DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Petrovi ć Mihajlo, pot šumar 9 grupe od šum. uprave u Aramdelovcu za s res. šum. referenta kod sreskog načelstva u Trkteniku; Zivojinović inž. M ili v oj, šum. pristav 8 grupe i šef šum. uprave u Ljubinju k šum. upravi u Aranđelovcu; Branković inž. D e s i m i r, šum. pristav 8 grupe od šum. uprave u Ivanjici k Direkciji šuma u Aleksincu; B i ć a n i ć inž. Branko, šum. pristav 8 grupe od Direkcije šuma u Čačku za šefa šum. uprave u Sv. Roku; Vukovi ć inž. V e 1 j k o, šum. pristav 8 grupe od Direkcije šuma u Sarajevu za šefa šum. uprave u Foči; D e u i š 1 i ć inž. Mustafa, šum. pristav 8 grupe od šum. uprave u Foči k Direkciji šuma u Sarajevu; Stepamov inž. S e r g i j e, šum. pristav 8 grupe i šef. šumi. uprave u Sanskom Mostu k šum. upravi u Trebinju; Vas j ut in inž. Konstantin, šum. pristav 8 grupe od sreskog načelstva u Surdulici k šumskoj upravi u Kruševcu; Tesa n ović VI a d i m i r, podšumar 9 grupe i v. d. šefa šum. uprave u Bjelini k šum. upravi u Rogatici; Todorovi ć Dušan, pom. tehnički manipulant 9 grupe od šum. uprave u Čajniču k šum. upravi u Prištini. KNJIŽEVNOST .. STEFANOV: Dendrologija, Sofija, Pridvorna pečatnica A. D. 1934. str. 548. Universitetska biblioteka No. 144. (Bugarski). Dendrologija je osnovica za izvjesne strogo šumarske discipline. Ona je pored klimatologije i pedologije, upravo pored nauke o staništu, najjača osnovica za razumijevanje nauke o podizanju i gajenju šuma, ona daje podlogu za lakše razumijevanje nauke o mehaničkoj i hemijsko-tehnološkoj preradi drveta i uopće za lakše razumijevanje nauke o iskorišćavanju šuma. Prema tome dajući vrlo potrebne elemente za glavne šumarske discipline ukazuje se da je studij Dendrologije od velike važnosti. U šumskom gospodarstvu na Balkanu ima razmjerno mnogo vrsta drveća o kojima treba voditi računa, a u svakom slučaju ima ih daleko više nego u zemljama koje dolaze sjevernije sa većim nadmorskim visinama i dalje u kontinentu. Zato je, prirodno, studij Dendrologije u toliko zamašniji kod nas i u Balkanskim državama uopće nego primjerice u Švajcarskoj i Njemačkoj, u Čehoslovačkoj, Poljskoj´, Švedskoj ili Finskoj, gdje je šumsko gospodarstvo upućeno na daleko manji broj vrsta. Dosta je da imamo pred očima naše klimatske rejone, počevši od Mediterana, pa da nam iskrsne pred oči slika o raznolikosti i tih rajona i o obilju vrsta koje u njima dolaze i čine šumu. Dodamo li k tome da su u vezi sa vrlo različitim klimatskim odnosima i pedološke prilike, koje imaju također utjecaja na dolazak biljnih vrsta, veoma raznovrsne, važnost i upoznavanje dendroloških podataka dolazi u prvi red. Ako nam Dendrologija daje pored potrebnih anatomskih i morfoloških karakteristika još i ekološke podatke za pojedine vrste i za biljne zajednice koje čine šumu, razumljivo je, da studij podizanja i gajenja te iskorišćavanja šuma ne može nailaziti na poteškoće ili ie, barem u većoj mjeri olakšan. Ovo je utoliko važnije, što se pravilan rad u 535 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 56 <-- 56 --> PDF |
