DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Direktor ing. Jasi ć kaže, ako se već od imovnih općina što oduzimlje, da bi im trebalo dati potpunu otštetu. Ing. Premuži ć govori o pitanju viškova. Nisu to viškovi s kojima su imovne općine raspolagale, već su to prethvati. To je sastavni dio temeljnoga kapitala. Prof. dr, N e n a d i ć zahvaljuje predgovorniku na lijepom teorijskom izlaganju. Problemi treba da se u prvom redu teorijski dobro razmotre, onda ih je lako zastupati na svim mjestima. Skupština na predlog predsjednika izabire uži odbor, u koji ulaze gg. ing. Metlaš, Dr. Petrović, ing. Smilaj, ing. Premužić. Odbor je stilizirao slijedeću rezoluciju po pitanju navedenih odredaba Zakona od 29 VII 1935, koju je skupština jednoglasno prihvatila: Rezolucija »Jugoslovensko šumarsko udruženje na svojoj 59 redovnoj godišnjoj skupštini u Splitu poslije iscrpne rasprave o § 75 tačka 9 i 10 i § 76 Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 jula 1935 god. i uredbe o uređenju pitanja svojine privatnih lica u ograničenim državnim šumama u Srbiji, Južnoj Srbiji i Crnoj Gori donelo je ovaj zaključak: da je riješenje i uređenje svojine najosnovnije pitanje u svakoj privredi, pa dakle i u šumarskoj privredi u pogledu svojine šuma i šumskog zemljišta; da zbog toga ovo pitanje treba što prije riješiti i urediti i to konačno, kako bi se sa te strane nesmetano i neuznemirivano moglo preći na riješavanje drugih pitanja i vrlo važnih problema šumske privrede; da su odredbe Uredbe o uređenju pitanja svojine privatnih šuma u ograničenim državnim šumama u Srbiji, Južnoj Srbiji i Crnoj Gori i odredbe § 75 tačka 9 i 10 i S 76 Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 jula 1935 god., a naročito ove posljednje odredbe štetne po šumu, šumsko zemljište, šumsku privredu pa zbog toga i za narod i državu, jer pitanje svojine šuma vraćaju u celoj državi na njegovu polaznu tačku, a omogućuju uništavanje šume; zbog tog se moli Gospodin Ministar šuma i rudnika da ove zakonske odredbe ne primjenjuje ili da bar njihovu primjenu ograniči samo na one pojedinačne slučajeve gdje državna administracija po svojoj inicijativi nađe, da je to potrebno i gdje za to učini predloge. Moli se Gospodin Ministar, da se zauzme da se ovakove zakonske odredbe više ne donose. »Zakonska odredba stava prvog § 76 Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 jula 1935. godine naročito je opasna za opstanak onih imovnih općina, koje su prikupljivale nove šumske posjede. Ti šumski posjedi prikupljivani su uz odobrenje nadzornih vlasti jedino u cilju, da Imovne općine organizmu zakonske obaveze prema pravoužitnicima-seljacima za vrijeme, kada ne budu imale sastojina za sječu u svojim ranijim šumama, a prikupljivani su od prihoda prije reda posječenih starih sastojina. Kako se dakle zakonskom odredbom stava prvog § 76 Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 VII 1935. nikako ne sanira sadanje i inače teško stanje tih imovnih općina, nego se naprotiv njihovo gospodarenje poremećuje i upropašćuje, jer ta odredba nije u skladu ni sa racijonalnim šumskim gospodarenjem, budući da se sa komunalnim šumama može racijonalno gospodariti samo na velikim površinama, moli se Gospodin Ministar šuma i rudnika za zaštitu u ovom predmetu na taj način, da se ta odredba stava prvoga § 76 Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 jula 1935. ne sprovodi u život.« Prelazi se na daljnju tačku dnevnoga reda: »Rasprava o budžetu Udruženja za 1936 g o d.« Pretsjednik predlaže da se budžet ne čita, jer je već oštampan, nego da se odmah pređe na raspravu. 