DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 23 <-- 23 --> PDF |
i trepetljikama. Te se šume protežu ispod okomitih stijena Boljske (Žute) grede, prodiru poput krakova uz dolinu ponornice Komarnice i potoka Qrabovice i zapremaju manje više zaklonjena mjesta u tim tekstonskim uvalama. Nadmorska visina 1000—1700 m. U većim visinama — naročito na mjestu, gdje dolina Komarnice dostiže svoju najvišu tačku i prelazi u planinsku suvat Dobri do — udarac vjetra, bure i snijega je tako jak, da se šuma sasvim deformira u kržljavu i nisku klekovinu. Šume sjeverno od Komarnice započinju kod naselja Košarice i protežu se na sjever u duljinu od kojih 10 km, a širina im je najviše 3 km (vidi skicu). Oko Košarice i iznad Komarnice šuma je radi blizine naselja vrlo prorijeđena. Oko kotuna Robotova Greda i pod Dobrim dolom (također i kod Poljane) ne opaža se još naročita devastacija. Ekspozicija većinom južna, jugoistočna ili čisto zapadna, dok su padine manjih uvala okrenute k sjeveru (odnosno sjeveroistoku). Mali dio tih šuma odgovarao bi zahtjevima »omorike« svojom ekspozicijom odnosno u vezi s time s količinom relativne zračne vlage, i to možda samo šumski kompleks ispod Berkovog brda do katuna Robotove .grede i naročito sjeveroistočna ekspozicija staništa pod Lojanikom ispod klanca Klještine. Tlo je u glavnom u sva tri rejona bogato na vapnu, dovoljno humozno, na strmim stranama isprano od kiša. Durmitorski masiv i njegovi obronci u svom geološkom sastavu čine dosta jednoliku smjesu vapnenaca, vapnenih škriljaca sa mjestimičnim naslagama eruptivnog kamenja.22 Dno doline Komarnice te suvat Dobri do sve tamo do Valovitog i Pošćenskog jezera sastoji se iz xvih donjo-vengenskih vapnenih škriljaca sa dolomitnim ulošcima. Rubni dijelovi doline Komarnice, Boljske grede, Izmećaj, Suva planina, Berkovo brdo sastavljeni su od esino-vapnenaca, te poput luka zaokružuju dolinu. Geološki sastav Sušice i okolnih visova, te neposredna okolica Crnog jezera su također esino-vapnenci. Lojanik i Sedlo tj. čitav njihov masiv, koji se diže iznad visoravni Dobrog dola, sastoji se od kasianskih vapnenaca. S obje strane Durmitora (zap. i istočne) prostire se na daleko vapnenački plato, plitko talasasto nabran. Glavni sastav Durmitora su škriljave partije donjo-ladičkih naslaga, a samo uz istočno područje popraćeni su vapnenci od nesuvisle zone vengenskih peščara (citirano po Kochu). U julu 1933 god. obašao sam prvi rejon i naročito sam se zadržao u šumama oko Sušice. Pregledao sam cijelo to područje i ako ga ne navodi nijedan autor kao nalazište »omorike«. Pretraživanja su bila uzaludna. Radnici i seljaci, koje sam ondje zatekao, pa čak ni namještenici »Varde« nisu znali ništa o tome da igdje u tim šumama raste takva ili slična četinjača, za koju sam ih pitao. Pregledavajući dolinu iznad Nedajnskog jezera naišao sam na nekoliko primjeraka Acer Heldraeichia, koga već u tim krajevima spominje N y m a n. Pošto mi je prvo traženje ostalo bez očekivanog uspjeha, zaputio sam se godinu dana iza toga opet, ali sada direktno u predjele, za koje tvrdi literatura, da su nalazišta »omorike«. Krenuo sam iz Šavnika u Košaricu i odatle poduzeo nekoliko krstarenja kroz šumu, a zatim sam 22 F. Koch: Prilozi geologiji Crne Qore. Vesnik geološkog instituta. Beograd 1932, knjiga I. 503 |