DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Zakonom pak o činovnicima iz god. 1931 regulisan je položaj službenicima prema školskim i stručnim kvalifikacijama. U godini 1933 Ministar prosvjete doneo je Uredbu o rangu stručnih škola u odnosu prema srednjim školama i fakultetima na osnovu § 7 Zakona o činovnicima te, kao i sve što je do sada rađeno na štetu apsolvenata šumarske škole, svrstavši dvogodišnju šumarsku školu pod čl. 1 tač. 21 Uredbe kao da odgovara spremi od 2 razreda gimnazije i da daje kvalifikacije za zvanje zvaničnika. Očito se vidi da je pri donošenju Uredbe uzeto u obzir samo trajanje škole, a nije se vodilo računa o tome, da je prethodno za stupanje u školu zahtevana sprema od 4 razreda gimnazije, koja sama po sebi daje kvalifikaciju za nepotpunu srednju školu. Da bi se pak regulisao položaj, kao što je § 257. Zakona o činovnicima iz 1931 g. određeno da činovnici, koji nemaju punu srednjoškolsku naobrazbu (slučaj poreskih činovnika, poštanskih i željezničkih) a bili su razvrstani u II kategoriju po Zakonu iz 1923 god., mogu napredovati do VI grupe, trebalo bi to primeniti i na sve apsolvente dvogodišnje šumarske škole u Sarajevu ishodivši to putem odredbe u finansijskom zakonu nadopunom ili izmenom § 257. Molim da Udruženje uzme u pretres ovaj moj predlog te da se pri tome podnese predlog gospodinu Ministru šuma i rudnika da se već jednom reguliše pitanje apsolvenata šumarske škole, koji su već 13 godina u državnoj službi.« Ing. Nikol a Mihaliče k čita predlog predstavke Upravnog odbora po predmetu, koja da se odašalje g. Ministru prosvjete i g. Ministru šuma i rudnika. Predstavka glasi: Gospodine Ministre! Jugoslavensko šumarsko udruženje na svojoj redovnoj glavnoj skupštini održanoj iia dan 15 septembra 1935 god. u Splitu konstatiralo je, da se pitanje regalisanja položaja apsolvenata dvogodišnje šumarske škole u Sarajevu povlači već više godina, a da po njemu nije doneseno do danas toliko iščekivano pravedno riješenje. Stoga je jednoglasno zaključilo da Vas zamoli, da po ovom pitanju donesete što skorije pravedno riješenje. Dok je svima ostalim apsolventima sličnih škola dapače i tečajeva priznato pravo činovnika sa potpunom srednjoškolskom spremom, dotle jedino apsolventima sarajevske škole to nije priznato, nego je ova škola u »Uredbi o rangu stručnih škola prema srednjoj školi i fakultetima« iz 1933 god. stavljena u rang dvorazredne srednje škole. Sarajevska šumarska škola postojala je svega sa prekidom pet godina te se u službi od njenih apsolvenata nalazi svega oko 40 ljudi. Kao predsprema za upis u ovu školu tražilo se je 4 razreda srednje škole. Škola je trajala tri odnosno četiri semestra i na svršetku škole polagao se je završni ispit. Prema tome apsolventi ove škole imaju u svakom slučaju veće kvalifikacije nego apsolventi nepotpune srednje škole. Ministarstvo šuma i rudnika rešenjem od 17 V 1927 broj 13510 priznalo je sarajevskoj šumarskoj školi rang pune srednje škole te su na osnovu ovoga rijcšenja neki apsolventi ove škole i postavljeni za činovnike II kategorije, pa su kao takovi bili pripušteni i polaganju državnog stručnog ispita na osnovu Pravilnika o polaganju ispita za šumarsko-tehničku i administrativnu službu činovnika II kategorije. Kao što je gore pomenuto i ostala Ministarstva priznala su apsolventima sličnih škola i kurseva potpunu srednjoškolsku spremu, kao na pr. Ministarstvo finansija apsolventima porezničke škole, u koju su se primali i đaci sa svršena 4 razreda srednje škole; Min. saobraćaja apsolventima željezničke škole; Ministar pošta i telegrafa apsolventima poštansko-telegrafske škole i t. d. Ne samo da je apsolventima poinenutih škola i tečajeva kod drugih Ministarstava priznata potpuna srednjoškolska sprema, nego je i apsolventima Sarajevske 523 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 44 <-- 44 --> PDF |
