DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Konačno treba spomenuti radove botaničara Bečka, 5 A d a m o- v i´ć a6 i Frana Novaka. 7 Ti radovi popunjavaju u nekoliko dotadanje znanje o Pančićevoj omorici, a naročito popunjuju, proširuju i defitivno utvrđuju njena prirodna nalazišta. To bi bio referat tek o najvažnijim djelima u literaturi, koja se bave P. omorikom. Saberemo li po raznim stručnim knjigama i časopisima sva opisana i istražena svojstva »omorike«, opazićemo da ona u mnogočem nadilaze običnu smreku. Već sam fakat da naraste za oko 120 godina do visine od 40 metara (godišnji visinski prirast cea 28 cm po Ličaninu) i da joj je debljinski prirast prosječno 2,5 mm godišnje, dovodi nas do zaključka, da je kvaliteta njezinog drveta bolja od smrekovog i da je osobito uporabiva u industriji, gdje su navedena svojstva poželjna (tokarstvo, brodarstvo, jarboli). F i a 1 a8 misli da je »vrijednost drveta omorike za gradu jednaka vrijednosti smrčevine i jelovine«, dok je »za jarbole bolje, jer pravije raste i nema čvorova. To je drvo, zbog toga što mu je godišnji prirast veoma malen, tvrdo i žilavo, a za tokare po svojoj vrijednosti stoji između ariševine i lipovine.« ( Istraživanja J a n k e" pokazala su nam, da je njezino drvo čvršće i tvrde od smrekovog. Njezine mlade biljke podnose bolje zasjenu od smrekovih (V eseli: Katekizam o uzgajanju šuma). Navodi K a r o 1 .-., Ličanina i Fiale , da omorika ima »okomito korijenje«, tj. da ima žilu srčanicu (»s kojom prodire duboko u pukotine vapnenca«), ako bi odgovarali zbiljnosti, isključili bi svaku daljnju diskusiju o vrijednosti »omorike« u uzgajanju šuma. Ovim se navodima za sada ne da ništa prigovoriti, jer još nisu ni od koga dovoljno naučno istraženi. Medu njezinim lošim svojstvima naročito se ističe teškoća njezinog prirodnog pomlađenja na otvorenim svjetlu pristupačnim položajima i 0 Beck v. Mannagetta: Flora Bosne i Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, Sarajevo 1903. 6 Lujo A damo vi ć: Die Vegetationsverhältnisse der Balkanländer, Leipzig 1909. 7 Fra n Novak : Zur fünfzigjährigen Entdeckung der Picea omorika. Mitteilungen der Deutschen Dendrologischen Gesellschaft 1927, str. 47. 8 Fial a F.: Dvije vrste ernogorice u bosanskim šumama. Glasnik zemaljskog muzeja za B. i1, H., Sarajevo 1890. 9 Janka: Die Härte des Holzes, Wien 1916. — Ugrenović: Tehnologija drveta, II knjiga, str. 178. Jank a navodi: Specifična težina aps. suhog drveta prosušenog drveta Tvrdoća kg/cm2 Čvrstoća kg/cm* Plošno utezarje Picea excelsa 0,412 0,441 265 421 0,49 Picea omorica 0,487 0,521 366 491 0,51 (Materijal iz Rogatice) 495 |