šumi, bilo da je riječ o kulturoiim radovima u užem smislu, bilo da se radi o tiskorišćavanju šuma, smatrajući da je iskorišćavanje put ka podizanju nove mlade sastojine, može provoditi u punoj mjeri s obzirom na potrajnost šumskog gospodarstva samo onda, ako se svi ti radovi provode na osnovu poznavanja biologije šume. Kako je šuma vrlo složen organizam, veoma komplikovana biocenoza, dendrologija treba da nam prije svega pruži elemente za proučavanje te biocenoze. Dendrologija prof. Stefanova zadovoljava tome zadatku u punoj mjeri. Istina, pisac ima pred očima prije svega svoju otadžbinu, Bugarsku. Ali kakosu naše fitogeografske prilike u mnogo slučajeva bliske prilikama bugarskim, ova knjiga može imati mnogo važnosti i za nas. Dondrologija profesora B. Stefanova sadrži četiri djela: Prv i di o razrađuje elemente za upoznavanje izgradnje drveća dajući podatke o raznovrsnosti tih elemenata, koji se slijevaju u jednu harmoničnu cjelinu: i anatomske i fiziološke osobine služe da organizam bude podešen vanjskim uslovima, sredini u kojoj dolazi. Ti su organizmi dinamičke pojave, produkt neprestanog razvijanja i prilagođivanja. Drug i di o razrađuje elemente koji daju pobliže podatke za upoznavanje sredine gdje dolaze biljni organizmi. Ti su elementi, ekološki činioci, ovi: 1) svjetlost, 2) zrak, 3) zemljište. Sredinu u kojoj se nalaze pojedine biljne vrste a onda biljne zajednice kad se radi o šumskom gospodarstvu, označavamo terminom stanište . U ovom su dijelu knjige sadržani svi potrebni podaci za njegovo što detaljnije upoznavanje. U trećem i četvrtom dijelu navode se biljne vrste, koje dolaze prije svega u Bugarskoj bilo kao gornja bilo kao donja etaža u šumi, bilo uopće kao sastavni dijelovi šumske flore koju valja upoznati. Najprije su razrađeni podaci o golosjemenjačama, Gymnospermae (treći dio), a onda o krijosjemenjačama, Angiospermae (četvrti dio). Prva dva dijela možemo nazvati pripremnima a druga dva specijalnima. S jedne strane nivo ove knjige kao naučnog rada prve vrste a s druge mogućnost upotrebe njezine i kod nas razlogom su da ćemo se osvrnuti na nju po mogućnosti malo detaljnije. Specijalno ćemo pobliže istaći prva dva dijela smatrajući da su oni za biologiju šume naročito potrebni. U prvo m dijel u daje pisac prije svega klasifikaciju raslinstva i držeći se Raunkiära napominje pet glavnih tipova: 1. fanerofiti, 2. ham ef i ti, 3. hem i kripto fît i, 4. kriptofiti ili geofiti, 5. terofiti. Među fanerofit im a razlikuje: megafanerofite — drveće m e z o f a n e r o fite — visoko šiblje mikrofanerofitc — nisko šiblje nan o f a n e ro f i t e —prizemno ili patuljasto šiblje čiji strukovi ne prelaze 25 cm. Nalazimo tu detaljna obavještenja o sistemu korjena, o sistemu stabla, o sistemu lišća te o sistemu organa za reprodukciju imajući pred očima u svakom slučaju ustrojstvo i djelovanje pojedinih organa za odvijanje životnih pojava. 0 djelovanju svakoga sistema daje pisac detaljna obavještenja ističući, da su specijalno prva tri sistema, koja inače čine tako zvanu vegetativnu skupinu, podvržena najraznovrsnijim izmjenama pa ponekad preuzimaju i funkciju koja im nije prvotno namijenjena. Izmjene znadu biti ponekad toliko velike da izvjestan sistem i ne služi prvotnoj svojoj namjeni. Najvećim je izmjenama izloženo lišće i po svome obliku i po uređaju. Naročito je jaka pažnja obraćena obradi morfologije korje novog sistem a smatrajući korijen najkarakterističnijim i najpostojanijim organom na auto 536 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 57 <-- 57 --> PDF |