škole, koji su stupili u službu kod drugih resora (na pr. Min. finansija) priznata potpuna srednjoškolska sprema. Na osnovu § 8 Zakona o činovnicima od 1931 god. zvaničnicima, lugarima i čuvarima šuma sa stručnom spremom, koja odgovara dvjema razredima srednje škole, sa 10 godina zvaničničke službe i položenim državnim ispitom priznaje se sprema činovnika nepotpune srednje škole i na taj način izjednačuju se sa apsolventima sarajevske šumarske škole, koji pored istoga i većeg broja godina službe i državnog stručnog ispita (onog koji polažu činovnici sa potpunom srednjoškolskom spremom) imaju daleko veće školske kvalifikacije — 4 razreda srednje škole i 2 razreda stručne šumarske škole. Na osnovu svega izloženoga a u izvršenju odluke i rezolucije skupštine svojih članova, Udruženju je čast zamoliti Vas gosp. Ministre, da biste ovu grešku i nepravdu učinjenu napram apsolvenata sarajevske šumarske škole ispravili na taj način što biste ovu školu stavili u rang potpune srednje škole, kako ste već učinili i sa ostalim školama u zemlji sa istim rokom trajanja i uslovima pretspreme. Molimo Vas za što skorije riješenje ovoga pitanja na osnovu odredaba finansijskog zakona o budžetskim dvanajstinama za 1935/36 god., koji Vam daje pravo da u ovakim slučajevima pojavljene greške možete ispraviti pojedinačnim riješenjima ne čekajući opštu izmjenu i dopunu postojeće Uredbe o rangu stručnih škola.« Skupština prima predstavku jednoglasno. Pretsjednik Dr. Josi p Bale n zatim prekida zasjedanje i zakazuje nastavak za drugi dan u 8 sati. III. Nastavak 16. IX. u 8 sati. b) Izmjena časopisa sa braćom Bugarima. Tajnik čita slijedeći predlog Upravnog odbora, koji skupština jednoglasno prima: »Kako bi došlo do daljeg što jačeg upoznavanja između šumarstva Bugarske i Jugoslavije, Uprava je slobodna da predloži Glavnoj skupštini, da naše Udruženje sa bugarskim šumarskim udruženjima stupi u jaču vezu zamjenom stručnih časopisa. Prema tome mi bismo bugarskim šumarskim udruženjima stavljali na raspolaganje 20—30 primjeraka Šumarskog Lista, a oni bi nam uzvraćali sa tolikim brojem primjeraka svoga časopisa. Intencija nam je, da bugarski stručni listovi dođu u ruke naših članova, koji se naročito interesuju za bugarsko šumarstvo, a na jednak način da dođe Šumarski List u ruke bugarskih šumara. Na taj način bismo stekli kroz nekoliko godina u Bugarskoj niz dobrih poznavaoca naših stručnih prilika i našega jezika, a isto tako bi i naši članovi postali proznavaoci bugarskih stručnih problema a i bugarskog jezika. Trošak izmjene časopisa naknadio bi se tako, da bi naši članovi, koji bi primali bugarski časopis, našem Udruženju plaćali tangentu za trošak tiska i poštarinu za onaj Šumarski List, koji bismo mi slali u Bugarsku.« c) Proslava 60-godišnjice. Tajnik čita slijedeći predlog Upravnog odbora, koji skupština jednoglasno prima: »Do godine se navršuje 60 godina kako neprekidno izlazi Šumarski List i 60 go dina otkako je osnovano Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo, čiji je nastavak Jugoslovensko šumarsko udruženje. Uprava je o tome jubileju raspravljala i predlaže da se taj jubilej proslavi na tih ali Svečan način i to tako: 1. da se izda pregled (indeks) sadržaja sviju dosadašnjih godišta Šumarskog Lista. U tome pregledu da budu svrstani članci iz Šumarskog