DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Lazina Mala Poma: Lazina je iz g. 1932-33. Ljeti 1933. bilo je stanje ovakovo: Buhač i nešto kupusa. Od elemenata makije nalazimo izbojke ovih vrsta: tršlje — do 0.40 m., zelenike do 0.40 m., velikog vrijesa do 0.30 m., divlje masline do 0.40 m. i planike do 0.70 m. visine. Među ovim vrstama zauzima planika 40%, a ostatak (60%) ostale vrste. Tu i tamo dolazi ovdje ozimina i šparoga. Obrađeno je — pod buhačem — oko 80%, a ostatak je pod izbojcima elemenata makije. Lazina u Podšpilju: Lazina je provedena jeseni 1931, prema tome je kultiviranje provedeno 1931/32. Ekspozicija južna, zemljište je strmo. Da ne bi voda odnosila zemlju, izvedene su podzide odnosno terase. Godine 1931/32 uzgajan je ovdje ozimi ječam, a onda je zasijan buhač i zasađen koji struk kupusa. Iz panjeva su udarili elementi makije. Njihovo je stanje bilo ljeti 1933 ovako: tršlja do 0.90 m., veliki vrijes 0.90 m., planika 1 m., zelenika 0.50 m., trišljika 0.50 m., grohotuša 0.20 m. i veprinac 0.10 m. visine. Tu i tamo, ali veoma rijetko, dolazi somina ; bo r se jedva javlja, a i česmina je vrlo rijetka. S obzirom na razmjer površine pod šumom i površine obrađene stanje je ovako : 50% je pod buhačem, planika zauzima 20%, a ostale vrste 30%. Upoređujući ovo stanje sa susjednim biljnim pokrivačem, gdje su stanišne prilike bez sumnje približno podjednake, ali gdje nije izvedeno lazinanje, nalazimo, da na tom netaknutom dijelu zauzima somin a ništa manje od 60%, dok sve ostale vrste zauzimaju jedva 40%. Iz ovoga kao i iz drugih analognih posmatranja da se zaključiti, da poslije požara dolazi doista u izvjesnoj mjeri do izmjene strukture u makiji, jer će redovito ustuknuti somina, a od vrsta, koje pre ostanu, bolje se razvija planika i veliki vrijes, a (ako je ima) i česmina. Kako narod zove ove vrste drveća »pitoma gora«, jer je upotreba ovih vrsta znatna i jer im se drvo cijeni mnogo, imao bi požar svoje naročito značenje u šumskom gospodarstvu mediteranskih krajeva u ovakovim slučajevima, jer bi imao za posljedicu melioriranje säst o j i n e u izvjesnoj mjeri. Somin a nije na glasu kao drvo za ogrijev i narod kaže, da »borovica gori kao slama«. Cijene je kao materijal za vinogradsko kolje. Osobina borovice, da brzo izgara, smeta dobroj prođi i onda, kada drvo borovice dolazi na prodaju pomiješano u manjoj količini sa drvetom drugih vrsta kao drvo za ogrijev. Lazina u Maloj Gomili: Lazina je iz 1930/31. Obrađivanje je teklo ovako: 1930/31 ječam i buhač, 1931/32 buhač, 1932/33 buhač, 1933/34 daće vjerojatno još nešto buhača. Ljeti godine 1933 bilo je pod izbojcima raznih elemenata makije oko 60% površine, a ostatak oko 40% bio je koje pod buhačem a koje pod oziminom. Od površine, koja je bila pod šumom, zauzima planik a 30—40%. 422 |