DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Udruženja kao i pokojnom proi. Franji Kesterčaneku, koji je neminovno imao velikih zasluga za društvo, a napose za izgradnju Šumarskog Doma. d) Održanje Glavne skupštine do godine. U vezi s predlogom pod c) tajnik predlaže u ime Odbora, da se skupština do godine održi u Zagrebu. Prima se jednoglasno. e) A g r a r n a reforma i šume. Tajnik razlaže, kako su od strane nekih članova Udruženja, šumoposjednika, koje pogađaju dosadanji zakoni i uredbe o provedbi likvidacije agrarne reforme, upućene Udruženju pretstavke. Razlagano je u tim predstavkama, da su neki konkretni predloži za provedbu agrarnih operacija doneseni nenadležnim putem i zakonima odnosno uredbama protivnim postupkom, zatim da su operacije protegnute i na takva šume, koje su zakonom isključene kao agrarni objekti. Tajnik nadalje čita predstavku, koju predlaže Upravni odbor, kako slijedi: »Agrarno pravne operacije sa šumama mogu biti opasne za opstanak tih šuma, stoga se moraju zakoni u tom predmetu donositi oprezno i jasno, a kad su doneseni, da se izvrše brzo i striktno. Za uredno šumsko gazdinstvo je od najveće potrebe, da se pitanje agrarne reforme u šumama već jednom konačno riješi i likvidira. U tom pogledu obraćamo pažnju g. Ministra šuma i rudnika i g. Ministra poljoprivrede na načelna gledišta, koja je Jugoslovensko šumarsko udruženje iznijelo u svojim ranjiim rezolucijama iz prijašnjih godina osobito u pitanju o čuvanju cjeline šumskog gospodarstva, trajne alimentacije industrije, zaposlenja namještenika i radnika, te pravedne i potpune otštete za oduzete šume. Eksproprijacija šuma neka se ograniči samo na one nužne slučajeve, koje je predvidio Zakon od 24. VI. 1933., te molimo, da se spremljeni predloži preispitaju i dovedu u sklad sa odredbama toga zakona.« Govori o predmetu još g. ing. N. P i o t o k li t o v. Predlaže neke nadopune rezoluciji. Nakon kraće debate prima skupština po Odboru predloženu rezoluciju. f) Pitanje fonda za pošumljavanje. Ing. Mikla u razlaže stanovište ljubljanske podružnice. Kaže da je nepravedno da privatni posjednici u Sloveniji moraju plaćati za pošumljavanje redovnih sječa u državnim šumama. Predlaže da se zamoli Ministarstvo, da obustavi ubiranje u fond unatrag od 1928 god. u nedržavnim šumama. Iz fonda da se trošilo i u svrhe, koje nisu u nikakvoj vezi sa njegovom namjenom. Dr. M i 1 e t i ć pobija navode predgovornika. Za pošumljavajne treba da doprinose i oni posjednici, koji su u povoljnijim prilikama, pa ne moraju da žive na golom kamenu. Iz fonda za pošumljavanje troši se danas samo za svrhe, koje su striktno određene. Najveći dio prinosa fondu ide iz državnih šuma. Dr. N e n a d i ć govori o drvetu koje dolazi iz Slovenije u Zagreb. Iskorišćuju i prodaju se i najsitniji sortimenti. Drži da ti posjednici mogu plaćati i za pošumljavanje pasivnih i golih predjela. Zalaže se za to, da fond ne bude samo fond za ipošumljivanje, već općenito šumski fond. Važno je ne samo pošumljavanje već i gradnja puteva, uređivanje bujica i t. d. Slične fondove imaju druge napredne zemlje. Ing. Lenarči ć replicira predgovorniku. Istina je da se iz Slovenije prodaju i unovčuju u Zagrebu i sitni i tanki sortimenti, ali to je posljednja kap krvi malog šumoposjednika Slovenije. Govori o teškom stanju šumske privrede na Pohorju i uopće o upravo očajnom stanju cijele šumske privrede u državi. Krševi i goleti nastali su za ranijih generacija. Njihovo pošumljenje je opća kulturna zadaća države. Zašto samo šumsko gospodarstvo, koje je i onako u teškom stanju, zašto samo ono da doprinosi riješavanju te kulturne zadaće, koja bi trebala da se riješava iz općih sredstava. 525 |