DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 9 <-- 9 --> PDF |
2. Melioriranje strukture sastojine u izvjesnoj mjeri, davanje mogućnosti da se razvije »pitom a gora« , a uklone manje vrijedne vrste, važna je činjenica, o kojoj treba voditi računa, jer je u ovom slučaju pitanje sukcesije u vezi sa popravljanjem strukture sastojine. 3. Dok je u prvom vegetacionom periodu jedva 20% zemljišta pod izbojcima, a 80% može da posluži uzgoju uzrodice, mijenja se taj odnos brzo, pa je druge godine razmjer 50 : 50, a treće 40 : 60 na korist povećavanja površine, koju zauzima makija; četvrte , a naročito pet e godin e jedva može doći do iskorišćavanja zemljišta uzrodicom, jer je već preotela šuma. S obzirom na lazinanje i uzgajanje buhača na šumskim površinama, koje je zauzelo maha u velikoj mjeri naročito posljednjih godina i koje južnije od Splita i na kontinentalnim staništima jednako kao i na staništima otoka zadaje mnogo brige šumarskim stručnjacima — valja istaći, da početak ovoga pitanja nije baš nov iako je poslije rata ono došlo do velikog izražaja. Osim toga valja istaći i to, da se je ono u svoje vrijeme pojavilo prije svega zbog smanjivanja odnosno zbog lakšeg reiundiranja troškova za pošumljavanje . Razumljivo je, da se je baš zbog toga u početku gledalo na pitanje lazinanja sa daleko više simpatija od strane stručnih krugova nego što se gleda danas. Danas naime, kad je lazinanje postalo vrelo prihoda, koje se teško može drugim nadoknaditi, čine se lazine i na veoma strmim terenima, mnogo se zbog njih uništavaju i borove kulture, pa prema tome dolazi do smanjivanja areala šume. I to je ono što je zabrinulo stručne ljude u krajevima našega Mediterana, gdje je lazinanje na dnevnom redu. Prema nađenim podacima otpočelo je lazinanje devedesetih godina prošloga stoljeća u srezu dubrovačkom. Mjeseca augusta spaljivali su se ostaci makije, izvršilo se u izvjesnoj mjeri krčenje, pored sjemena borovog i eventualno sjemena pinja zasijalo se i sjeme buhača. Buhač se iskorišćavao nekoliko godina, dok šuma nije preotela. Na taj su se način djelimično naknadili novčani izdaci učinjeni oko pošumljavanja (36). Tako se u glavnom radi i danas samo sa ciljem, da lazinanje donese što veću korist. Nije teško doći do osvjedočenja, da je pitanje lazina odnosno uzgoja buhača na staništima naših makija pitanje prvoga reda i da mu zbog toga treba obratiti naročitu pažnju. Treba naime imati pred očima, da je u teškim ekonomskim prilikama pitanje čist e šumske proizvodnje respektovano samo ondje, gdje to imperativno traže stanišne prilike imajući pred očima momenat proizvodne potrajnosti. U naročito teškim ekonomskim prilikama treba da se zemljište iskoristi što više, kako bi dalo i što veći prihod. Da je taj momenat od velike važnosti u našim mediteranskim krajevima — a dokaz je za to i otok Mljet — ne treba naročito isticati. Proizvodnju na prostranim plodnim površinama, koja je potrebna, a koje ovdje nikako nema, treba da zamijeni što intenzivnija proizvodnja na malim površinama, gdje je to samo moguće, i to što intenzivnija i po kvalitetu i po kvantitetu proizvoda. S te tačke gledanja buhač, kao razmjerno još i 4:25 |