trofnoj biljci. Nalazimo tu pobliže istaknutu zadaću korjena — da učvrsti biljku u zemljištu i da izvlači iz zemljišta vodu i one elemente koji čine pepeo kad biljka izgori. Pisac razmatra mikoriz u i njezino značenje ističući vrste drveća kod kojih je mikoriza razvijena bilo kao ektotrofna bilo kao endotrofna. Tu nalazimo detaljna obavještenja o primarnom i a dv e nit j v n om korijenu, o metamorfozi korijena, o zračnom korijenu, o pneumatoforama i pneumatodama. Govoreći o habitusu korijen ovog sistema navodi primjere za raznovrsne njegove oblike dajući obavještenja o utjecaju koji vrše fizička i hemijska svojstva zemljišta, te količina i smještaj vode u zemljištu na izgradnju korijenovog sistema. Razmatrajući siste m stabl a ima pisac pred očima habitus, visinu i gramitost stabla pa oblik i razvijenost krune. Sistem stabla služi za održavanje asimilatornih organa i organa za reprodukciju, on veže te organe sa sistemom korijena. Osim toga on služi za čuvanje rezervnog materijala za ishranu. Glavni dio stabla razvija se ortotropno a prostrane grane plagiotropno. Ističe utjecaj prilika u kojima se razvija stablo: drukčije se razvija u sklopu, drukčije u slobodi. Razvitak habitusa dovodi u zavisnost od ekoloških činilaca, specijalno od svjetlosti. Osobita je pažnja obraćena plut u ističući, da kora ima glatku površinu, ako felogen obrazuje samo tanak slog pluta (bukva), dok u slučaju kad felogen obrazuje deblji sloj pluta, puca kora u raznim pravcima i dobiva vrlo hrapavu površinu. Primarnoj i sekundarnoj kori pa ustrojstvu unutrašnjeg dijela kore obraćena je također puna pažnja. O stvaranju call u sa na ranama drveća, o lent i ce 11 a-m. a i njihovoj vezi sa felogenom daje također detaljna obavještenja. Kad jpisac raspravlja o godovima, o bijeli i o jedru ili s r č e v i n i, o ti I la ma, o priraštaju u debljinu i visinu — u svakom su slučaju tvrdnje potkrijepljene vjerodostojnim podacima. Prema zadacima koje imaju tkiva u drvetu — da provode vodu i mineralne soli, da daju mehaničko učvrštenje i da čuvaju rezervna hraniva — ona su i izgrađena : mehaničko učvršćivanje bazira na libriform stanicama dok provođenje i čuvanje organskog materijala i rezervnih hraniva vrši divni parenhim. Godišnje prstenove — godove razrađuje detaljno imajući pred očima i vegetacione prilike u raznim klimatskim područjima i dijelove pojedinih godova — obrazovanje ranijeg ili proljetnog i kasnijeg ili ljetnog odnosno jesenjeg dijela u godu. Govoreći o širini godova i o razlozima koji utječu na nju upozorava, da je širina goda koja dolazi poslije izdašne sjemene godine redovito slabija nalazeći zato objašnjenje u tome, što su razvijanjem plodonosnih organa izcrpena rezervna hraniva. To je pojava na koju je u svoje vrijeme, pod kraj devedesetih godina, upozorio i Hartig. Bije l i jedr o sa od važnosti za upotrebu drvnog materijala a po njima se dobro razlikuju i razne vrste drveća. Pitanje stvaranja jedra smatra pisac kao prirodnu impregnaciju a s time i kao prirodno konzerviranje drveta. Dajući obavještenja o visinskom i debljinskom priraštaju, iznosi pisac instruktivne primjere o vrstama koje dugo žive i onda postižu zamjerne dimenzije: nađena je Séquoia gigante a sa 4000 godova a druga sa 4.250´ godova i s promjerom na panju od 10 m 20 cm; ista vrst je nađena sa visinom od 102 m i promjerom na panju od 7 m 34 cm, a sa tolikom drvenom masom koliku daje jedan hektar srednjo-evroipske smrčeve šume. Govoreći o fizičkim svojstvima daje pisac obavještenja o sjaju, mirisu i tvrdoći, o utjecaju t o p 1 o t e na drvo, o elastičnosti pa o cjepkosti i trajnosti te o utjecajima od kojih zavise ta svojstva. 