Po Ilvessal u pripada ona medu drveće hladne kontinentalne klime, zbog čega u atlanskom dijelu Evrope više manje lošije uspijeva. Autor ovdje navodi podatke iz literature o uspijevanju umjetno gojene Panč. omorike u Škotskoj, Londonu, Kopenhagenu, Švedskoj, Finskoj, Rigi, u cijeloj Srednjoj Evropi, a dapače i u Tiflisu. Pančićeva omorika ne stradava od kasnih mrazova, a ni od snjegoloma. Potpuno je otporna protiv studeni. Vlažne položaje i tresetišta izgleda da ne podnaša. Točnih fitosocioloških snimaka iz šuma Pančićeve omorike uopće još nema. Autor je ovdje donio podatke o dosad poznatim epifitima, parazitima i ostalim njenim pratilicama. Ti se podaci odnose na Javor Planinu, Smrčevo Točilo, Veliki Stolac, Radomišlje - Planinu, Zaovine i Rastište (Crvena Stijena). Već su prva istraživanja o sistematskom smještaju Panč. omorike našla da njene najbliže srodnice živu tek na dalekom istoku. Prof. E. v. Purkyn e držao je najprije Panč. omoriku za Picea ajanensis Fisch., koja raste u području rijeke Amura, u Mon goliji, u Sjev. Japanu i Sahalinu. Panči ć i Boll e držali su da joj je najsrodnija Picea orientalis Lk. A. Brau n držao je da joj je najbliža Picea falcata (Raf.), koja raste na sjeverozapadnoj obali Sjev. Amerike. U novijim dendrološkim djelima svrstana je Panč. omorika u grupu smreka koje imaju manje ili više plosnate iglice slične onima od jele. U tu grupu spadaju i Picea spinulosa Qriffith (ist. Himalaja), P. falcata Raf., P. ajanensis Fisch., P. hon doënsis Mayr i dr. Potonje navedene 4 vrste razlikuju se od Panč. omorike time što su njihovi posljednji izbojci goli. Po klasifikaciji B. Stefanova , koja se bazira na razlikama u češerima, spa daju u sekciju »Omorika«: Picea omorika Panč., P. spinulosa Griff, i P. Breweriana Wats. (Sjev. Kalifornija). Picea ajansis Fisch, spada po toj klasifikaciji zajedno sa P. sitkaensis, P. Rngelmanni i P. Pungens u sekciju »Casicta«. Panč. omorika pretstavlja posve osamljenu vrstu. Mnoge fosilne forme smreke nađene u Evropi, koje su morfološki vrlo srodne Pančićevoj omoriki, svjedoče o tome da su u tercijeru, odnosno u starijem kvartetu bile u Evropi obilno zastupane vrste iz grupe Omorika. Današnji areal Panč. omorike pretstavlja zapravo njezin zadnji ostatak. Na okrajcima Istočnih Alpa, pa uz obale Jadrana, u Karpatima i po balkanskim planinama uščuvali su se od bogate tercijarne flore tek neke vrste. Od tih relikata dolaze kod nas Pinus Heldreichii Christ, Pinus Heldreichii var. leucodermis Markgraf, 54:; |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Picea omorika Panč., Forsythia europea Deg. et Bald., Prunus laurocerasus L., Amelanchier rotundifolia (Lam.) Dum. Cours., Sibirea croatica Degen, Ramondia serbica Panč., R. Nathaliae Panč. et Petr., Lesquerella velebitica Degen, Wulfenia carinthiaca Jacq. i dr. Prva tri četinjara mogla su se dosad održati jedino povlačeći se na mjesta koja su u fizikalnom i kemijskom pogledu bila nepovoljna za njihove životne konkurente. Ove rijetke vrste bilo bi neophodno nužno zaštititi svim mogućim sredstvima od njihova uništavanja. Ova radnja vrlo dobro popunjuje dosadanje navode u literaturi o Pančićevoj omoriki. Ona nam pruža jasnije poglede o nalazištima ovog drveta. U radnji je navedena brižljivo prikupljena i opsežna literatura koja se odnosi na ovaj predmet. Tekstu su dodane 4 fotografije iz područja omorike na Velikom Stocu i Smrčevom Točilu. Radnja će moći dobro da posluži kao sigurna osnovica kod daljnjega istraživanja Pančićeve omorike. Ing. Milan Anić. OGLASI Prof. dr. UGRENOVIĆ, ISKORIŠĆAVANJE ŠUMA 4 knjige, 1139 strana, 464 slike, sve na najfinijem papiru prostom od drveta. I Opći dio (materijalna, formalna i finansijska strana unovčivanja) 225 str. 12 slika Din 80.