Lista sa kratkim sadržajima te popisom po autorima i t. d.; 2. da se tom prilikom na zgradi Šumarski Dom podigne spomen poprsje pokojnom Josip u Kozar e u, šumaru i književniku, i nekadašnjem dugogodišnjem tajniku 524 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Udruženja kao i pokojnom proi. Franji Kesterčaneku, koji je neminovno imao velikih zasluga za društvo, a napose za izgradnju Šumarskog Doma. d) Održanje Glavne skupštine do godine. U vezi s predlogom pod c) tajnik predlaže u ime Odbora, da se skupština do godine održi u Zagrebu. Prima se jednoglasno. e) A g r a r n a reforma i šume. Tajnik razlaže, kako su od strane nekih članova Udruženja, šumoposjednika, koje pogađaju dosadanji zakoni i uredbe o provedbi likvidacije agrarne reforme, upućene Udruženju pretstavke. Razlagano je u tim predstavkama, da su neki konkretni predloži za provedbu agrarnih operacija doneseni nenadležnim putem i zakonima odnosno uredbama protivnim postupkom, zatim da su operacije protegnute i na takva šume, koje su zakonom isključene kao agrarni objekti. Tajnik nadalje čita predstavku, koju predlaže Upravni odbor, kako slijedi: »Agrarno pravne operacije sa šumama mogu biti opasne za opstanak tih šuma, stoga se moraju zakoni u tom predmetu donositi oprezno i jasno, a kad su doneseni, da se izvrše brzo i striktno. Za uredno šumsko gazdinstvo je od najveće potrebe, da se pitanje agrarne reforme u šumama već jednom konačno riješi i likvidira. U tom pogledu obraćamo pažnju g. Ministra šuma i rudnika i g. Ministra poljoprivrede na načelna gledišta, koja je Jugoslovensko šumarsko udruženje iznijelo u svojim ranjiim rezolucijama iz prijašnjih godina osobito u pitanju o čuvanju cjeline šumskog gospodarstva, trajne alimentacije industrije, zaposlenja namještenika i radnika, te pravedne i potpune otštete za oduzete šume. Eksproprijacija šuma neka se ograniči samo na one nužne slučajeve, koje je predvidio Zakon od 24. VI. 1933., te molimo, da se spremljeni predloži preispitaju i dovedu u sklad sa odredbama toga zakona.« Govori o predmetu još g. ing. N. P i o t o k li t o v. Predlaže neke nadopune rezoluciji. Nakon kraće debate prima skupština po Odboru predloženu rezoluciju. f) Pitanje fonda za pošumljavanje. Ing. Mikla u razlaže stanovište ljubljanske podružnice. Kaže da je nepravedno da privatni posjednici u Sloveniji moraju plaćati za pošumljavanje redovnih sječa u državnim šumama. Predlaže da se zamoli Ministarstvo, da obustavi ubiranje u fond unatrag od 1928 god. u nedržavnim šumama. Iz fonda da se trošilo i u svrhe, koje nisu u nikakvoj vezi sa njegovom namjenom. Dr. M i 1 e t i ć pobija navode predgovornika. Za pošumljavajne treba da doprinose i oni posjednici, koji su u povoljnijim prilikama, pa ne moraju da žive na golom kamenu. Iz fonda za pošumljavanje troši se danas samo za svrhe, koje su striktno određene. Najveći dio prinosa fondu ide iz državnih šuma. Dr. N e n a d i ć govori o drvetu koje dolazi iz Slovenije u Zagreb. Iskorišćuju i prodaju se i najsitniji sortimenti. Drži da ti posjednici mogu plaćati i za pošumljavanje pasivnih i golih predjela. Zalaže se za to, da fond ne bude samo fond za ipošumljivanje, već općenito šumski fond. Važno je ne samo pošumljavanje već i gradnja puteva, uređivanje bujica i t. d. Slične fondove imaju druge napredne zemlje. Ing. Lenarči ć replicira predgovorniku. Istina je da se iz Slovenije prodaju i unovčuju u Zagrebu i sitni i tanki sortimenti, ali to je posljednja kap krvi malog šumoposjednika Slovenije. Govori o teškom stanju šumske privrede na Pohorju i uopće o upravo očajnom stanju cijele šumske privrede u državi. Krševi i goleti nastali su za ranijih generacija. Njihovo pošumljenje je opća kulturna zadaća države. Zašto samo šumsko gospodarstvo, koje je i onako u teškom stanju, zašto samo ono da doprinosi riješavanju te kulturne zadaće, koja bi trebala da se riješava iz općih sredstava. 