537 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Imajući u vidu kemijsk i sasta v svježe otsječenog drveta, koje sadrži otprilike 40% vode, 1% pepela, 59% gorivih sastojaka´, uzima u razmatranja prije svega sadržaj vode i njegove izmjene zbog raznih prilika. Celuloza, pa .. c e lu loza i vaskuloza (lignin)1 predmetom su naročite pažnje. Što se tiče količine mineralnih sastojaka u drvetu, koja zavisi od kvaliteta zemljišta, ističe, da najveći procenat otpada na kalcijev hidrat (56.75%) a onda dolazi kalijev i natrij ev hidrat (oko 9.44%). Zasebnu pažnju obraća pisac izgradnji pupova i njihovom otvaranju, ljeto ras tu i razvijanju grana i ogranaka. Daje detaljna obavještenja o pupovima i njihovoj zadaći a specijalno o njihovom otvaranju, upravo o vegetaciji. Da bi u tom pogledu slika bila potpunija obraćena je naročita pažnja utjecaju položaja zemljišta i utjecaju suše. Dajući karakteristike lišća i lisnog mozaika daje pisac obavještenje o morfologiji lista i o vegetativnom ritmu pa o heterofiliji lista navodeći svuda potrebne primjere. Govoreći o padanj u lišć a ističe, da to nije pojava koja zavisi samo od utjecaja zime, što se vidi i po tome, da lišće pada sa drveća i mnogo ranije nego što dođe zimska studen. Izgradnja cvjetnih organa pa oprašivanje i donošenje ploda s naročitom obzirom na šumsko-gospodarske vrste razrađeni su u detalje. Jednako je razrađeno pitanje prenošenja sjemena, klijanje i razvijanje mladih biljki. Istaknuta je važnost an e mobo rije, zoo h ori je, hidrohorije i mi r m e k o h o r i j e pa morski h struj a s obzirom na raširivanja šumskog drveća. Zadržavajući se na zoohoriji razlikuje epizoično, endozoično te sinzoično rasprostiranje. Kako je konzerviranje sjemena od velike važnosti za šumsko gospodarstvo, obraća mu pisac intenzivnu pažnju. Principijelno uzevši konzerviranje je sjemena u vezi sa vodom — uklanjanjem vode iz sjemena potiskuje se odvijanje životnih procesa do minimuma, uklanja se štetan utjecaj koji bi izvršila niska temeperatura kad bi sjeme zadržavalo veću količinu vode. Kod raspravljanja klijavosti ističe pisac karakteristike raznih vrsta drveća, koje su od važnosti za upoznavanje procesa klijavosti. Sjeme, u koga je rezervni materijal obrazovan od škrobnih sastojaka, zadržava klijavost duže nego ono, koje sadrži uljene sastojke, jer one, jednako kao i bjelančevine, brzo oksidiraju pa se i sjeme koje ih sadrži brzo kvari. Ima sjemena, koje zadrži klijavost i dulje od 200 godina. Pisac dodaje interesantno opažanje, da je trajanje klijavosti nekojih vrsta u izvjesnoj mjeri u vezi sa sjemenim godinama te vrste: smrča zadrži klijavost 3—5 godina a i sjemena godina dolazi svake 3—5 godine; u borovog sjemena traje klijavost do 3 godine a to je u glavnom i interval među dvije sjemene godine. Međutim kod mnogo vrsta ne stoji to ni izdaleka. Tako klijavost bukvice traje jedva do početka iduće godine, dok sjemena godina kod ove vrste dolazi jedva svakih 5´—10´ godina. I kod biljnih vrsta dolazi veza između filogenije i ontogenije, možda više nego kod vrsta životinjskih. Pisac skreće pažnju i na to. U drugom dijelu raspravljaju se ek o 1 o š k i činioci i njihov utjecaj na život biljnih vrsta polazeći pri tom sa gledišta, da se živi organizam ne može drukčije posmatrati nego kao dinamička pojava i proizvod neprekidnog razvijanjaprilagođivanja. Ti su činioci, kako ranije napomenusmo, svjetlost, zrak i zemljište. Kod razmatranja zraka imamo pred očima sastav, temperaturu, vlažnost i strujanje a kod zemljišta fizičke i kemijske osobine, gazove u zemljištu, temperaturu i vlažnost pa biljni pokrov i organizme koji u njemu dolaze. 