DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Pored utjecaja ekstremnih klimatskih činilaca, koji je redovito štetan, nalazimo u šumama Mljeta razne štetočinje iz organske i neorganske prirode. Tako stalan pratilac borovih mediteranskih šuma uopće — borov četnik ili borov proštenja r, Cnethocampa pitvocampa, dolazi i ovdje. Međutim smatrajući, da se štetni insekti u većoj mjeri javljaju redovito kao sekundarni štetočinje, kad je biljni organizam u izvjesnoj mjeri oslabio zbog drugih raznih oštećivanja, mi ćemo u ovom slučaju, imajući pred očima specijalne prilike na Mljetu, istaći samo ona zahvatanja u sastojinu, koja su najočitija, sa kojima se sastajemo tako reći na svakom koraku i koja, možemo mirne duše kazati, u najvećoj mjeri utječu na život šume u mediteranskom području uopće, a na Mljetu napose. U jednom su slučaju ta zahvatanja od odsudne važnosti za bit šume, u drugom za k v a 1 i t e t materijala, koji te šume daju. U vezi toga mi ćemo imati u vidu: 1) lazinanje, 2) požar, 3) paš u — specijalno koza, a onda možemo napomenuti još i 4) štet e od penjalica ili povijuša. Istina, za šumsko gospodarstvo na Mljetu nije bila važnost spomenutih utjecaja uvijek podjednaka, jer se je, primjerice, lazinanje , barem ono u današnjoj formi i u današnjem opsegu, razvilo posljednjih decenija. Ali kako baš lazinanj e izaziva u šumama Mljeta jednako kao i na drugim mediteranskim staništima upravo u novije vrijeme redovito vrlo velike izmjene, stavljamo utjecaj s te strane na prvo mjesto i poklonićemo mu veću pažnju, dok ćemo druge pomenute vrste oštećivanja istaći ukratko, jer su poznatije. U gospodarenju na šumskim zemljištima zauzima lazinanj e (a to je pravljenje lazina prije svega u cilju uzgoja buhača , ....thrum cynerariiîolium, a onda i u cilju drugih plodina) na otoku Mljetu naročito mjesto. Imajući u vidu, da se lazinanjem neće trajno prekinuti šumsko gospodarstvo na danom staništu, uzgoj buhača i pored njega drugih plodina za izvjesno vrijeme na zajedničkom mjestu sa šumom predstavlja u z r o d i c u raznih vrsta. Lazinanj e dolazi na privatnim zemljištima, a zahvatanjem i na zemljištima komunalnim. Kad putujemo lađom pored naših obala južnije od Splita, padaju nam u oči pojedini nedavno ogoljeni predjeli, na kojima je možda do juče bila makija ili borova kultura. Mnogo puta opazićemo pod jesen i vatru na pojedinim predjelima. Ogoljeni predjeli pokazuju nam lazine, a vatra put, kojim se dolazi do lazina. Princip je lazina n ja ovaj: Poslije sječe makije počepice razmetne se posječeni zaostali sitni materijal po čitavoj površini, gdje je šuma bila, i onda zapali, a zatim se zemljište kroz izvjesno vrijeme drži pod poljoprivrednim kulturama ne smetajući razvitak šume prirodnim putem, naročito ne smetajući razvitak šume iz zaostalih panjeva. Prema tome tu se provodi neke vrste šumsko-poljsko gospodarenje. Da možemo dobiti sliku o lazinama i lazinanju, a naročito o šumskoj vegetaciji, koja se javlja na zemljištu, gdje su učinjene lazine, a gdje je bila ranije makija, navesti ćemo nekoliko primjera, koje smo na Mljetu proučavali: 421 |