525 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Dr. Z u b o v i ć predlaže, da se stvar prepusti Upravnom odboru, da on raspravi pitanje reorganizacije fonda, odnosno stvaranja šum. fonda. Nakon dalje debate u kojoj sudjeluju: Dr. M i 1 e t i ć, ing. Miklau i P. B i 1 i ć, skupština prihvaća predlog Dr. Z u b o v i ć a i prepušta predmet Upravnom odboru. g) Pitanje promjene Pravila. Ljubljanska podružnica predlaže reorganizaciju društva. Predlaže da na skupštini imaju pravo glasa uglavnom samo delegati. Na svakih 20 članova da podružnice delegiraju po jednog delegata. Upravni odbor također da u glavnom čine delegati podružnica. Tajnik razlaže u glavnim crtama projekt Ljubljanske podružnice. Prelazi na pitanje kvoruma za izmjenu Pravila. Po Pravilima mora za izmjenu prisustvovati jedna četvrtina punopravnih članova, a punopravni je član onaj, koji je uplatio članarinu, članovi su ove godine slabo uplaćivali članarinu tako, da je kvorum oko 80 članova. Premda je dan ranije bilo prisutno svega 130 članova, sada je prisutno 68, koji su potpuno udovoljili članskim dužnostima. Skupština zaključuje, pošto nema kvoruma za izmjenu Pravila, da se u opće ne povede debata o predmetu promjene Pravila. h) Pitanje subvencija Podružnicama. Tajnik izvještaja o predlogu Banjalučke podružnice da se podigne tangenta, koju centrala daje od članarine podružnicama. Dosada je ta tangenta iznosila 10%. Podružnica predlaže, ako se ne mijenjaju Pravila, Udruženje neka daje redovne godišnje subvencije Podružnicama. Dr. Zubovi ć podupire predlog Podružnice. Podružnicama treba omogućiti rad i stvaranje. Tajnik razlaže, kako je Udruženje dosada uvijek pomagalo svaku veću akciju svojih podružnica. Centrala je dala veću novčanu pomoć Ljubljanskoj podružnici, kad je priređivala izložbu. Izdala je i Skopskoj podružnici spomenicu. Pomogla je novčano i osnivanje Banjalučke podružnice. Ali 9 prutića povezano zajedno uvijek su jači nego li svaki prutić za sebe. Efektivno košta Udruženje Šumarski List po članu i godištu 130 Din. Udruženje ga daje članovima za 100.— Dinara i od toga još daje 10% Podružnicama. Dakle Udruženje efektivno naplaćuje po svakom članu 40 Dinara. Članarine u drugim stručnim društvima više su nego kod nas (na pr. Udruženje inžitijera i arhitekata). Udruženje šum. zvaničnika ima članarinu 120 Dinara. Naše Udruženje zapravo živi od onoga, što mu je ostavila stara generacija, sazdavši Dom. U društvenoj imovini ne idemo gotovo ni korak napred. Živimo o nasljeđenom kapitalu. Bilo bi dobro kad bi svaka Podružnica na svojoj teritoriji nastojala da dođe do sredstava za svoj uži rad. A u konkretnim slučajevima za izložbe, edicije i slično, uvjeren je, da će Centrala rado pomoći svaku Podružnicu, kako je to i do sada činila. Ing. Lenarči ć ne slaže se sa predgovornikom. Treba oživiti rad Podružnica, a to se može time, da ih se subvencionira. Ali pošto je budžet Udruženja izglasan, predlaže, da se predmet raspravi do godine prigodom stvaranja novog budžeta. Skupština to prima. i) Deputatne prinadležnosti. Tajnik čita predstavku u predmetu deputatnih prinadležnosti činovničkih pripravnika, koji nisu položili praktički ispit. Po predmetu govori gosp. ing. R u g o I e. Zbog poodmaklog vremena skupština prepušta predmet Upravnom odboru. j) Društvo prijatelja šuma. Tajnik razlaže predlog g. ing. K. M a z a n k a, da se osnuje Društvo prijatelja šuma, analogno Društvima prijatelja drveća u ostalim kulturnim zemljama. Cilj Društva bi bio propaganda šumarskih aksioma u širokim slojevima naroda. Društvo bi imalo 5*6 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 47 <-- 47 --> PDF |
