DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Pisac uzima u analizu svaki od pomenutih činioca imajući pri tom u vidu prije svega autotrofne biljne vrste. Kod pitanja svjetlosti naglašava, da je biljni organizam rezervoar sunčane energije, da je drvo proizvod sunčane svjetlosti. U vezi rezultata do kojih su došli Domo, Rubel, Rubner i dr. analizira razne vrste svjetlosti i njihov utjecaj na život biljnih vrsta. Daje pobliže oznake h e 1 i1 o f i 1 . i h i h e1 i o f o b n i h vrsta, što je za šumsko gospodarstvo od naročite važnosti, jer se na tome zasniva tehnika rada oko pomlađivanja i njegovanja sastojina u velikoj mjeri. Uzimajući u razmatranje zrak prema njegovom sastavu — 78% nitrogena, 21% kiseonika, oko 1% argona, oko 0.3% ugljičke kiseline, a vodenih para između 0 i 4% — naročito ističe značenje ugljične kiseline s obzirom na asimilaciju: 1 ha šumske površine asimilira godišnje oko 3.600 kg ugljika koje dobiva iz oko 15,000.000 m" zraka. Osvrće se i na štetne utjecaje izvjesnih sastojaka u zraku, specijalno SO2 od koga je dovoljno da ima u zraku samo 1/1,000.000 dio — oko 48 kg na 1 ha — pa da se osjeti njegovo štetno djelovanje, jer razara klorofil. Temperatura i vlažnost također su važni ekološki činioci i pisac navodi interesantan odnos koji postoji između ekstremnih temperatura i raslinstva. Suho sjeme dobro izdrži ekstremne temperature pa ne gubi klijavost ni kod — 80° C, izdrži i + 75° C a kratko vrijeme i + 100° C. Od važnosti je naročito temperatura kad sjeme dozrijeva i kad klija. Kad nema mogućnosti za jedno i drugo, ne može se dotična vrsta zadržati na tom staništu prirodnim podmlađivanjem. Sa temperaturom su u vezi i biološke forme (Dryas octopetala i t. d.) Govoreći o vlažnosti zraka naročito ističe deficit zasićenosti jer od njega zavisi isparivanje a onda i transpiracija raslinstva. Ukoliko je veći taj deficit, utoliko je transpiracija jača. Daje pojam fiziološke i fizičke suše a u vezi s time i pojam vegetacionog perioda. Od trajanja ljetne suše zavisi i dužina vegetacionog mirovanja ljeti, koje je biološki identično sa zimskim mirovanjem, koje dolazi zimi zbog studeni. Zračno strujanje ima velikog utjecaja na život raslinstva: i kod oplodnje i kod razvijanja biljnog organizma i kod formiranja gornje granice šume i u drugim raznim slučajevima vidi se taj utjecaj. Zračno strujanje je važan fitogeografsk i činilac. Kao dopunu razmatranju o utjecaju meteoroloških činilaca napominje pisac utjecaj, koji vrši električn a struj a na raslinstvo: od munje češće stradavaju vrste koje sadrže škrob nego one, koje sadrže ulja. Tako češće stradavaju hrast, vrba, topola nego orah i bukva. Rasprostiranje šumske vegetacije i stvaranje fitogeografskih oblasti u zavisnosti je od klime. U vezi općih pojmova 0 fitogeografskim oblastima daje pisac prikaz šumskih pojaseva u Bugarskoj i iznosi utjecaje na obrazovanje gornje granice šume. U tretiranju f enoloških opažanja, koja su od neocjenjive važnosti za odvijanje najvažnijih funkcija u životu bilja, pridržava se pisac između ostaloga, predloga, koje je iznio Ihne određujući f enološke sezone. Pri tom skreće pažnju da je izučavanje toga pitanja od naročite važnosti za ustanovlje nje fizioloških rasa. A to može biti od značenja za šumsko gospodarstvo. Fizičke, kemijske i biološke osobine zemljišta — edafsk e činioc e — razrađuje pisac specijalno na osnovu istraživanja E. J. Russcll-a, H. Lundegardh-a, C. C. Bartona-Wright-a, J. Vesque-a, F. Krasan-a, obraćajući osobitu pažnju strukturi zemljišta i činiocima koji na nju utječu. Kako su voda i zrak u zemljištu od naročite važnosti, obraćena im je puna pažnja. Nije manja pažnja obraćena toploti i drugim činiocima od kojih također zavise svojstva zemljišta. Pisac 539 |