DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 62 <-- 62 --> PDF |
će poslužiti i za promicanje planinarstva u tim krajevima dajući u jednu ruku informativan vodić, a u drugu ruku upoznavajući širu javnost s ljepotama i interesantnostima ovoga dijela Bosne i Hercegovine. O. P. Lj. V. Maletić: Određivanje starosti šuma, Beograd 1935. — Nedavno je izišla iz štampe ova knjižica sa oko 20 stranica, u kojoj pisac govori: 1. o starosti jednodobnih sastojina (jednodobne sastojine; pretežno jednodobne sastojine); 2. o starosti raznodobnih sastojina (srednja starost; relativna srednja starost; srednja starost kompleksa sastojina; srednja starost sastojine, kod koje su stabla razne starosti proizvoljno rasturena; određivanje srednje starosti putem tablica šumskog prinosa; izračunavanje srednje starosti putem prosečnog dobnog priraštaja; izračunavanje srednje starosti prostom aritmetičkom sredinom iz starosti nekolikih stabala); 3. o jednačinama´ za srednju starost sastojine (tačnost pojedinih jednačina; međusobno poređenje pojedinih jednačina; valjanost jednačina; zaključak). Autor smatra opravdanom jedino najstariju od tih jednačina (Andreovu). Knjižica je izišla u nakladi Štamparije »Svetlost« u Beogradu, Kraljice Natalije ul. 88. Cijena joj je 16 Din. K. MALY: »BEITRÄGE ZUR KENNTNIS DER PICEA OMORICA«. U ovoj radnji — koja je štampana u Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, XLVI, 1934, str. 37—64 — opisana su nalazišta Pančićeve omorike. Nalazišta koja autor smatra sigurnima označena su u dvjema kartama. Glavno područje pridolaska Pančićeve omorike nalazi se oko gornjeg, oštrog zavijutka rijeke Drine, sjeverno od Višegrada, i to između brda: Igrišnika (1518 m), Tovarnice (1147 m), Ljutice (1243 rn), Zvijezde Planine (1335 m, u blizini Drine) i Vidače. Južnije odatle pridolazi Pančićeva omorika između Tesla-Planine i rijeke Drine, pa na sjevernim padinama Smrčevog Točila. Daljnji pridolazak Pančićeve omorike na sjeveru od Višegrada nalazi se na sjevernim padinama Velikog Stoca (južno od K. Štule), na padinama Janjaca i Gostilje-Brda, pa između mjesta Rastišta i Štule, na padinama Crvene Stijene (oko kote 1215 m), na Tara-Planini (Crveni Potok) i Zaovinama. Južno od Višegrada pridolazi Pančićeva omorika na sjevernim padinama Viogora (1375 m) kod Ustiprače. Jugozapadno od Foče sigurna su njezina nalazišta u Radomišlje -Planini i Treskovcu. Za nalazište Pančićeve omorike u Durmitoru , koje se spominje u ranijoj literaturi, kaže autor da nij e sigurno . Tamošnji krajevi su danas dobro poznati, pa je posve isključeno da ne bi Panč. omorika bila dosad tamo zapažena. U pogledu nomenklature za Pančićevu omoriku nema dosad u literaturi jedin stvenosti. Panči ć je u svom prvom, originalnom opisu iz 1876 g. nazvao ovo drvo «Pinus omorika«. On je to učinio zato, jer su sve vrste jele i smreke prema tadanjem botaničkom shvaćanju bile smatrane kao sekcije roda Pinus. Istom 1887 g. okrstio je Panči ć ovo drvo imenom »Picea omorika Pančić.« W e 11 s t e i n 1890 g., pa Ascherson i Graebner 1897 g. i 1912 navode W i 11 k o m m a kao autora imena Picea omorika. G. Bec k zove ovo drvo g. 1903. »Picea omorika [Pančić (1875) po Purkyne. (Sept. 1877)]«. U »Mitteilungen der Deutschen Dendrologischen Gesellschaft« nazivlje se ovo drvo od 1903—1906 g. »Picea omorika Pančić«. 1927—1932 g. Picea omorika Bolle«, a 1933 g. »Picea omorika Purkyne «. Fit s ch en spominje 1930 g. kao autora ovog imena Purkynea. God. 1877. ispravno ističe Purkyne, a isto i M. Willkomm, da je autor ovog imena Panč i ć. Pančić je otkrio omoriku. Njegovom zaslugom uvedena je ona — kako kaže J. Fi t sehe n (1930 g.) — u evropske vrtove. On bez dvojbe nosi prvenstvo u nomenklaturi toga rijetkog drveta. 542 |