538 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Pisac uzima u analizu svaki od pomenutih činioca imajući pri tom u vidu prije svega autotrofne biljne vrste. Kod pitanja svjetlosti naglašava, da je biljni organizam rezervoar sunčane energije, da je drvo proizvod sunčane svjetlosti. U vezi rezultata do kojih su došli Domo, Rubel, Rubner i dr. analizira razne vrste svjetlosti i njihov utjecaj na život biljnih vrsta. Daje pobliže oznake h e 1 i1 o f i 1 . i h i h e1 i o f o b n i h vrsta, što je za šumsko gospodarstvo od naročite važnosti, jer se na tome zasniva tehnika rada oko pomlađivanja i njegovanja sastojina u velikoj mjeri. Uzimajući u razmatranje zrak prema njegovom sastavu — 78% nitrogena, 21% kiseonika, oko 1% argona, oko 0.3% ugljičke kiseline, a vodenih para između 0 i 4% — naročito ističe značenje ugljične kiseline s obzirom na asimilaciju: 1 ha šumske površine asimilira godišnje oko 3.600 kg ugljika koje dobiva iz oko 15,000.000 m" zraka. Osvrće se i na štetne utjecaje izvjesnih sastojaka u zraku, specijalno SO2 od koga je dovoljno da ima u zraku samo 1/1,000.000 dio — oko 48 kg na 1 ha — pa da se osjeti njegovo štetno djelovanje, jer razara klorofil. Temperatura i vlažnost također su važni ekološki činioci i pisac navodi interesantan odnos koji postoji između ekstremnih temperatura i raslinstva. Suho sjeme dobro izdrži ekstremne temperature pa ne gubi klijavost ni kod — 80° C, izdrži i + 75° C a kratko vrijeme i + 100° C. Od važnosti je naročito temperatura kad sjeme dozrijeva i kad klija. Kad nema mogućnosti za jedno i drugo, ne može se dotična vrsta zadržati na tom staništu prirodnim podmlađivanjem. Sa temperaturom su u vezi i biološke forme (Dryas octopetala i t. d.) Govoreći o vlažnosti zraka naročito ističe deficit zasićenosti jer od njega zavisi isparivanje a onda i transpiracija raslinstva. Ukoliko je veći taj deficit, utoliko je transpiracija jača. Daje pojam fiziološke i fizičke suše a u vezi s time i pojam vegetacionog perioda. Od trajanja ljetne suše zavisi i dužina vegetacionog mirovanja ljeti, koje je biološki identično sa zimskim mirovanjem, koje dolazi zimi zbog studeni. Zračno strujanje ima velikog utjecaja na život raslinstva: i kod oplodnje i kod razvijanja biljnog organizma i kod formiranja gornje granice šume i u drugim raznim slučajevima vidi se taj utjecaj. Zračno strujanje je važan fitogeografsk i činilac. Kao dopunu razmatranju o utjecaju meteoroloških činilaca napominje pisac utjecaj, koji vrši električn a struj a na raslinstvo: od munje češće stradavaju vrste koje sadrže škrob nego one, koje sadrže ulja. Tako češće stradavaju hrast, vrba, topola nego orah i bukva. Rasprostiranje šumske vegetacije i stvaranje fitogeografskih oblasti u zavisnosti je od klime. U vezi općih pojmova 0 fitogeografskim oblastima daje pisac prikaz šumskih pojaseva u Bugarskoj i iznosi utjecaje na obrazovanje gornje granice šume. U tretiranju f enoloških opažanja, koja su od neocjenjive važnosti za odvijanje najvažnijih funkcija u životu bilja, pridržava se pisac između ostaloga, predloga, koje je iznio Ihne određujući f enološke sezone. Pri tom skreće pažnju da je izučavanje toga pitanja od naročite važnosti za ustanovlje nje fizioloških rasa. A to može biti od značenja za šumsko gospodarstvo. Fizičke, kemijske i biološke osobine zemljišta — edafsk e činioc e — razrađuje pisac specijalno na osnovu istraživanja E. J. Russcll-a, H. Lundegardh-a, C. C. Bartona-Wright-a, J. Vesque-a, F. Krasan-a, obraćajući osobitu pažnju strukturi zemljišta i činiocima koji na nju utječu. Kako su voda i zrak u zemljištu od naročite važnosti, obraćena im je puna pažnja. Nije manja pažnja obraćena toploti i drugim činiocima od kojih također zavise svojstva zemljišta. Pisac 539 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 60 <-- 60 --> PDF |