centralu u Beogradu, a u sjedištima banovina banovinske, srezova sreske odbore i t. d. Odbor je raspravljao po predmetu i zaključio slijedeće: »Upravni Odbor potaknut predlozima g. ing. Mazank a u predmetu propagande šumarstva putem zasebnog Društva prijatelja šume, zaključio je uputiti članovima ovaj apel: Šumarstvo će u pravom smislu moći napredovati tek onda, kad obrana šume kao nacionalnog dobra postane širokim nacionalnim pokretom. Zato je neobično važan rad na propagandi šumarskih aksioma. Potrebno je predobiti svu inteligenciju i sav narod. Pogreške u gospodarenju sa šumama mogu da budu od neprocjenjive štete po buduća pokoljenja i po budućnost jednoga naroda. O tome treba da se otvore oči svima. Potrebno je da već jednom čitav narod počne da brani šume. Apelujemo na članove da što više rade na propagandi načela šumarstva. Apelujemo, da svaki nastoji za tu misao predobiti napose već postojeća društva svojih područja (planinarska, viteška, i t. d.). Dobro bi bilo da članovi u mjestima svog službovanja nastoje, da se osnuju i zasebna društva sa ciljem pošumljavanja okolice, upućivanja naroda u principe šumarstva t. j . društva prijatelja drveća. Jugoslovensko šumarsko udruženje će tim društvima vazda dati moralnu a ukoliko će biti moguće eventualno i materijalnu pomoć.« Skupština prima. k) Ing. A. Horva t čita slijedeći predlog: »Uslijed tragičnog slučaja, kojim je kolega ing. Saćer izgubio pri vršenju svoje dužnosti vid, morati će da napusti svoje dosadanje zvanje. Kako je za njega kao intelektualca taj događaj daleko teži i tragičniji no inače, potreba je da mu se što prije omogući neki koristan rad, da mu misli ne budu stalno pod utjecajem tog događaja. Čast mi je predložiti, obzirom na to što je kolega Saćer siromašnog stanja, da mu Jugoslovensko šumarsko udruženje, kao staleška organizacija, omogući stvaranje novog zvanja. Držim da će kolega Saćer nastojati da svrši tečaj za profesora na sljepačkom zavodu ili nešto slično, pa će mu biti potrebna materijalna sredstva kroz vrijeme školovanja. Potpora Udruženja treba da bude materijalna i moralna.« Skupština prepušta predmet Upravnom odboru. e) Na predlog gosp. pretsjednika skupština jednoglasno zaključuje da Upravni odbor uznastoji, kako bi se na Marjanu podigla spomen ploča pokojnom šum. savjetniku F r i e d 1 u, koji je prvi započeo sa pošumljavanjem Marjana. Predsjednik Dr. Josi p Bale n zatim prekida zborovanje u 12 h. i zakazuje nastavak za srijedu 18 IX u Jelsi u 9 sati u Općinskom Domu. Skupštinari su 16 IX poslije podne posjetili Solin i Marjan, a 17. IX prije podne razgledali starine Splita, arheološki muzej i galeriju slika. Dne 17 IX u 13 h 15 krenuše lađom u Jebu na otok Hvar. Svega je u Jelsu krenulo 98 učesnika, od toga 27 gospoda. .1 Nastavak zborovanja u Jelsi 18 IX u 9 sati. Pretsjednik Dr. Josip Balen u Općinskom domu u Jelsi otvara nastavak zboro vanja. Pozdravlja pretsjednika jelšanske općine g. Jurj a Duboković a i prisutne općinske odbornike. Zahvaljuje općini na ustupljenoj dvorani. Riječ uzima pretsjednik općine i pretsjednik trgovačko-industrijske komore g. Juraj Duboković. Pozdravlja prisutne. Zasebno pozdravlja g. Jana Friča, kao cij. delegata iz bratske Čehoslovačke. Zatim se nastavlja zborovanje. ,527 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 48 <-- 48 --> PDF |
