DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 24 <-- 24 --> PDF |
krenuo kroz dolinu Komarnice, pretražio šume oko Robotove grede i ispod Berkovog brda, zatim oko Poljane i u uvali pod Klještinom. Naročito pomno, pregledavši svako markatnije stablo, pretražio sam mjesta, gdje bi prema okolnostima poznatim mi iz literature i prirode mogla rasti Pančićeva omorika. Na žalost osim obične smreke nisam našao ništa, što bi sličilo na P. omoriku. Ondješnji seljaci također ini nisu znali ništa kazati o »omori«, koju sam tražio. Na Izmećaju u klancu Klještina naišao sam na nalazište Pinus leucodermisa Ant. (munike), do sada mi iz literature nepoznato. Na južnoj ekspoziciji pod Dobrim dolom diže se iz klekovine i niske formacije bukve nekoliko oko 20 m. visokih i cea 60 cm u prsnoj visini debelih starih stabala, punih zrelih češera. Mladih, 1—2 m visokih indi- Slika 4. vidua nalazio sam vrlo mnogo niže od tih starih stabala (Kora sivkasta i tipično raspucana u četverokutne pločice, češeri smeđi, s obje strane plodnih ljusaka). Na vjetru izloženim položajima iznad doline Komarnice opazio sam smrekova stabla vrlo uskog gotovo čempresastog habitusa, što i inače kod smreke nije rijedak slučaj. Naročito iz veće daljine ili iz doline gledajući spram kakve svjetlije pozadine ili spram horizonta izgledaju ta stabla veoma slična Pančićevoj omorici. Da je to zbilja bila samo obična smreka, uvjerio sam se, kad sam neka od tih stabala naročito potražio i pregledao. Ovako usku krošnju poprima obična smreka često na mjestima, gdje je izložena čestim i jakim udarcima vjetra. To je njezino prilagođavanje okolnostima, jer uža krošnja daje vjetru mnogo manju udarnu plohu. Na horizontu dolaze također i neki optički fenomeni, radi kojih nam se već dosta uski rast drveta čini još užim nego je on u stvari.23 23 Vidi S. Škreb : Nebeski svod. Priroda 1931, br. 6. 504 |