DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Imajući u vidu kemijsk i sasta v svježe otsječenog drveta, koje sadrži otprilike 40% vode, 1% pepela, 59% gorivih sastojaka´, uzima u razmatranja prije svega sadržaj vode i njegove izmjene zbog raznih prilika. Celuloza, pa .. c e lu loza i vaskuloza (lignin)1 predmetom su naročite pažnje. Što se tiče količine mineralnih sastojaka u drvetu, koja zavisi od kvaliteta zemljišta, ističe, da najveći procenat otpada na kalcijev hidrat (56.75%) a onda dolazi kalijev i natrij ev hidrat (oko 9.44%). Zasebnu pažnju obraća pisac izgradnji pupova i njihovom otvaranju, ljeto ras tu i razvijanju grana i ogranaka. Daje detaljna obavještenja o pupovima i njihovoj zadaći a specijalno o njihovom otvaranju, upravo o vegetaciji. Da bi u tom pogledu slika bila potpunija obraćena je naročita pažnja utjecaju položaja zemljišta i utjecaju suše. Dajući karakteristike lišća i lisnog mozaika daje pisac obavještenje o morfologiji lista i o vegetativnom ritmu pa o heterofiliji lista navodeći svuda potrebne primjere. Govoreći o padanj u lišć a ističe, da to nije pojava koja zavisi samo od utjecaja zime, što se vidi i po tome, da lišće pada sa drveća i mnogo ranije nego što dođe zimska studen. Izgradnja cvjetnih organa pa oprašivanje i donošenje ploda s naročitom obzirom na šumsko-gospodarske vrste razrađeni su u detalje. Jednako je razrađeno pitanje prenošenja sjemena, klijanje i razvijanje mladih biljki. Istaknuta je važnost an e mobo rije, zoo h ori je, hidrohorije i mi r m e k o h o r i j e pa morski h struj a s obzirom na raširivanja šumskog drveća. Zadržavajući se na zoohoriji razlikuje epizoično, endozoično te sinzoično rasprostiranje. Kako je konzerviranje sjemena od velike važnosti za šumsko gospodarstvo, obraća mu pisac intenzivnu pažnju. Principijelno uzevši konzerviranje je sjemena u vezi sa vodom — uklanjanjem vode iz sjemena potiskuje se odvijanje životnih procesa do minimuma, uklanja se štetan utjecaj koji bi izvršila niska temeperatura kad bi sjeme zadržavalo veću količinu vode. Kod raspravljanja klijavosti ističe pisac karakteristike raznih vrsta drveća, koje su od važnosti za upoznavanje procesa klijavosti. Sjeme, u koga je rezervni materijal obrazovan od škrobnih sastojaka, zadržava klijavost duže nego ono, koje sadrži uljene sastojke, jer one, jednako kao i bjelančevine, brzo oksidiraju pa se i sjeme koje ih sadrži brzo kvari. Ima sjemena, koje zadrži klijavost i dulje od 200 godina. Pisac dodaje interesantno opažanje, da je trajanje klijavosti nekojih vrsta u izvjesnoj mjeri u vezi sa sjemenim godinama te vrste: smrča zadrži klijavost 3—5 godina a i sjemena godina dolazi svake 3—5 godine; u borovog sjemena traje klijavost do 3 godine a to je u glavnom i interval među dvije sjemene godine. Međutim kod mnogo vrsta ne stoji to ni izdaleka. Tako klijavost bukvice traje jedva do početka iduće godine, dok sjemena godina kod ove vrste dolazi jedva svakih 5´—10´ godina. I kod biljnih vrsta dolazi veza između filogenije i ontogenije, možda više nego kod vrsta životinjskih. Pisac skreće pažnju i na to. U drugom dijelu raspravljaju se ek o 1 o š k i činioci i njihov utjecaj na život biljnih vrsta polazeći pri tom sa gledišta, da se živi organizam ne može drukčije posmatrati nego kao dinamička pojava i proizvod neprekidnog razvijanjaprilagođivanja. Ti su činioci, kako ranije napomenusmo, svjetlost, zrak i zemljište. Kod razmatranja zraka imamo pred očima sastav, temperaturu, vlažnost i strujanje a kod zemljišta fizičke i kemijske osobine, gazove u zemljištu, temperaturu i vlažnost pa biljni pokrov i organizme koji u njemu dolaze. 538 |