G. ing. Zaluški Josip drži referat »O problemima šumarstva -otok a Hvara. « (Referat vidi zasebno štampan u Šum. Listu.) Dr. Nenadi ć zahvaljuje g. Zaluškom na lijepom referatu. Apelira po pitanju koza na vijećnike Jelse, da sami nastoje, kako bi se broj koza sveo na što manju mjeru. Ing. Premuži ć Ant e govori o tome, kako je nekad bilo šume na terenima, koji su danas goli (osim vertikalnih stijena). Zatim je u glavnom čovječja ruka poništila šume u svrhu poljoprivrede. Kad je tlo iscrpeno i odneseno, poljoprivreda napušta teren. To nam dokazuju brojne gromače u šum. kulturama. Govori o potrebi izgradnje staza na kršu, kako bi se lakše odvijao saobraćaj. Dalje govori o eventualnoj važnosti opuntiae ficus indicae u ovim krajevima. Ona uspijeva gotovo na stijenju, dobro đubri, plod joj je dobar, a ima vrsta, koje su odlične za stočnu hranu. Riječ traži ing. Vladimir Beltram s time, da održi referat: »O potrebama šumarstva u Dalmatinskom dijelu Primorske banovine.« Pretsjednik predlaže, da se referat održi ili sada ili drugog dana za vrijeme ekskurzije na Vidovu Goru. Ing. Beltram moli, da se održi sada. Skupština prima predlog da se referat sada održi i ing. Beltra m drži referat. (Referat vidi zasebno oštampan u Šumarskom Listu.) Na temelju referata referent predlaže slijedeću rezoluciju s time, da se dostavi gospodinu Ministru šuma i rudnika i g. Banu Primorske banovine: »Jugoslovensko šumarsko udruženje na svojoj 59-toj redovnoj glavnoj godišnjoj skupštini donijelo je po pitanju potreba šumarstva u dalmatinskom dijelu Primorske banovine slijedeću rezoluciju: Hitna je potreba: 1) da se na ovom području, zbog iznimnih prilika, organizuje šumarsko-čuvarska služba tako, da se barem 20% današnjeg broja općinskih lugara postavi kao dnevničare sa mjesečnom nagradom 300—700 Dinara, kako bi čuvanje šuma bilo potpuno neovisno od seoskih i općinskih prilika; 2) da se za izvršivanje presuda po težim šumskim krivicama (kazne zatvora) otvore krediti, pošto ih sudovi nemaju; 3) da se vještačko pošuml javan je u režiji po § 92. Zakona o šumama ograniči na najnužnije te da se pomoću propagande, a ne prisilno, za pošumljavanje angažiraju sile naroda i moralna pomcć javnosti; 4) da se propagandi šumarstva posveti najveća pažnja i otvore za nju najveći krediti za: besplatnu podjelu edicija Narodne šumarske knjižnice; izradu filma i skioptičkih slika za popularna predavanja iz šumarstva; davanje novčanih nagrada privatnicima za uspjela vještačka pošumljavanja; potpomaganje Jugoslovenskog šumarskog udruženja, da i ono može sa svoje strane da vrši propagandu, i t. d.; 5) da se prigodom najavljene revizije Uredbe o držanju koza, obnarodovane u »Službenim novinama« Br. 147 od 28 VI 1935, koja je dozvolila držanje prosječno 15 koza po obitelji, drži u vidu, da ima srezova, gdje se od davnine drži po jedna samo koza po obitelji; 6) da se na širokoj i solidnoj osnovi, putem jedne konferencije stručnjaka, utvrde smjernice budućeg rada na unapređenju šumarstva Krša te odredi, kojim putem i kojim redom pojedini problemi imadu da se riješavaju.« Govori g. ing. Jov o Metlaš . Zahvaljuje gg. ing. Marčiću, ing. Zaluškom i ing. Beltramu na njihovim referatima. Ovo je jedna od najuspjelijih skupština. Predlaže da se, kad se g. Ministru upute rezolucije sa našeg zbora, naročito istakne njihova važnost. Pretsjednik zahvaljuje referentu kao i predgovorniku. Predlaže, da se rezolucija g. Beltrama primi s time da se njome nadopuni rezolucija po predavanju g. ing. 528 |