DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 56     <-- 56 -->        PDF

šumi, bilo da je riječ o kulturoiim radovima u užem smislu, bilo da se radi o tiskorišćavanju
šuma, smatrajući da je iskorišćavanje put ka podizanju nove mlade sastojine,
može provoditi u punoj mjeri s obzirom na potrajnost šumskog gospodarstva samo
onda, ako se svi ti radovi provode na osnovu poznavanja biologije šume.


Kako je šuma vrlo složen organizam, veoma komplikovana biocenoza, dendrologija
treba da nam prije svega pruži elemente za proučavanje te biocenoze.


Dendrologija prof. Stefanova zadovoljava tome zadatku u punoj mjeri.


Istina, pisac ima pred očima prije svega svoju otadžbinu, Bugarsku. Ali kakosu
naše fitogeografske prilike u mnogo slučajeva bliske prilikama bugarskim, ova
knjiga može imati mnogo važnosti i za nas.


Dondrologija profesora B. Stefanova sadrži četiri djela:


Prv i di o razrađuje elemente za upoznavanje izgradnje drveća dajući podatke


o raznovrsnosti tih elemenata, koji se slijevaju u jednu harmoničnu cjelinu: i anatomske
i fiziološke osobine služe da organizam bude podešen vanjskim uslovima, sredini u
kojoj dolazi. Ti su organizmi dinamičke pojave, produkt neprestanog razvijanja i
prilagođivanja.
Drug i di o razrađuje elemente koji daju pobliže podatke za upoznavanje
sredine gdje dolaze biljni organizmi. Ti su elementi, ekološki činioci, ovi: 1) svjetlost,
2) zrak, 3) zemljište. Sredinu u kojoj se nalaze pojedine biljne vrste a onda biljne
zajednice kad se radi o šumskom gospodarstvu, označavamo terminom stanište . U
ovom su dijelu knjige sadržani svi potrebni podaci za njegovo što detaljnije
upoznavanje.


U trećem i četvrtom dijelu navode se biljne vrste, koje dolaze prije
svega u Bugarskoj bilo kao gornja bilo kao donja etaža u šumi, bilo uopće kao
sastavni dijelovi šumske flore koju valja upoznati. Najprije su razrađeni podaci o
golosjemenjačama, Gymnospermae (treći dio), a onda o krijosjemenjačama, Angiospermae
(četvrti dio).


Prva dva dijela možemo nazvati pripremnima a druga dva specijalnima.


S jedne strane nivo ove knjige kao naučnog rada prve vrste a s druge mogućnost
upotrebe njezine i kod nas razlogom su da ćemo se osvrnuti na nju po mogućnosti
malo detaljnije. Specijalno ćemo pobliže istaći prva dva dijela smatrajući da su
oni za biologiju šume naročito potrebni.


U prvo m dijel u daje pisac prije svega klasifikaciju raslinstva i držeći
se Raunkiära napominje pet glavnih tipova: 1. fanerofiti, 2. ham ef i ti, 3. hem
i kripto fît i, 4. kriptofiti ili geofiti, 5. terofiti. Među fanerofit
im a razlikuje:


megafanerofite — drveće
m e z o f a n e r o fite — visoko šiblje
mikrofanerofitc — nisko šiblje
nan o f a n e ro f i t e —prizemno ili patuljasto šiblje čiji strukovi ne prelaze


25 cm.
Nalazimo tu detaljna obavještenja o sistemu korjena, o sistemu stabla, o sistemu
lišća te o sistemu organa za reprodukciju imajući pred očima u svakom slučaju ustrojstvo
i djelovanje pojedinih organa za odvijanje životnih pojava.
0 djelovanju svakoga sistema daje pisac detaljna obavještenja ističući, da su
specijalno prva tri sistema, koja inače čine tako zvanu vegetativnu skupinu,
podvržena najraznovrsnijim izmjenama pa ponekad preuzimaju i funkciju koja im nije
prvotno namijenjena. Izmjene znadu biti ponekad toliko velike da izvjestan sistem i
ne služi prvotnoj svojoj namjeni. Najvećim je izmjenama izloženo lišće i po svome
obliku i po uređaju.
Naročito je jaka pažnja obraćena obradi morfologije korje novog sistem
a smatrajući korijen najkarakterističnijim i najpostojanijim organom na auto


536