DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Direktor ing. Jasi ć kaže, ako se već od imovnih općina što oduzimlje, da bi im trebalo dati potpunu otštetu. Ing. Premuži ć govori o pitanju viškova. Nisu to viškovi s kojima su imovne općine raspolagale, već su to prethvati. To je sastavni dio temeljnoga kapitala. Prof. dr, N e n a d i ć zahvaljuje predgovorniku na lijepom teorijskom izlaganju. Problemi treba da se u prvom redu teorijski dobro razmotre, onda ih je lako zastupati na svim mjestima. Skupština na predlog predsjednika izabire uži odbor, u koji ulaze gg. ing. Metlaš, Dr. Petrović, ing. Smilaj, ing. Premužić. Odbor je stilizirao slijedeću rezoluciju po pitanju navedenih odredaba Zakona od 29 VII 1935, koju je skupština jednoglasno prihvatila: Rezolucija »Jugoslovensko šumarsko udruženje na svojoj 59 redovnoj godišnjoj skupštini u Splitu poslije iscrpne rasprave o § 75 tačka 9 i 10 i § 76 Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 jula 1935 god. i uredbe o uređenju pitanja svojine privatnih lica u ograničenim državnim šumama u Srbiji, Južnoj Srbiji i Crnoj Gori donelo je ovaj zaključak: da je riješenje i uređenje svojine najosnovnije pitanje u svakoj privredi, pa dakle i u šumarskoj privredi u pogledu svojine šuma i šumskog zemljišta; da zbog toga ovo pitanje treba što prije riješiti i urediti i to konačno, kako bi se sa te strane nesmetano i neuznemirivano moglo preći na riješavanje drugih pitanja i vrlo važnih problema šumske privrede; da su odredbe Uredbe o uređenju pitanja svojine privatnih šuma u ograničenim državnim šumama u Srbiji, Južnoj Srbiji i Crnoj Gori i odredbe § 75 tačka 9 i 10 i S 76 Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 jula 1935 god., a naročito ove posljednje odredbe štetne po šumu, šumsko zemljište, šumsku privredu pa zbog toga i za narod i državu, jer pitanje svojine šuma vraćaju u celoj državi na njegovu polaznu tačku, a omogućuju uništavanje šume; zbog tog se moli Gospodin Ministar šuma i rudnika da ove zakonske odredbe ne primjenjuje ili da bar njihovu primjenu ograniči samo na one pojedinačne slučajeve gdje državna administracija po svojoj inicijativi nađe, da je to potrebno i gdje za to učini predloge. Moli se Gospodin Ministar, da se zauzme da se ovakove zakonske odredbe više ne donose. »Zakonska odredba stava prvog § 76 Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 jula 1935. godine naročito je opasna za opstanak onih imovnih općina, koje su prikupljivale nove šumske posjede. Ti šumski posjedi prikupljivani su uz odobrenje nadzornih vlasti jedino u cilju, da Imovne općine organizmu zakonske obaveze prema pravoužitnicima-seljacima za vrijeme, kada ne budu imale sastojina za sječu u svojim ranijim šumama, a prikupljivani su od prihoda prije reda posječenih starih sastojina. Kako se dakle zakonskom odredbom stava prvog § 76 Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 VII 1935. nikako ne sanira sadanje i inače teško stanje tih imovnih općina, nego se naprotiv njihovo gospodarenje poremećuje i upropašćuje, jer ta odredba nije u skladu ni sa racijonalnim šumskim gospodarenjem, budući da se sa komunalnim šumama može racijonalno gospodariti samo na velikim površinama, moli se Gospodin Ministar šuma i rudnika za zaštitu u ovom predmetu na taj način, da se ta odredba stava prvoga § 76 Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 jula 1935. ne sprovodi u život.« Prelazi se na daljnju tačku dnevnoga reda: »Rasprava o budžetu Udruženja za 1936 g o d.« Pretsjednik predlaže da se budžet ne čita, jer je već oštampan, nego da se odmah pređe na raspravu. 531 |