obiaća pažnju ušlo vrtna od kojih zavisi hranivost zemljišta. Humu s je predmet osobite pažnje. S obzirom na odnos prema sastavu zemljišta nisu biljne vrste ni izdaleka podjednake, pa su jedne prema fizičkim i hemijskim svojstvima zemljišta i n diferentne a druge su u najvećoj zavisnosti od njih. Izmjene u odnosima zemljišta izazivaj« vrlo često izmjene u flori. Ističe da je šumsko raslinstvo u planinskom pojasu, uz male izuzetke, najindiferentnije prema zemljištu. Među daljnjim ekološkim činiocima obraća pisac pažnju zemljišnom pokrovu i organizmima u zemljištu. Ističe utjecaj snijega kao zemljišnog pokrova na formiranje krune i uopće na stvaranje zakržljalih, patuljastih forma (kleka i tome slično). Pisac osobito ističe organizme u zemljištu i njihov rad (Lumbric i d a e). Na 1 ha nade se do 400.000 individua te vrste koji prerađuju zemljište i begate ga organskim materijama. Osim Lumbricid a važne su i razne bakterije od kojih jedne pomažu razlaganje organskih materija a druge asimilaciju slobodnog nitrogena iz zraka (B. radicicola). Računajući sa svojstvima staništa treba da imamo pred očima u raslinstvu morfološko diferenciranje i ekološku ko n verge . ci ju. Imajući pred očima ekološku raznoobraznost dolazi pisac do zaključka, da se cjelokupna suhozemna flora može svrstati u dva tipa — higrofitni i kserofitni. Pri tome ističe, da se tipični kserofiti i tipični hidrofiti mogu naći samo u tropskom pojasu, prvi kao predstavnici pustinjski, a drugi kao predstavnici vječno vlažnih oblasti. U Bugarskoj čine biljne vrste, s obzirom na ekološke prilike, nešto srednjega. Imajući pred očima prilike u Bugarskoj svrstava pisac vegetacione tipove u ove tri grupe: 1. termićna 2. mezotermična 3. mikrotermična grupa. U daljnjim izlaganjima u ovome dijelu nalazimo karakteristike biljni h za jednica, vrste komenzalizma, pa detaljnije karakteristike staništa oslanjajući se na radove Warminga, P. J. van Bedena, T. W. Woodgaeda, Ramanna, Ci. Kraiusa. Polazeći sa gledišta, da je stanište produkt edafskih i klimatski h utjecaja , treba u razmatranju raslinskih tipova obraćati pažnju i jednima i drugima. U vezi toga posmatra pisac elemente za klasifikaciju biljnih zajednica, raščlanjuje najsavršeniju biljnu zajednicu — šumu — na etaže, analizira pojavu biljnih vrsta na sječinama, prati dinamiku biljnih formacija u biljnim zajednicama, daje karakteristike sukcesije i klimaksa. Pri tome ima u vidu, pored ostalih, radove A. K. Čaja n der a, prema kojima se ekološke karakteristike šume daju odrediti mnogo tačnije po travnom pokrovu nego po vrstama, koje čine šumu. Razvijanje biljnih zajednica podvrženo je mnogim utjecajima. U velikom broju mladih biljki koje se javljaju kao samonik, dolazi s vremenom do opsežnih izmjena, kojima su, pored ostaloga, važni razlozi antropogeni i biogeni. S obzirom na r a š i r e . j e biljnih vrsta, prema Clementsu, ističe pisac dva momenta 1. migraciju , sposobnost da se sjeme može udaljiti od matičnog struka i 2. e c e s i s, sposobnost da se biljna vrsta zadrži na novom mjestu. Prirodni razlozi diktiraju, da dolazi do izmjene bioloških tipova — samo zemljište koje je izvrženo izmjenama, dovodi do toga, a u toj izmjeni predstavlja cl i ma . gotovo uvijek šuma. Plasticite t vrst a — sposobnost da se izmijene pod utjecajem vanjskih uslova, predstavlja važan momenat. U vezi toga imamo kozmopolit e i ende 540 |