DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 46 <-- 46 --> PDF |
tistiques Agricoles«, i koji su počevši od god. 1933. izlazili kao zasebni »Annuaire International des Statistiques Forestieres«. Pokušaj, da se nacionalne statistike ujedine prema nekom organskom planu i u što jednoličnijoj formi, dao je mogućnost da se dođe do tačnog saznanja da postoje izvjesne praznine, da je često vrlo znatne različnosti pregleda, kao i razlike u definicijama što su ih prihvatile pojedine države. Na taj se način došlo do sigurne polazne tačke za daljnju akciju za usavršavanje i unifikaciju šumarske statistike. O toj je akciji, kako smo već rekli, vodio računa stalni odbor Internacionalnoga Instituta za Poljoprivredu a za tim ju je živo preporučio prvi svjetski šumarski kongres održan u Rimu god. 1926. U rezolucijama ovoga važnoga sastanka nalazi se ovaj stav: »Elemente, koji su potrebni za izgrađivanje statistike, treba da u svakom slučaju sabiru pojedine zemlje. Naprotiv, bilo bi vanredno korisno kad bismo imali međunarodni organ, koji bi davao direktive, unifikovao metode, sabirao, sređivao i publikovao šumarsku statistiku. Međunarodni Institut za Poljoprivredu, koji na osnovu naročitog ugovora podržava zvanične veze sa najvećim dijelom vlada svijeta, u najboljoj je mogućnosti da se bavi sa takovim međunarodnim zadatkom«. Pošto je došao čas da se prouči i utvrdi program, koji bi se po tome predložio vladama, ukazalo se potrebnim da se zasigura u ovome cilju saradnja šumarskih i statističkih stručnjaka iz različnih država, u kojima je šumarska privreda od velike važnosti i različna po formi; stručnjaka, koji bi mogli doprinijeti riješenju ovoga pitanja, bilo svojom tehničkom kompetencijom, bilo svojim poznavanjem stvarnih prilika i granica, u kojima se mora da kreće međunarodni program statističkih izviđanja. Međunarodni Poljoprivredni Institut bio je sretan da je za ovu inicijativu predobio i Internacionalni Statistički biro, koji je prilikom svoga sastanka održanoga 1933 u Mexiku također naglasio potrebu akcije u cilju usavršavanja šumarske statistike i podvukao želju zajedničkoga rada sa Institutom u Rimu. Po jednoglasnom zaključku obiju organizacija osnovana je mješovita komisija, koju čine četiri šumarska stručnjaka, imenovana po međunarodnom institutu za Poljoprivredu, i četiri člana Međunarodnog Instituta za Statistiku, što ih je odabrao sam institut. Šumarski stručnjaci jesu: 1) Gosp. Colomb, conservateur des Eaux et Forets, šef šumarske službe u francuskom ministarstvu Poljoprivrede; 2) Gosp. prof. dr. Ugrenović, dekan Poljoprivredno-Šumarskog Fakulteta i redovan profesor univerziteta u Zagrebu; 3) Gosp. Story, of British Forestry Association; 4) Gosp. prof. Streyffert sa šumarske visoke škole u Stockholmu. Članovi imenovani po Međunarodnom Statističkom Institutu jesu: 1) G. Dr. Coats, direktor Statističkoga biroa u Kanadi; 2) G. Dr. Dore, direktor Statističke Službe Međunarodnog Poljoprivred. Instituta u Rimu; 3) G. Dr. Jahn, direktor Norveškog Statističkog Biroa; 4) G. Dr. Saenger, predsjednik u p. pruskog statističkog biroa. Komisija, koja je osnovana u julu prošle godine, izvršila je živi prethodni pismeni rad. Svaki član komisije iznio je svoje mišljenje o pitanjima, koja treba proučiti, i o riješenjima, koja bi po njegovom mišljenju najbolje odgovarala cilju koji treba doseći. Ti su izvještaji dostavljeni svima članovima. Na taj je način bilo omogućeno, da se na osnovu sakupljenih i izmijenjenih dokumenata dobije jasan pojam o tome u čemu se poklapaju i u čemu razilaze mišljenja članova. Na taj je način dana mogućnost, da se razrade i da se dovedu u sklad razni predloži i iz njih izradi organski program šumarske statistike, koji bazira na strogo tehničkim kriterijima i podešen je prilikama najvećega dijela država. Da bi se taj rad izvršio direktnom izmjenom misli, pozvani su eksperti u Rim, gdje je komisija, u zgradi Međunarodnog Insituta za Poljoprivredu u Rimu, radila od 11 do 14 juna o. g. 462 |