DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 61 <-- 61 --> PDF |
mičn e vrste . Prve mogu da se održe i na najrazličnijim zemljištima, druge su često puta ograničene na vrlo male oblasti koje su u ekološkom pogledu homogene. Nije zaboravljeno ni pitanje o nasljednim svojstvima, o varijetetima i formama, o provenienciji, o fenotipima i o Qaltonovoj krivulji, o monotopičnom, politopičnom i pantopičnom razvijanju vrsta i t. d. Ovaj dio završava sa razmatranjem f tl o genez e i uopće razvijanja biljnoga pokrova u Evropi. Pri tome da bi dao sliku o tome razvijanju, u vezi paleontoloških istraživanja, poziva se pisac na G. de Saporta i citira shemu razvijanja i za cijelu Evropu. Stare paleogeogene biljne formacije dale su osnovu za nove, neogeogene formacije od malog broja vrsta, koje su dobro prilagođene novim klimatskim uslovima. Kao poslednji momenat u evoluciji koja se zasniva, na klimatskim uslovima, dolaze šum e sastavljene na prostranim površinama od jedne jedine biljne vrste. Pisac smatra da se i prostrane hrastove sa-stojine u jugoistočnoj´ Evropi javljuju kao rezultat općih klimatskih uslova. I danas su Evropske šume podvržene izmjenama, specijalno zbog sječe i požara, pa je pomlađivanje vezano sa radom čovjeka. Pri tome treba imati pred očima, da je na sječini sasvim drugi utjecaj klimatskih činilaca nego što je bio tu ranije dok je postojala šuma. U treće m i četvrto m dijelu, koje smo nazvali specijalnim dijelovima dendrologije, nalazimo detaljan prikaz golosjemenjača i kriosjemenjača. Prikazujući pojedine vrste ima pisac pred očima ranija izlaganja iz prvoga i drugoga dijela. O svakoj vrsti daje pobliže podatke, specijalno ekološke prirode, što je upravo za šumsko gospodarstvo od neocjenjive važnosti. Dajući podatke o pojedinim domaćim ili udomaćenim vrstama, navodi pisac i druge vrste koje su im blizu po raznim, specijalno morfološkim karakteristikama. Jednako kako je detaljno prikazan P. p e u c e, o kome je profesor Dimitroff dao poznatu čuvenu monografiju, pa P. leucoderm nis, Fagus Orientalis, Fraxinus oxyphylla — kao vrste tipične za bugarska staništa, prikazane su i ostale koje čine bilo glavnu bilo donju ili sporednu sastojinu, bilo da su indiktatori staništa ili vrste, koje su možda samo od sekundarnog značenja za šumsko gospodarstvo Bugarske a koje treba poznavati. Svuda je navedena opširna literatura dajući s jedne strane dokumentaciju o iznijetim tvrdnjama a s druge strane upućujući na detaljnija razmatranja danoga pitanja. Ovo prvoklasno djelo služi na čast stručnoj literaturi Bugarske. Primjećujemo,, da je pisac ovoga djela poznati botaničar, koji je, pored brojnih studija, u zajednici sa profesorom N. Stojanovom napisao čuveno djelo Flor a Bu garske , koje je izdalo Ministarstvo Narodne Privrede godine 1923. u Sofiji. Prof. Dr. Josip Baien Kroz planine Bosne i Hercegovine. — Pod gornjim naslovom u redakciji Ing. Jove Popovića izdala su planinska društva u Sarajevu vodić kroz bosanske i hercegovačke planine, koje se prostiru istočno od crte Doboj-Jajce-Kiupres-Ljubuški. Na preko 250 stranica iznijet je opis, prikazana saobraćajna sredstva, prilazne staze, važnije kote, kao i ina data za četrdesetak planina ili bolje planinskih vrhova. Uz brojne interesantne fotografije pojedinih mjesta, planinskih skupova i predjela, knjiga je opremljena s desetak zemljopisnih karata, koje su u svojoj jednostavnosti vrlo pregledne i omogućuju potrebnu orijentaciju na terenu. Ova knjižica, koja je izašla troškom kako planinarskih društava u Sarajevu, tako i Ministarstva trgovine i industrije, Ministarstva za fizičko vaspitanje, te gradskog poglavarstva sarajevskog, uz cijenu od 120.— dinara kao priručnik za označeno područje vrlo dobro je došla, a svakako 541 |