DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Imajući u vidu kemijsk i sasta v svježe otsječenog drveta, koje sadrži
otprilike 40% vode, 1% pepela, 59% gorivih sastojaka´, uzima u razmatranja prije
svega sadržaj vode i njegove izmjene zbog raznih prilika.


Celuloza, pa .. c e lu loza i vaskuloza (lignin)1 predmetom su
naročite pažnje.


Što se tiče količine mineralnih sastojaka u drvetu, koja zavisi od
kvaliteta zemljišta, ističe, da najveći procenat otpada na kalcijev hidrat (56.75%) a
onda dolazi kalijev i natrij ev hidrat (oko 9.44%).


Zasebnu pažnju obraća pisac izgradnji pupova i njihovom otvaranju,
ljeto ras tu i razvijanju grana i ogranaka. Daje detaljna obavještenja
o pupovima i njihovoj zadaći a specijalno o njihovom otvaranju, upravo o
vegetaciji. Da bi u tom pogledu slika bila potpunija obraćena je naročita pažnja utjecaju
položaja zemljišta i utjecaju suše.


Dajući karakteristike lišća i lisnog mozaika daje pisac obavještenje
o morfologiji lista i o vegetativnom ritmu pa o heterofiliji lista navodeći
svuda potrebne primjere.


Govoreći o padanj u lišć a ističe, da to nije pojava koja zavisi samo od
utjecaja zime, što se vidi i po tome, da lišće pada sa drveća i mnogo ranije nego što
dođe zimska studen.


Izgradnja cvjetnih organa pa oprašivanje i donošenje ploda
s naročitom obzirom na šumsko-gospodarske vrste razrađeni su u detalje. Jednako
je razrađeno pitanje prenošenja sjemena, klijanje i razvijanje mladih biljki. Istaknuta
je važnost an e mobo rije, zoo h ori je, hidrohorije i mi r m e k o h o r i j e
pa morski h struj a s obzirom na raširivanja šumskog drveća. Zadržavajući se na
zoohoriji razlikuje epizoično, endozoično te sinzoično rasprostiranje.


Kako je konzerviranje sjemena od velike važnosti za šumsko gospodarstvo,
obraća mu pisac intenzivnu pažnju.


Principijelno uzevši konzerviranje je sjemena u vezi sa vodom — uklanjanjem
vode iz sjemena potiskuje se odvijanje životnih procesa do minimuma, uklanja se
štetan utjecaj koji bi izvršila niska temeperatura kad bi sjeme zadržavalo veću količinu
vode.


Kod raspravljanja klijavosti ističe pisac karakteristike raznih vrsta drveća, koje
su od važnosti za upoznavanje procesa klijavosti. Sjeme, u koga je rezervni materijal
obrazovan od škrobnih sastojaka, zadržava klijavost duže nego ono, koje sadrži
uljene sastojke, jer one, jednako kao i bjelančevine, brzo oksidiraju pa se i sjeme
koje ih sadrži brzo kvari. Ima sjemena, koje zadrži klijavost i dulje od 200 godina.
Pisac dodaje interesantno opažanje, da je trajanje klijavosti nekojih vrsta u izvjesnoj
mjeri u vezi sa sjemenim godinama te vrste: smrča zadrži klijavost 3—5 godina
a i sjemena godina dolazi svake 3—5 godine; u borovog sjemena traje klijavost do
3 godine a to je u glavnom i interval među dvije sjemene godine. Međutim kod mnogo
vrsta ne stoji to ni izdaleka. Tako klijavost bukvice traje jedva do početka iduće
godine, dok sjemena godina kod ove vrste dolazi jedva svakih 5´—10´ godina.


I kod biljnih vrsta dolazi veza između filogenije i ontogenije, možda više
nego kod vrsta životinjskih. Pisac skreće pažnju i na to.


U drugom dijelu raspravljaju se ek o 1 o š k i činioci i njihov utjecaj
na život biljnih vrsta polazeći pri tom sa gledišta, da se živi organizam ne može
drukčije posmatrati nego kao dinamička pojava i proizvod neprekidnog razvijanjaprilagođivanja. Ti su činioci, kako ranije napomenusmo, svjetlost, zrak i zemljište.
Kod razmatranja zraka imamo pred očima sastav, temperaturu, vlažnost i strujanje a
kod zemljišta fizičke i kemijske osobine, gazove u zemljištu, temperaturu i vlažnost
pa biljni pokrov i organizme koji u njemu dolaze.


538