DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Pored toga daje zemljište nešto lista kupusa, a i makija se već od početka počinje da razvija pokazujući izvjesne osobine naročito u visin skom priraštaju, koji smo ranije napomenuli. Razumljivo je, da prihod u makiji ni od drveta pa ni od uzrodice nije ni iz daleka podjednak na svima staništima. Zavisi to kao i svuda od staništa, a onda i od vrste drveća i od uzgajanja makije. Sjeverne ekspozicije, ako su konfiguracijom terena zaklonjene, gdje je po prirodi same stvari vlažnost povoljnija nego drugdje, a gdje dolaze česmina i planika kao dominantne vrste, daće, prirodno je, daleko bolje rezultate nego ekspozicije južne, koje su iz razumljivih razloga suvlje, naročito ako su još i kamenite, a na kojima vrlo često dominira somina, pukinja, tršlja i smrdljika. Računajući sa produženim obrtom od 25 godina možemo kazati, da je prihod u drvetu u makiji o k o 60 m3 ili oko 400 mtc. po 1 ha. Imajući u vidu i prihode drveta i pomenute prihode od šumsko-poljskog gospo darstva na lazinama daće nam ovi podaci izvjesnu orijentaciju o gospo darenju odnosno o novčanom prihodu u niskoj mediteranskoj šumi (35) : 400 mtc. drveta a 20 Din . . 8.000.— Din. pšenica 1. godine 700 kg. a 2 Din 1.400.— » buhač druge godine 5.500.— » buhač treće godine 9.900.— » buhač četvrte godine . 5.500.— » buhač pete godine 3.300.— » Svega . . 33.600.— Din. Ako tome priračunamo još vrijednost kupusa, vrijednost materijala, koji se za vrijeme obrta dobije tu i tamo proređivanjem makije, pa vrijednost grma za ishranu stoke, možemo grubo zaokružiti ukupni prihod na jednom ha na 34.000.— Din. što iznosi prosječno godišnje 34.000 : 25 = 1.360 dinara. Ako sada pogledamo, kakav bi bio prihod na ovome zemljištu, kada ne bi bilo lazina, dolazimo do ovoga rezultata: 8.000 : 25 = 320 dinara. Vidimo dakle, da se iskorišćavanjem zemljišta, na kojima od prirode dolazi makija, u svrhu odgoja buhača, a s njime i u svrhu odgoja drugih poljoprivrednih vrsta, povećava redoviti prihod šume prosječno uzevši četiri puta pa i više. O regeneraciji šume na lazinama spomenuli smo nekoliko primjera sa podacima, koji nisu bez interesa. Iz tih podataka izlazi, da je stanje, koje smo na izvjesnim lazinama našli ljeti 1933, bilo ovakovo: Lazina Mala Poma iz 1932/33 — pod uzrodicom 80%, pod elementima makije 20%. Lazina Pot špil je iz 1931/32 — pod uzrodicom 50%, pod elementima makije 50%. Lazina Mala Gomila iz 1930/31 — pod uzrodicom 40%, pod elementima makije 60%. Prema tome, a imajući u vidu ono, što smo ranije naveli o lazinama na zemljištima, koja su bila pod makijom, izlazi: 1. česmin a i planik a imaju najintenzivniji priraštaj među elementima makije, što se može već na prvi pogled konstatovati. 424 |