DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 11     <-- 11 -->        PDF

velik broj svojih vrlo interesantnih radova. Prof. J e d 1 i n s k i bavio
se studijama o naravnom pridolasku smreke u centralnoj Poljskoj, pa
izradom prirasno-prirodnih tablica za sastojine običnog bora u Poljskoj.
Osim toga bavio se intenzivno organizacijom šumarske nastave u Poljskoj.
Uvađao je nove poglede iz područja uređivanja šuma, rentabiliteta
šumske produkcije, šumarskih naučnih istraživanja itd. Iznašanjem novih
problema, pa posebnim načinom njihovog predočivanja stekao je prof.
J e d 1 i n s k i mnogo svojih privrženika.


Uzimao je živo učešće u internacionalnim šumarskim kongresima
u Stockholmu 1929 g. i Nancyu 1932 g. Od 1929—1932 g. bio je član
glavnog odbora Internacionalnog instituta za šumska istraživanja, a od
1932 g. član Komisije za šumarsku bibliografiju. Radio je mnogo na pridizanju
šumarskog staleža u Poljskoj, a koliko je bio kao takav cijenjen
medu poljskim šumarima najbolje dokazuje to da je bio pretsjednik
Sekcije šumarskog udruženja u Varšavi.


Mnogi od naših šumara sjetit će se pok. prof. Jedlinskoga,
jer je on 1929 g. vodio ekskurziju varšavskih studenata šumarstva kroz
Jugoslaviju. Ta ekskurzija prošla je smjerom: Subotica—Beograd—Deliblato—
Vinkovci—Kostajnica—Delnice — Senj—Plitvice—Split—Dubrovnik—
Sarajevo—Drvar—Zagreb—Maribor. Opisu te ekskurzije posvećen
je čitav junski broj časopisa »Las Polski« od 1930, a predgovor za taj
opis napisao je pok. prof. J e d 1 i n s k i.


Dr. Ing. Josef Klimesch,


direktor Instituta za šumska istraživanja u Mariabrunnu, umro je 13
januara 1935 u 51 godini života. Nakon završetka šumarskih studija
proveo je neko vrijeme u privatnoj šumarskoj službi. Iza toga stupio je
u državnu šumarsko-tehničku službu kod upravnih vlasti. Službovao je
u raznim krajevima bivše Austrije. Služio je duže vremena u naši m
krajevima , pa je pri tome dobro upoznao naše šumarske prilike.
Naročito su mu bile dobro poznate naše bosanske, a i slavonske šume.
U posljednje doba bavio se intenzivno, kao savjetnik Ministarstva poljoprivrede
i šuma u Beču, gospodarskim pridizanjem austrijskih šuma.
Godine 1934 preuzeo je vodstvo Instituta za šumska istraživanja u Mariabrunnu,
na kom ga je položaju zatekla prerana smrt.


Pok. Klimesc h bio je odličan šumarski stručnjak i vrlo savjestan
upravni činovnik. U njegovu životu ispoljavao se uvijek jasan, programatski
rad. Mnogo je radio na propagiranju šumarstva i pri tom je
postizavao lijepe uspjehe. Kao činovnik Ministarstva nastojao je najviše
oko toga da se šumarstvo, u današnjim teškim ekonomskim prilikama,
održi kao važna i sigurna privredna grana.


Napisao je mnogo vrijednih radova iz područja šumarske politike
i šum. trgovine. Bavio se znanstvenim istraživanjem iz područja obrane
šuma. Poznati su njegovi članci o štetama Lecaniuma na hrastu, pa oni


o propadanju hrastovih šuma u Jugoslaviji, o načinu suzbijanja smrekovih
potkornjaka, o tehnici primjene lovnih stabala i dr. Osim toga mnogo
bavio se Dr. Klimesc h tehnikom proredivanja seljačkih šuma.
Pok. Klimesc h bavio se nadalje i šum. bibliografijom. U radnjama
o tom pitanju u »österr. Vierteljahresschr. für Forstw.« od 1929


491