DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Tu pojavu uskosti krošnje kod obične smreke promatrao sam i u drugim krajevima, gdje Pančićeva omorika sigurno ne raste. I u dendrološkoj literaturi naći ćemo mnogo takvih primjera. Tako na pr. donosim sliku sastojina pod Vranicom planinom u centralnoj Bosni (šumska uprava Fojnica, vidi sliku 4). Na slici se jäsno razabire, da su rubna stabla, na vjetru izloženom grebenu veoma uska, gotovo slična stupovima, i lahko bi se i dobar poznavalac rasta »omorike« mogao prevariti, te zamijeniti ta stabla obične smreke sa »omorikom«.24 Lako je moguće da su ovakve smreke zavele gosp. Čurčića, te ih je on smatrao za prave Pančićeve omorike. U prva vremena otkrića Pančićeve omorike, bez svake sumnje, bila je poznata u glavnom samo njezina uskopiramidalna (säulenartig) krošnja kao glavna oznaka razlike od obične smreke. Zato nije ni čudo, da se je iz daljine svatko mogao prevariti. Konačno mi je još preostalo da pregledam šume oko Crnog jezara,"´ u kojima je navodno Pančićev prijatelj iz Crne Gore našao »omoriku « u velikoj množini. I te sam šume detaljno pregledao, no bez željenog rezultata. U šumi kraj Crnog jezera nalazi se jedna mala primitivna pilana i ljude, koje sam ondje zatekao, zapitao sam, da li poznaju neku naročitu »omoru«. Dobio sam negativan odgovor. U tim šumama bio je također prof. Dr. Ivo Horvat. On je bio ljubazan, te mi je saopćio, da na svom putu nije nigdje naišao na Picea omoriku. I ako se on nije bavio proučavanjem šumske flore, mislim da bi njemu sigurno upala u oči »Pančićeva omorika«, da je ima u tim krajevima. Ovim člankom nastojao sam istaći do sada poznate osobine Picea omorike i njezinu bar djelomično poznatu vrijednost za šumarstvo naših krajeva, kako bi možda olakšao njezina daljnja proučavanja. Kako iz svega dosadašnjeg proučavanja izlazi, ona posjeduje neke dobre, ali nedovoljno ispitane osobine, koje bi se mogle pokazati korisne za prilike naših šuma. Stoga ne bi smjeli zabaciti istraživanje Pančićke i njoj sličnih vrsta, već i radi toga što nam se pruža prilika da je proučimo u samim njezinim prirodnim nalazištima. Kao prilog njezinom poznavanju priložio sam pregled njezinih prirodnih nalazišta, a da se to pitanje konačno raščisti, smatrao sam kao prvi važan posao, da se pregleda njezino sporno nalazište u Drobnjacima. Rezultate moga pretraživanja sam gore naveo. Dakle, u kompleksu drobnjačkih šuma ne raste Pančićeva omorika nigdje, u koliko sam ja mogao utvrditi. Da li je ona tu nekoć rasla ili nije, za nas konkretno danas nema velike važnosti. Osim toga teško bi bilo to istražiti. Narod i tu naziva običnu smreku »omorom« ili »omorikom«, no s time 24 U knjizi »Marinović : Šume kraljevine SHS« (Izdanje ministarstva šuma i rudnika, Beograd 1926) na slici »Smreka u šumama pod Durmitorom« (oko Crnog jezera) od prof. Košanina može se jasno vidjeti isti slučaj. U zbirci Dra Ive Horvata također ima fotografija iz istog kraja, sa ovakvim uskopiramidalnim primjercima obične smreke. 25 Kod Pančića i Fiale ne nalazimo izričitu tvrdnju, da omorika raste baš oko Crnog jezera. Oni navode »oko durmitorskih jezera«. Bez svake je sumnje, da »omorika « ne raste oko Skrčkih jezera, a niti oko jezera između Sedla i Stožine (Svrablje, Valovito i Modro jezero), jer je tu šumska vegetacija slaba i kržljava (dolazi samo bukva, te klekovina i Juniperus sabina). 505 |