DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 18 <-- 18 --> PDF |
III. Srez Rogatica (državne šume). 1.) Tatinovske stijene i Modra Peć, 1000 m nad m., čista sastojina omorike, obrast 0´4, starost 100 god., površina 0´5 ha. 2.) Suvi dol i Smrčevo točilo 1050 m nad m., čista sastojina omorike, obrast 0´5, starost 80—100 god., površina 0´6 ha. 3.) Qoli vrh, Novo brdo i Robrotin u Tesli, 1140 m nad m. Pojedina stabla po cijelom brdu, starost 90—100 god. [Kod hana Sirovca (Nova k), Medna Luka (W e 11 s t e i n), Jančac u Trenici iznad Durića (Nov a k), Semeć pl. (Nov a k)]. IV. Srez srebrenički (manjkaju mi detaljni podaci). Igrišnik domena Siemač (W ettstein, Adamovi ć), Tovarnica i Ljutica na Javor pl. (u visini od 950 do 1100 m nad m.) na južnim stranama u mješovitim sastojinama sa smrekom, jelom, bukvom i borom (W e 11 s t e i n, Novak). Dr. P. Gjorgjević16 navodi još ova nova nalazišta: Atar sela Luke, Strugovo prema čuki Qobelji (960 m) u drž. šumi Zaradovina (836 m) sa crnim borom. Tlo je svugdje vapnenac sa humoznom naslagom. Ekspozicija sjeverna- sjeveroistočna (izuzetak Igrišnik). Srednji areal u okolici Foče, zatim Ustiprače i Jeleća djelomično je ispitan, osobito stanište u fiusad-šumi (Sokolovo brdo — Gvoza) na Zelen-gori (Lelija pl.) iznad Jeleća (F i a 1 a, Beck , Novak) . Prošlog ljeta bio sam u tom distriktu. On odgovara prilikama (ekspozicijom i sastavom) onim nalazištima kod Višegrada (Stolac, Štula) ili kod Srebrenice, koja su pretražili i opisali Fiai a, Adamovi ć, Karolyi, Wettstei n i drugi. Tu raste »omorika« na površini od 48´3 ara (prema ing. M a r u z z i u), u smjesi (0´2) sa smrekom i bukvom. Šuma je državna, šumski predjel Gvoza—Sokolovo brdo, ugovorno područje firme »Varda«. Ekspozicija sjevero-istočna. Na liticama nalaze se veoma lijepo razvijeni egzemplari. Tlo je vrlo humozno, dosta duboko (cea 1 m) na vapnenačkoj podlozi. Osim toga navode se u literaturi još ova staništa (prema N o- v a k u) : Radomišlje i Treskavac-planina u općini Zelen-gora i Vigor-pl. kod Ustiprače. Ta nalazišta još nisu sasvim utvrđena. Moje je mišljenje, da je Novak , a po njemu i drugi autori, taj drugi areal suviše rastegao (vidi sliku 1). To stanište zahvaća mnogo manji prostor, no o tome bit će govora na drugom mjestu. To bi bilo o do danas sigurno utvrđenim arealima. Svojevremeno su još kao nalazišta bila ubrojana i neka druga mjesta, kao Rodopske planine u Bugarskoj, Ozren-planina kod Sarajeva i Borja-pl. kod Tešnja. Na temelju toga držalo se, da će se pronaći Picea omorika i još gdje drugdje na Balkanu, naročito u Crnoj Gori u kanjonima rijeka Lima, Tare, Pive i Morače i u gudurama Albanije. Nalazište u Rodopama vodilo se na osnovu jednog panja bez kore i grana, koji se čuvao u muzeju poljoprivredne škole u Plovdivu sa naznakom da potječe od jedne stare Picea omorike sa Rodopskih planina. V e 1 e 16 P. G j o rg j e vi ć: Picea Omorika (Panč.) i njena nalazišta. Š. list 1935, br. 1. 498 |