531 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Skupština to prima i jednoglasno prihvaća budžet onako, kako ga je sastavio Upravni odbor. Kao daljnja točka dnevnoga reda bio bi referat g. ins. Z a 1 u š k o g »O problemima šumarstva na otoku Hvaru«. Pretsjednik predlaže, da se referat održi u Jelsi, a sada da se prede na daljnji predmet t. j. na raspravu o »Posmrtnoj pomoći Jugoslovenskog šumarskog udruženja«. Skupština prima. Tajnik čita član po član pravilnik o Posmrtnoj pomoći, koji je oštampan uz godišnji izvještaj (vidi tamo!). Razvija se debata, u kojoj napose sudjeluje Dr. Zubović , Dr. Baien , Dr. Neidhardt i ing. B e s t a 1. Nakon rasprave se prima pravilnik za posmrtnu pomoć bez izmjena s time, da se taj Pravilnik podnese nadležnim vlastima na odobrenje. Prelazi se na tačku dnevnoga reda: »Stigli predloži«. a) Pitanje apsolvenata Sarajevske šum. škole. Riječ dobiva gosp. Nedeljko Lazić. »Na drugoj redovnoj godišnjoj skupštini Podružnice Jugoslovenskog šumarskog udruženja u Banjaluci izabran sam kao delegat za ovogodišnju skupštinu Udruženja. U dužnost mi je stavljeno da u ime apsolvenata bivše dvogodišnje šumarske škole u Sarajevu molim Jugoslovensko šumarsko udruženje, da se izvoli zauzeti puteni nadležnih vlasti da se reguliše pitanje položaja apsolvenata šumarske škole u Sarajevu. Tim apsolventima nanesena je nepravda, koja ih osjetljivo i ponajteže materijalno tišti s razloga, što nas ima u službi, a sa istim kvalifikacijama, u grupama činovnika, činovničkih pripravnika, zvaničnika pa čak i služitelja. Da bi se ovome pitanju mogla pokloniti pažnja čast mi je izložiti istorijat bivše šumarske škole u Sarajevu. Bivša austrijska uprava osnovala je god. 1889 Tehničku srednju školu u Sarajevu, koja je obuhvatala tri odelenja, građevno, šumarsko i rudarsko, ali do otvorenja rudarskog odelenja nije došlo. Prema ustrojnom statutu bila je šumskom odelenju (nastava je bila trogodišnja) svrha, da spremi tehničko pomoćno osoblje za šumarstvo i šumsko poslovanje u krajevima Bosne i Hercegovine. Škola je tokom vremena preustrojena i nastava produžena na četiri godišta. Godine 1907 ukinuto je šumarsko odelenje srednje Tehničke škole u Sarajevu a osnovana je Šumarsk a škol a u Sarajevu. Prema ustrojnom statutu te uvjetima za primanje u ovu školu pored ostalih bitnih uslova tražilo se je da đaci imaju četir i razred a gimnazij e ili koje druge njoj ravne škole. Nastava u ovoj školi trajala je do rata jednu i po godine a posle rata dvije godine. U svemu je škola dala pet generacija te se od apsolvenata te škole danas nalazi u službi oko 40 ljudi, za koje se moli Udruženje da poradi da im se priznaju njihova prava. Napredovanje ovih apsolvenata u službi kretalo se je prema postojećim zakonima. Zakonom o činovnicima iz godine 1923 regulisan je položaj pojedincima prema zvanju, koje su imali na dan stavljanja Zakona o činovnicima na snagu. Na taj način su apsolventi jedne te iste škole bili razvrstani od činovnika pa do zvaničnika. Pojedinci su se žalili državnom savetu tražeći drugu kategoriju ali su sve žalbe odbijene po traženjima za drugu kategoriju i priznavata im je III kategorija. Da bi se ovo ispravilo u godini 1926. na mnogobrojne predstavke stručni šumarski savjet pri Ministarstvu šuma doneo je rešenje broj 32786/26 god. da se apsolventima bivše dvogod. šumarske škole u Sarajevu prizna II kategorija i to je rešenje saobraženo prema postojećem zakonu o činovnicima iz 1923 g. te su pojedinci postavljeni u II kategoriju. 522 |