DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 60 <-- 60 --> PDF |
obiaća pažnju ušlo vrtna od kojih zavisi hranivost zemljišta. Humu s je predmet osobite pažnje. S obzirom na odnos prema sastavu zemljišta nisu biljne vrste ni izdaleka podjednake, pa su jedne prema fizičkim i hemijskim svojstvima zemljišta i n diferentne a druge su u najvećoj zavisnosti od njih. Izmjene u odnosima zemljišta izazivaj« vrlo često izmjene u flori. Ističe da je šumsko raslinstvo u planinskom pojasu, uz male izuzetke, najindiferentnije prema zemljištu. Među daljnjim ekološkim činiocima obraća pisac pažnju zemljišnom pokrovu i organizmima u zemljištu. Ističe utjecaj snijega kao zemljišnog pokrova na formiranje krune i uopće na stvaranje zakržljalih, patuljastih forma (kleka i tome slično). Pisac osobito ističe organizme u zemljištu i njihov rad (Lumbric i d a e). Na 1 ha nade se do 400.000 individua te vrste koji prerađuju zemljište i begate ga organskim materijama. Osim Lumbricid a važne su i razne bakterije od kojih jedne pomažu razlaganje organskih materija a druge asimilaciju slobodnog nitrogena iz zraka (B. radicicola). Računajući sa svojstvima staništa treba da imamo pred očima u raslinstvu morfološko diferenciranje i ekološku ko n verge . ci ju. Imajući pred očima ekološku raznoobraznost dolazi pisac do zaključka, da se cjelokupna suhozemna flora može svrstati u dva tipa — higrofitni i kserofitni. Pri tome ističe, da se tipični kserofiti i tipični hidrofiti mogu naći samo u tropskom pojasu, prvi kao predstavnici pustinjski, a drugi kao predstavnici vječno vlažnih oblasti. U Bugarskoj čine biljne vrste, s obzirom na ekološke prilike, nešto srednjega. Imajući pred očima prilike u Bugarskoj svrstava pisac vegetacione tipove u ove tri grupe: 1. termićna 2. mezotermična 3. mikrotermična grupa. U daljnjim izlaganjima u ovome dijelu nalazimo karakteristike biljni h za jednica, vrste komenzalizma, pa detaljnije karakteristike staništa oslanjajući se na radove Warminga, P. J. van Bedena, T. W. Woodgaeda, Ramanna, Ci. Kraiusa. Polazeći sa gledišta, da je stanište produkt edafskih i klimatski h utjecaja , treba u razmatranju raslinskih tipova obraćati pažnju i jednima i drugima. U vezi toga posmatra pisac elemente za klasifikaciju biljnih zajednica, raščlanjuje najsavršeniju biljnu zajednicu — šumu — na etaže, analizira pojavu biljnih vrsta na sječinama, prati dinamiku biljnih formacija u biljnim zajednicama, daje karakteristike sukcesije i klimaksa. Pri tome ima u vidu, pored ostalih, radove A. K. Čaja n der a, prema kojima se ekološke karakteristike šume daju odrediti mnogo tačnije po travnom pokrovu nego po vrstama, koje čine šumu. Razvijanje biljnih zajednica podvrženo je mnogim utjecajima. U velikom broju mladih biljki koje se javljaju kao samonik, dolazi s vremenom do opsežnih izmjena, kojima su, pored ostaloga, važni razlozi antropogeni i biogeni. S obzirom na r a š i r e . j e biljnih vrsta, prema Clementsu, ističe pisac dva momenta 1. migraciju , sposobnost da se sjeme može udaljiti od matičnog struka i 2. e c e s i s, sposobnost da se biljna vrsta zadrži na novom mjestu. Prirodni razlozi diktiraju, da dolazi do izmjene bioloških tipova — samo zemljište koje je izvrženo izmjenama, dovodi do toga, a u toj izmjeni predstavlja cl i ma . gotovo uvijek šuma. Plasticite t vrst a — sposobnost da se izmijene pod utjecajem vanjskih uslova, predstavlja važan momenat. U vezi toga imamo kozmopolit e i ende 540 |