— II Tehnologija drveta (građa, kemizam, tehnička svojstva, greške drveta, kvalitet sastojine), 318 str., 189 slika Din 150.— III Tehnika trgovine drvetom I (oruđe, rad, oblo, tesano, cijepano drvo, uzanse), 276 str., 132 slike Din 150.— IV Tehnika trgovine drvetom II (ogrijevno, taninsko drvo, ugalj, iznošenje, pilane, sanduci, sušenje, furniri i šperovano drvo, zagrebačke, ljubljanske, tršćanske uzanse, trgovačka terminologija u pet jezika ), 320 str., 131 slika Din 150.— Svaka se knjiga, izuzevši I, može naručit i zasebno. Pošto je I knjiga nemalo sva rasprodana, moći će od preostalih primjeraka da dobiju po jedan samo oni naručitelji koji naruče sve četiri knjige najednoč. Za takova četiri ujednoč naručena i unapred plaćena primjerka daje se popus t od 20°/0Pogodnost plaćanja na deset mjesečnih obrok a uz gore naznačene cijene. Poštarina se ne uračunava naručitelju. Pretplatnicima, koji su namirili sav dug, knjige su poslane. Narudžbe prima : D. TOMICIĆ , sekretar Tehničkog fak., Zagreb Wilsonov trg br. 12. Čekovni račun br. 38.910 Šumski ured posjeda Planina kod Sevnice prodaje : JELOVE I SMREKOVE SADNICE po cijenama, koje su bez konkurence. 544 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 65 <-- 65 --> PDF |
INDUSTRIJA ORUŽJA BOROVNIR I VRBANIĆ ZAGREB, Jurišićeva 9 kod Glavne pošte Telefon 39-99 Preporuča svoj cij. gg. lovcima svoje prvorazredne puške, pištolje i sav lovački pribor. PREUZIMAMO sve u puškarski zanat zasijecajuće popravke oružja te izvršujemo ste najsavjesmje. — Izradjujemo lovačke puške po specijalnim narudžbama. — Prodajemo najsolidniju lovačku municiju. — Dajemo savjete i informacije u pogledu lovačkog oružja. Preuzimamo prepariranje raznih životinja Šumska industrija Filipa Deutscha Sinovi Vrhovčeva ulica 1 ZAGREB Telefon broj 30-47 Parna pilana vi Turopolju. Export najfinije hrastovine. Na skladištu ima velike količine potpuno suve hrastove gradje svih dmenzjia Utemeljeno godine 1860. Utemeljeno godine 1860. Uprava gospodarstva 1 šumarstva :KRNDIJA NAŠICE, SLAVONBJA. gospodarska i šumarska industrija d. d. Proizvodi i eksportira svekolike u Zagrebu gospodarske i šumske proizvode 545 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 66 <-- 66 --> PDF |
.0«0«»«.»9.9»«´ 18411 Športsko odijelo: sako i pump hlače engleskog kroja. Ovo odijelo, osobito praktično za šetnju, utakmice, šport i turistiku, izrađeno je od vunaste tkanine, grube niti, te se preporuča za štrapac. Imade ga u raznim športskim dezenima. Jeftinoću naših odijela zahvaljujemo napretku domaće industrije, koju u prvom redu zaposlujemo. Naročito pogodovna cijena Din 390.— 18410 — Dvoredno 18412 Jednoredno sako odijelo veoma pri odijelo u večernjem kro stala izgleda. Izra đeno od finije vuju, to jest odijelo za naste tkanine, u štijpac; tamniji dezeni fazoni krojeno uz su birani za večer, za tijelo. Naročito po kina, kazališta, posjete, desna je ova fazona za vitke osobe, male zabave itd. Dvije jer im daje punokvalitete od vunaste tka ću. Odijelo rađe nine ili od poluvunenog no je sa vrlo do brim priborom, a kamgarna, u raznim imade ga u razni.n svjetlim ili tamnijim bobojama. U kratko: jama. Pazite na elegantni veoma lijepo odi kroj kaputa. Kompletno jelo ieftine vrste Din 390.— odijelo stoji Din 450.— Velegradska odijela od velegradske kuće Kastrier i Ohler Zagreb odio muške mode II. kat. Bezobvezno razgledavanje novih modela za jesen. Sve udobnosti. Mušterije izvan Zagreba neka naruče odijela po svojim ličnim mjerama. Odijela razašiljemo uz garanciju. Ako ne odgovaraju, vraćamo novac. i——*—————— |